REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U

POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: OVR-427/2023-24

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Mariji Raguž, kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Imetak, Štedno kreditna zadruga u likvidaciji iz Županje, J. J. Strossmayerova 7, OIB: 65988520651, zastupan po punomoćniku Hrvoju Grubeši, odvjetniku iz Osijeka, protiv ovršenika OZ iz [adresa] 2B, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Dobroviću, odvjetniku iz Rijeke, radi ovrhe, 14. studeni 2024.,

z a k l j u č i o  j e

I Upućuje se ovršenik OZ iz [adresa] 2B, OIB: [osobni identifikacijski broj],, da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi utvrđivanja ništetnosti odredbi Ugovora o kreditu broj 0010700660 od dana 11.12.2007., solemniziran pod broj OV-23882/07 (dalje: Ugovor o kreditu i o podnošenju tužbe obavijestiti sud o posl. broju predmeta kojeg je pokrenuo.

II Ukoliko ovršenik u zadanom roku ne pokrene parnicu iz točke I izreke i o istome ne obavijesti ovaj sud, smatrat će se da želi ostati vezan ugovornim odredbama, te će se ovaj ovršni postupak nastaviti donošenjem rješenja o ovrsi.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi ovoga suda posl. broj Ovr-427/2023-4 od 18. rujna 2023 određena je ovrha na nekretninama ovršenika radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja a na temelju ovršnih isprava koje čine javnobilježničke ovršne isprave - Ugovora o kreditu.

2. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. broj Gž Ovr-341/2023-2 od 18. siječnja 2024., ukinuto je predmetno rješenje o ovrsi i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

3. U konkretnom slučaju, ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju solemnizirane privatne isprave, odnosno, ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne isprave, a iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da se radi o Ugovoru o kreditu sklopljenom između Imetka, Štedno kreditne zadruge iz Županje, kao pravnog prednika ovrhovoditelja Županje i prednika ovršenika ĐZ iz [adresa] u iznosu od 112.995,00 tadašnjih kuna, odnosno 15.500,00 eura. Pregledom ovršne isprave-Ugovora o kreditu, sud zaključuje da je kredit podignut od strane prednika ovršenika i da je prednik ovršenika dao u zalog nekretnine na kojim je predloženo provođenje ovrhe kao osiguranje za taj kredit. Navedena isprava predstavlja pravni posao koji ima svojstva ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača. Dakle, ovdje se radi o potrošačkom kreditiranju gdje je prednik ovrhovoditelja nastupio kao trgovac, a prednik ovršenika kao potrošač.

4. Da bi sud ponovno odlučio o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja, prvenstveno mora imati u vidu navode zaključka usvojenog na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. u Zagrebu.

5. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnica, javnobilježnički akti i solemnizirani privatne isprave i sl), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

6. Dakle, sudovi koji postupaju po među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima, solemniziranim privatnim ispravama koje proizlazi iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtjeva pravo Europske unije.

7. U tom smislu ukazuje se na pravno shvaćanje koju je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/2018 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019) po kojom su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržajne u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru), nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13 EEZ od 5. travnja 1993.

8. U Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive vijeća 93/13 EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL. C 323, 27.rujna 2019. str.4-92) jasno je istaknuto da je Nacionalni sud obvezan ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi ( C-243/08 Pannon GSM). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelju na javnobilježničkoj ispravi (C-49/14 Finanmadrid; C- 176/17 Profi Credit Polska; C-632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 Erstebank Hungary).

9.

Sukladno navedenim Smjernicama sud zaključuje da, u konkretnom slučaju, Ugovor o kreditu, na temelju kojeg je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu, sklopljen između ovrhovoditelja odnosno njegovog pravnog prednika kao pružatelja usluge i ovršenika, odnosno njegovog pravnog prednika, kao potrošača, predstavlja potrošački ugovor.

10. U skladu s naprijed citiranim zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 11. ožujka 2022. i Smjernica za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, a imajući u vidu činjenicu da tražbine ovrhovoditelja proizlaze iz citiranog Ugovora o kreditu, egzistira dužnost ovoga suda da po službenoj dužnosti ispita i utvrdi da li predmetna ovršna isprava sadrži nepoštene (ništetne) odredbe jer o tome ovisi odluka o osnovanosti predmetnog prijedloga za ovrhu.

11. Sukladno zaključku usvojenom na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču provjeriti radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe. S tim u vezi, prvostupanjski sud ima mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, s time da mora potrošače izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti, te ako se potrošač ne očituje, to se ne može smatrati izjavom o odricanju od zaštite. Pri tome, ako je sud u sumnji da li su pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, isti će uputiti ovršenika u parnicu radi utvrđivanja ništetnosti odredbi Ugovora o kreditu.

12., U ovom ovršnom predmetu ovrha je određena temeljem Ugovora o kreditu koji nje prošao sudsku kontrolu pa je ovaj sud za dan 13. studeni 2024. zakazao ročište radi preispitivanja sadrži li potrošački ugovor ništetne odredbe, a sukladno Zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. Na navedeno ročište nije pristupio uredno pozvani ovršenik, ali je sudu 7. listopada 2024. dostavio podnesak u kojem je naveo da ne želi ostati vezan nepoštenim odredbama ugovora.

13. Dakle, u ovom predmetu nije sporno da je ovršenik potrošač i da je ovršna isprava potrošački ugovor.

14. Kako ovršenik nije pristupio zakazanom ročištu da bi se izjasnio da li će ostati vezan nepoštenim (ništetnim) odredbama Ugovora o kreditu osnovom kojeg je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu u ovom ovršnom predmetu, to se ne može smatrati da se je ovršenik odrekao zaštite, odnosno da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama.

15. Kako je ovaj sud u sumnji jesu li pojedine odredbe Ugovora o kreditu nepoštene odnosno ništetne, jer se radi o potrošačkom ugovoru, zaključkom je uputio ovršenika u parnicu radi utvrđivanja ništetnosti odredbi Ugovora o kreditu.

16. Slijedom navedenog, sud je donio odluku kao u izreci ovog zaključka.

Požega, 14. studeni 2024.

Sudac

Marija Raguž

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

Dna:

1. Hrvoje Grubeša, odvjetnik iz Osijeka,

2. Frano Dobrović, odvjetnik iz Rijeke