Pp-13758/2021-13

                                                   

              Republika Hrvatska                                                            Pp-13758/2021-13                   

       Općinski prekršajni sud u Splitu 

           Split, Domovinskog rata 4  

                                                                                                         

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Ani Belić Radovani, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jelene Ćurković i zapisničarke Anđelke Vladović, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika B. K. i drugookrivljenika B. K., zbog prekršaja iz čl.10. toč.1. i 3. kažnjivog po čl. 22. st. 25. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17, 126/19 i 84/21), pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga II Policijske postaje Split pod brojem … od 25. studenog 2021., nakon provedene glavne rasprave u nazočnosti prvookrivljenika, drugookrivljenika i njihovih branitelja te odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja 12. prosinca 2023., u odsutnosti okrivljenika s braniteljima te predstavnika ovlaštenog tužitelja 15. prosinca 2023. objavio je i

 

p r e s u d i o     j e

 

Prvookrivljenik: B. K., OIB: …, sin pok. V. i pok. M. dj. L., rođen …  u S., s prebivalištem u K., po zanimanju NKV, povremeno zaposlen, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece,  državljanin RH, prekršajno kažnjavan, kojeg brani  R. P., odvjetnik u S.,

 

Drugookrivljenik: B. K., OIB: …, sin pok. V. i pok. M. dj. L.,  rođen … u S., s prebivalištem u S., SSS, primijenjeni umjetnik dizajner, nezaposlen, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, državljanin RH, prekršajno kažnjavan, kojeg brani M. K., odvjetnik u S., 

 

k r i v i   s u

 

što su 24. studenog 2021. u 11,30 sati u S., u svojstvu braće, jedan spram drugoga počinili psihičko nasilje u obitelji, na način da je prvookrivljenik u dvorištu obiteljske kuće na drugookrivljenika koji je nešto radio na krovištu kuće, a zbog dugogodišnjih imovinsko pravnih nesuglasica,  vikao riječima "… ako mi uđe voda u apartman sve ću ti porazbijati, vidjeti ćeš ti od mene, ti si ubio oca….", a drugookrivljenik vikao na prvookrivljenika riječima "….lopove pratim te proganjaš me dvadeset godina, pokuša si me ubit tri puta i prati te državno odvjetništvo.", čime su jedan spram drugog izazvali povredu dostojanstva i uznemirenost,

 

          dakle, počinili  psihičko nasilje u obitelji koje je kod istih prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

 

          čime su počinili prekršaj iz čl. 10. st. 1. toč.3. kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), pa  im se na temelju čl.22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22)

i z r i č e

 

prvookrivljeniku    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) EURA[1]/ 2.260,35  KUNA,

 

drugookrivljeniku  NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) EURA[2]/2.260,35 KUNA.

 

Na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine“ 107/07, 39/13, 15/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

 

Na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 15/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.

 

Na temelju čl.13. st.1. toč. 2. i čl. 16. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) okrivljenicima se

 

i z r i č e

 

prvookrivljeniku ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI UHOĐENJA ŽRTVE NASILJA B. K., na udaljenosti od 50 (pedeset) metara, ispod koje udaljenosti mu se  ne smije približiti na području Republike Hrvatske niti ga smije uhoditi i uznemiravati na bilo koji način,  u trajanju 1 (jedne) GODINE.

 

drugookrivljeniku ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI UHOĐENJA ŽRTVE NASILJA B. K. na udaljenosti od 50 (pedeset) metara, ispod koje udaljenosti mu se ne smije približiti na području Republike Hrvatske niti  ga smije uhoditi i uznemiravati na bilo koji način,  u trajanju 1 (jedne) GODINE.

 

Na temelju čl.130. st.9. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22)  prvookrivljeniku se u izrečenu zaštitnu mjeru uračunava vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s B. K. u trajanju od 24. studenog 2021. u 14,30 do 2. prosinca 2021. u 14,30  sati, prema Naredbi II Policijske postaje Split.

 

Na temelju čl.130. st.9. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22)  drugookrivljeniku se u izrečenu zaštitnu mjeru uračunava vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s B. K. u trajanju od 24. studenog 2021. u 14,30 do 2. prosinca 2021. u 14,30  sati, prema Naredbi II Policijske postaje Split.

 

Na temelju čl.13. st. 1. toč. 1. i čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) okrivljenicima se

 

i z r i č e

 

prvookrivljeniku B. K. ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA u trajanju od najmanje 6 (šest) mjeseci.

 

drugookrivljeniku B. K. ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA u trajanju od najmanje 6 (šest) mjeseci.

 

Na temelju  čl.24 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 390,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje deset dana.

 

Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi s čl. 138. st. 2. toč. 3.a i čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22)  okrivljenici su je obvezani platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 39,82 (trideset devet eura i osamdeset dva centa) EURA[3]/300,02 KUNA, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

 

Obrazloženje

 

1.Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split 25. studenog 2021.  podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjivog po čl. 22. st. 2. istog Zakona.

 

2.Okrivljenici su prije ispitivanja predali sudu pisanu obranu kako bi ista bila pročitana umjesto davanja njihovih usmenih iskaza.

 

3.Prvookrivljenik je pisanoj obrani porekao počinjenje prekršaja, navodeći da je predmetne prigode njegov brat B. vršio radove na krovištu kuće u Ulici H. i., gdje je on došao u posjet teti, majčinoj sestri, sada pokojnoj M. Ž. koja je stanovala preko puta te kuće. U prizemlju kuće na kojoj je drugookrivljenik vršio radove nalazi se mali stan kojeg je njihov pokojni otac darovao prvookrivljeniku, a poviše tog stana, drugookrivljenik je napravio priručnu radionicu u kojoj je izrađivao suvenire. Kada ga je prvoookrivljenik zatekao u radovima, upozorio ga je da ne obavlja  radove tog dana zbog najave oborina, na što je drugookrivljenik počeo vikati na njega. Prvookrivljenik je na to sjeo u vozilo i otišao, a nakon čega je pozvan da pristupi u Policijsku postaju radi davanja izjave.

 

4.Drugookrivljenik je u pisanoj obrani u bitnom naveo da se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja te iznosio pojedinosti narušenog odnosa sa prvookrivljenikom, navodeći kako postoji opravdana bojazan da bi mu prvookrivljenik mogao nauditi. Pisanoj obrani je, uz medicinsku dokumentaciju, priložio fotografije mjesta događaja, rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 20. travnja 2005. kojim je V. i M. K. utvrđen status osigurane osobe te rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KP-DO-2680/2021 od 29. prosinca 2021.

 

5.Prilikom ispitivanja prvookrivljenika, isti je naveo kako se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja, jer kao što je već naveo u svom podnesku odnosno pisanoj obrani, on je predmetne prigode samo upozorio svog brata B. K. da ne vrši radove na krovištu kuće zbog vremenske prognoze, odnosno najavljenih oborina. Budući su bili razdvojeni otprilike 15-tak metara on to jest rekao glasnije, ali samo kako bi ga brat čuo. Dakle, nije se radilo o vici i nikakvoj galami, a niti mu je prijetio da će mu sve porazbijati i sl. Ne sjeća se točnih riječi, ali samo ga je upozorio da ne vrši radove na krovištu kuće jer mu je već ranije prokišnjavalo do prizemlja, a na njegovo upozorenje, njegov brat na njega je vikao govoreći mu, kao i više puta ranije, da ga proganja već duže vremena, da ga je pokušao ubiti i da ga prati državno odvjetništvo, što ga je naravno jako uznemirilo. Napomenuo je kako je on izvanknjižni vlasnik kuće na čijem je krovištu drugookrivljenik počeo sa radovima u vrijeme događaja,a  koja je predmet ostavinskog postupka nakon smrti njihovog oca, te  kako su međusobni odnosi njega i brata jako narušeni, prvenstveno zbog njegovog ponašanja, uzrokovanog ne samo imovinskim odnosima, već obiteljskom situacijom koja se prelamala preko njihovog oca, da je njegov brat oduvijek iskazivao netrpeljivost prema njemu te ga više puta lažno  prijavljivao. Na posebno pitanje suda okrivljeniku o trenutnom stanju njegovog brata i odnosima, okrivljenik je naveo kako se nakon ovog događaja nije dogodio nikakav incident između njih, brat je jako problematičan, ali se ne liječi u nikakvoj instituciji te koliko mu je poznato, nije mu dijagnosticiran nikakav psihički poremećaj.  Na posebno pitanje suda prvookrivljeniku tko je nazočio događaju osim njega i njegovog brata B., okrivljenik je naveo kako je događaju nazočila njihova teta, koja je u međuvremenu preminula. Na daljnje pitanje suda prvookrivljeniku jesu li, u njegovom pisanom podnesku predloženi svjedoci A. Ž. i T. B., nazočili događaju, naveo je kako oni nisu nazočili ovom događaju, nisu ga vidjeli ni čuli, već su to njihovi rođaci kojima je poznata obiteljska situacija njega i njegovog brata.

 

6.Prilikom ispitivanja drugookrivljenika, isti je naveo da se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Predmetne prigode 24. studenog 2021. on je popravljao krov obiteljske kuće u S., kada je do kuće došao njegov brat B. te mu prijetio da će sve razbiti ukoliko mu uđe voda u kuću, što nije imalo nikakve logike jer je on popravljao krov. Nakon što mu je brat prijetio, on mu je rekao da je lopov, da ga prati, da ga proganja 20 godina, da ga je B. pokušao ubiti tri puta te da ga prati Državno odvjetništvo, a na što mu je B. odgovorio da je on ubio oca. Naravno da je on njegovim riječima bio jako uznemiren, pa je stoga i pozvao policiju, dok je njegov brat B. otvarao haubu vozila. Događaju nitko nije nazočio osim tete koja je u međuvremenu preminula.  Na posebno pitanje suda drugookrivljeniku jesu li njegove riječi upućene prvookrivljeniku: "Lopove, pratim te, proganjaš me dvadeset godina, pokušao si me ubiti tri puta i prati te državno odvjetništvo" bile vika te jesu li uznemirile njegovog brata B., drugookrivljenik je naveo kako mu brat nije izgledao uznemireno, brat nije vikao, a on jest jer je bio uznemiren. Na daljnje pitanje suda drugookrivljeniku koje mu je riječi uputio prvookrivljenik predmetne prigode, isti je naveo da je to bilo …"ako mi uđe voda u apartman sve ću porazbijati, vidjet ćeš ti mene, ti si ubio oca", ali sve to da mu je rekao nakon što je on njemu već ranije izgovorio da je lopov itd. Branitelj prvookrivljenika u prigovoru na iskaz drugookrivljenika  naveo je da je drugookrivljenik u svom iskazu naveo da bi prvookrivljenik, dok je otvarao haubu od automobila zvao policiju, što ukazuje na  nevjerodostojnost njegovog  iskaza. Drugoookrivljenik je naveo kako je kaznenu prijavu podnio zbog sumnje da je njegov brat u prijavi iscenirao događaj. Na posebno pitanje branitelja drugookrivljenika je li predmetne prigode prijetio prvookrivljeniku da će mu nešto napraviti, drugookrivljenik je naveo da nije,a na daljnje pitanje branitelja drugookrivljeniku je li mu se ikada ranije obratio na isti način, tj. rekao iste riječi, drugookrivljenik je naveo da nije, da je ovo bio prvi put.

 

7.U dokaznom postupku, nakon ispitivanja okrivljenika, na temelju čl. 278. st. 1. Zakona o kaznenom postupku provedeno njihovo međusobno suočenje, izvršen je uvid u zakoniti dio izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju obitelji, zakoniti dio službene zabilješke II Policijske postaje Split od 24. studenog 2021., pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika B. K., izvršen je uvid u naredbe o određivanju mjere opreza,u obavijest žrtvi nasilja u obitelji, u podnesak  drugookrivljenika s fotografijama,izvadak iz prekršajne evidencije za provookrivljenika i drugookrivljenika te u kompletan spis.

 

8.Na temelju čl. 121. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojen je  zapisnik o ispitivanju svjedoka B. K., budući iz istog proizlazi da je drugookrivljenik B. K. prilikom ispitivanja u II Policijskoj postaji Split, unatoč činjenici da ima svojstvo okrivljenika u ovom postupku, primio upozorenja koja se odnose na svjedoka te dio službene zabilješke II Policijske postaje Split, i to od riječi: "izvijestio je" u retku 20. do kraja rečenice, budući sadrži iskaz prvookrivljenika dan bez prethodnog upozorenja na koje upućuje odredba čl. 156. st. 6. Prekršajnog zakona. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. i  4. Zakona o kaznenom dokazni prijedlozi obrane prvookrivljenika za saslušanjem svjedoka A. Ž. i T. B. na okolnost obiteljskih odnosa, kao i za provođenjem psihijatrijskog vještačenja drugookrivljenika B. K., na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2 i 4. Zakona o kaznenom postupku odbijeni su kao prijedlozi usmjereni na odugovlačenje postupka.

 

9.Nakon što je drugokrivljeniku pročitan iskaz prvookrivljenika od 23. ožujka 2023., prilikom suočenja okrivljenika, potaknut pitanjem suda, o razlozima zbog kojih ga drugookrivljenik tereti za počinjenje psihičkog nasilja predmetne prigode, prvookrivljenik je naveo kako je problem curenja vode star već više od deset godina, da nije istina kako je prijetio svom bratu predmetne prigode, da je njegov brat kriv za izostanak svake komunikacije, te da nije točno da ga on krivi za smrt oca. Upućen da pitanja i nejasnoće u svezi izostanka njihove komunikacije i događaja od predmetne prigode izravno uputi drugookrivljenom, odbijao je pogledati drugookrivljenika, navodeći kako nema nikakvih pitanja za njega. Na izravno pitanje drugookrivljenika koji je, nastojeći se izravno obratiti prvookrivljeniku i ostvariti komunikaciju s njim gledajući prema njemu, zašto mu je napravio sve što jest, a što je povod sukobu, te koji je razlog da oboje ne mogu provesti ostatak života u miru, prvookrivljenik je naveo da ga on javno oslovljava imenom i prezimenom te proziva za strašne stvari, a u odnosu na navode prvookrivljenika, drugookrivljenik je naveo kako ga je prvookrivljenik psihički i fizički silovao nekoliko puta, a to nisu jedine strahote koje mu je brat u povijesti činio. Prvookrivljenik je naveo kako se on i drugookrivljenik rijetko viđaju, što je potvrdio i drugookrivljenik, navodeći kako je njihova komunikacija svedena na minimum, a mjeru zabrane približavanja njemu na 5 metara prvookrivljenik da je  imao izrečenu 2019.godine.

 

10.Prema izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju o obitelji II Policijske postaje Split od 24. studenog 2021., događaj je pozivom s mobitela prijavio  drugookrivljenik B. K..

 

11.Prema zakonitom dijelu službene zabilješke II Policijske postaje Split od 24. studenog 2021., predmetne su prigode policijski službenici upućeni na mjesto događaja povodom obavijesti da B. K. ima problema s bratom B. K..

 

12.Prema zapisniku o ispitivanju osumnjičenika B. K. u II Policijskoj postaji Split, od 24. studenog 2021., isti je izjavio da nakon smrti oca ima problema s bratom B. K. koji negira valjanost darovnih ugovora kojim je on naslijedio očevu imovinu. 24. studenog 2021. oko 11,30 sati on je došao na adresu u S., u namjeri posjete rodbini. Tom prilikom na krovištu je zatekao brata kojem se obratio riječima :“ako voda ponovno bude curila, na proljeće ćeš ponovno popravljati“. Navedeno da je izrekao iz razloga jer nakon svakog njegovog popravka voda curi s krovišta u njegov apartman u prizemlju. On da je reagirao riječima: „lopove, pratim te, proganjaš me dvadeset godina, pokuša si me ubit  tri puta i prati te državno odvjetništvo“. Na izrečene riječi koje su ga uznemirile nije uzvraćao, već je sjeo u svoje vozilo i otišao.

 

13.Uvidom u rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KP-DO-2680/2021 od 29. prosinca 2021., razvidno je da je drugookrivjenik zbog istog događaja koji je predmet ovog postupka protiv prvookrivljenika podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iz čl.139. st.1.,2. i 3. Kaznenog zakona/11 (kazneno djelo prijetnje). Na temelju čl.206. st.1. toč.1. Zakona o kaznenom postupku kaznena prijava je odbačena.

 

14.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva da je prvookrivljenik B. K. prekršajno kažnjavan na području Republike Hrvatske i to odlukom Postaje prometne policije Split, … od 28. rujna 2020. zbog prekršaja iz čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnom 12. siječnja 2021., odlukom Postaje prometne policije Split … od 22. prosinca 2020. zbog prekršaja iz čl. 78. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnom 20. siječnja 2021. te  odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, … od 31. listopada 2019. zbog prekršaja iz čl. 282. st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, pravomoćnom 15. rujna 2022.

 

15.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva proizlazi da je drugookrivljenik B.  K. prekršajno kažnjavan na području Republike Hrvatske  odlukom Policijske postaje Vodice, … od 22. kolovoza 2023. zbog prekršaja iz čl. 238. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnom 31. kolovoza 2023.

 

16.Branitelj prvookrivljenika u završnoj riječi naveo je da je iz dokaznog postupka, te čak štoviše i iz iskaza drugookrivljenika, razvidno da prvookrivljenik B. K. nije niti je mogao počiniti djelo koje mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Pored navedenog, sam drugookrivljenik u svom iskazu potvrđuje da je rekao prvookrivljeniku sve ono što mu se optužnim prijedlog stavlja na teret. Iz iskaza drugookrivljenika je razvidno da prvookrivljenik B. K. nije drugookrivljeniku ništa vikao, da je isti bio u prizemlju kuće, dok je drugookrivljenik bio na krovištu, pa kada prvookrivljenik nije ništa vikao u pravcu drugookrivljenika, to isti ništa nije mogao ni čuti, niti biti uznemiren radi toga. Slijedom prednjeg sasvim se stvaran i logičan ukazuje iskaz prvookrivljenika da bi isti što je drugookrivljenik počeo istome prijetiti, sjeo u vozilo i otišao sa istim dalje iz tog mjesta. I navedeno u svom iskazu potvrđuje drugookrivljenik. Kod točnosti prednje navedenog za ponoviti je da prvookrivljenik B. K. nije počinio kazneno i prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, niti se u bilo kojem dijelu na strani istog, odnosno na strani ponašanja istog ispunio bilo koji dio bića djela koje se istim prijedlogom prvookrivljeniku stavlja na teret. Slijedom prednjeg, predlaže se prvookrivljenika osloboditi od optužbe, odnosno osloboditi ga od odgovornosti glede djela kojim mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

 

17.Branitelj drugookrivljenika u završnoj riječi naveo je da je drugookrivljenik iznio istinu događaja te ništa nije negirao od ovoga što je izjavio, nakon što je bio uznemiren od strane prvookrivljenika. Nasuprot tome drugookrivljenik negira sve ono što mu se stavlja na teret i to u potpunosti na način da ispada da isti nije ništa rekao, iako je nesporno da su odnosi među braćom poremećeni dugi niz godina. Samo negiranje bilo čega što je isti iznio kako bi uznemirio okrivljenika je samo po sebi dokaz da isti ne govori istinu, a sve kako bi skinuo odgovornost sa sebe. Slijedom navedenog, predlaže se sudu da sve navedeno uzme u obzir i donese jedinu odluku koju može donijeti, a sve uzimajući u obzir prvenstveno iskaze okrivljenika iz kojih se može vidjeti čiji su iskazi vjerodostojniji i na temelju kojih bi sud mogao donijeti odluku.   

 

18.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obrane obojice okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj  povezanosti, sud je  našao da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

 

19.Odredbom čl.8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

 

20.Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. spolno uznemiravanje

5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

 

21.Odredbom čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj  70/17, 126/19 i 84/21)  propisano je da će se tko počini nasilje iz čl. 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.

 

22.Odredbom čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) propisano je da će se tko počini nasilje iz čl. 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

 

23.Odredbom čl. 16. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj  70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) propisano je da se zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve može izreći počinitelju nasilja u obitelji ako postoji opasnost da bi počinitelj prema toj osobi mogao ponoviti nasilje u obitelji. St.2. propisuje da će se u odluci kojom sud izriče mjeru iz st.1. ovoga čl. odredit mjesta ili područja te udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji odnosno zabraniti uznemiravanje ili uhođenje žrtve. St. propisuje da mjera iz st. 1. ovoga čl. ne može biti kraća od jednog mjeseca niti dulja od dvije godine.

 

24.Odredbom čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj  70/17, 126/19, 84/21 i 114/22) propisano je da se zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana može izreći počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja njegova nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje u obitelji. St.2. propisuje da se mjera iz st. 1. ovoga čl. može  odrediti u trajanju od najmanje šest mjeseci.

 

25.U postupku je nesporno da su okrivljenici braća, slijedom čega se na iste primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Sporno je jesu li predmetne prigode okrivljenici jedan drugome izgovorili riječi koje im se stavljaju na teret i time počinili psihičko nasilje koje je kod istih prouzročilo povredu njihovog  dostojanstva i uznemirenost.

 

26.Okrivljenici su se u postupku međusobno optuživali za psihičko nasilje. Pritom se prvookrivljenik branio kako ga je drugookrivljenik verbalno napao, a sporio da bi, unatoč uznemirenosti, reagirao na prvookrivljenikove optužbe, dok drugookrivljenik nije poricao da se predmetne prigode obratio prvookrivljeniku riječima koje mu se stavljaju na teret, navodeći da je riječima prvookrivljenika i sam bio uznemiren.

 

27.Drugookrivljenik je u svom iskazu stoga priznao činjenične navode optužnog prijedloga u dijelu u kojem se njega tereti za izgovaranje spornih riječi, potvrđujući kako se prvookrivljeniku  inkriminirane prigode obratio govoreći mu: „lopove, pratim te, proganjaš me dvadeset godina, pokuša si me ubit tri puta i prati te državno odvjetništvo“. Nesporno je i proizlazi iz pisanih obrana obojice okrivljenika, kako su njihovi odnosi značajno i dugotrajno narušeni, kako iz osobnih, tako i razloga imovinske prirode, a navedeno  su potvrdili na raspravi svojim iskazima te cjelokupnim stavom prilikom suočenja. Kako je drugookrivljenik iskazivao veoma detaljno i okolnosno te u bitnom istovjetno činjenicama navedenim u optužnom prijedlogu, s razlikom u redoslijedu izrečenog, te je i prilikom suočenja ostajao pri svojim, kako navodima tako i optužbama u svezi prvookrivljenikovog odnosa prema njemu, te su stavovi obojice na raspravi ukazivali na narušenost njihovog odnosa, sud je našao da je komunikacija okrivljenika inkriminirane prigode bila međusobno optuživanje  riječima koje im se stavljaju na teret. U odnosu na uznemirenost kao posljedicu sadržanu u biću djela, drugookrivljenik je u svom iskazu naveo kako prvookrivljenik inkriminirane prigode nije izgledao uznemireno njegovim riječima, međutim, kako je potvrdio da je prvookrivljenik na njegove riječi mu uzvratio da će: „ako mu uđe voda u apartman, sve porazbijati“, također mu govoreći: „vidjet ćeš ti mene, ti si ubio oca“, dakle riječima koje se prvookrivljeniku stavljaju na teret, očigledno je kako je drugookrivljenik svojim riječima izazvao reakciju prvookrivljenika koji je, kako to i navodi u svom iskazu, istima bio uznemiren. Iako je od događaja proteklo više od dvije godine pa tadašnja uznemirenost ne mora biti vidljiva iz njihovih iskaza na raspravi, sadržaj drugookrivljenikovih riječi („ lopove…“), kao i sama reakcija prvookrivljenika na iste („ti si ubio oca, sve ću ti porazbijati“), upućuje da su obojica inkriminirane prigode bili uznemireni riječima onog drugog.

 

28.Stoga iz ovakvih iskaza obojice okrivljenika, njihovih pisanih obrana te dovodeći ih u vezu s činjenicom da je drugookrivljenik prijavio događaj, kao i kazneno djelo prijetnje iz istog događaja, sud je, otklonivši obranu prvookrivljenika kao usmjerenu ka izbjegavanju njegove prekršajne odgovornosti te prenošenju iste na drugookrivljenika, a ne nalazeći razloga da bi drugookrivljenik neistinito iznosio činjenice koje njega osobno terete i dovodio se time u nepovoljan položaj, utvrdio da je međusobna komunikacija okrivljenika inkriminirane prigode, koja je odraz njihovog trajno narušenog odnosa vidljivog na raspravi, bila psihičko nasilje.

 

29.Slijedom iznesenog, u postupku je dokazano da su predmetne prigode, međusobnim obraćanjem riječima koje im se stavljaju na teret, okrivljenici počinili psihičko nasilje jedan prema drugom, čime su postupili protivno  čl.10. toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i ostvarili obilježja prekršaja kažnjivog po čl.22. st.1. istog Zakona, sve opisano u izreci ove presude.

 

30.Korekcija činjeničnog opisa izvršena je na temelju provedenog dokaznog postupka i predstavlja manji zahvat u činjenični opis jer ne dira u bitna obilježja djela. Budući činjenični opis ne sadrži pravomoćne odluke kojima su okrivljenici ranije kažnjavani zbog prekršaja nasilja u obitelji, umjesto riječi "ponovili" u izreci  presude stoji da su okrivljenici "počinili nasilje u obitelji". Navedene izmjene nisu utjecale na identitet presude i optužbe.

 

31.Prilikom izricanja prekršajnopravne sankcije okrivljenicima, sud je uzeo u obzir sve okolnosti i težinu prekršaja, nalazeći otegotnu u njihovoj prekršajnoj kažnjavanosti, dok nije našao olakotnih ni naročito olakotnih okolnosti. Stoga je okrivljenicima  izrekao novčanu kaznu, kao alternativno blaže propisanu sankciju, u iznosu po 300,00 (tristo) EURA[4]/2.260,35 KUNA, držeći da će se tako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja kako u smislu specijalne, tako i u smislu generalne prevencije.

 

32.Okrivljenici se na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona upozoravaju da će se, ako oku roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plate dvije trećine izrečene novčane kazne, iste smatrati plaćenima u cjelini.

 

33.Kako je nedvojbeno te proizlazi iz njihovih iskaza, da su međusobni odnosi okrivljenika od ranije narušeni te postoji realna opasnost od ponavljanja sukoba, prvookrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja B. K., na udaljenosti od 50 (pedeset) metara, ispod koje udaljenosti mu se ne smije približiti na području Republike Hrvatske niti ga smije  uhoditi i uznemiravati na bilo koji način. Iz istih je razloga drugookrivljeniku također izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja B. K. na udaljenosti od 50 (pedeset) metara, ispod koje udaljenosti mu se ne smije približiti na području Republike Hrvatske niti  ga  smije uhoditi i uznemiravati na bilo koji način.

 

34.Navedena mjera prema čl. 16. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određena je u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine. Sud je okrivljenicima  navedenu zaštitnu mjeru izrekao u trajanju od 1 (jedne) godine, koju duljinu smatra primjerenom ponašanju okrivljenika i njihovom odnosu.

 

35.Iz stanja spisa, a prema Naredbi o određivanju mjere opreza, proizlazi da je okrivljenicima bila primijenjena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze, i to prvookrivljenika s drugookrivljenikom i drugookrivljenika s prvookrivljenikom, u trajanju od 24. studenog 2021. u 14,30 do 2. prosinca 2021. u 14,30 sati, pa se ovo vrijeme ima uračunati u vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere.

 

36.Zbog postojanja opasnosti kod obojice okrivljenika da bi mogli ponoviti nasilje u obitelji, sud im je izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje šest mjeseci.

 

37.Okrivljenici se na temelju čl.24 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  upozoravaju da će se počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 390,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje deset dana.

 

38.Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, to su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te njihovo imovno stanje.

 

 

Split, 15. prosinca 2023.

 

Zapisničarka                                                                     Sutkinja

Anđelka Vladović,v.r.                                                             Ana Belić Radovani,v.r

                                                                                                             

 

                                                                                                   Sudska savjetnica

                                                                                                        Jelena Ćurković,v.r

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude  stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Sud.

 

Presuda se dostavlja: 

-okrivljenicima

-braniteljima

-ovlaštenom tužitelju

-spis

 

Za točnost otpravka ovlaštena službenica

Anđelka Vladović