Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-625/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Renate Košir Skračić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marijanke Salopek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FIŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao pravne slijednice FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vinko Adžić i Ivan Adžić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu, radi nadomjestka ugovora o otkupu stana, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: P-767/2019-10 od 15. srpnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 14. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice FIŠ i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: P-767/2019-10 od 15. srpnja 2020.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice FIŠ za nadoknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice FI tako da se Nadomješta ugovor o otkupu stana sljedećeg sadržaja:
Članak 1.
Kupac FI iz [adresa] kupuje, a prodavatelj Republika Hrvatska prodaje odgovarajući suvlasnički dio nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, z. k. uložak br.: [broj ZK uloška], z.k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], u naravi STAMBENA ZGRADA [adresa], površine 333 m2, povezano sa vlasništvom posebnog djela nekretnine i to:
7. suvlasnički dio: 1/52 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6), u naravi dvosobnom stanu na I (prvom) katu, prvi lijevo, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 58,90 m2 kojem pripada spremište u podrumu kao sporedni dio tan na II (drugom) katu – koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 60,00 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A.
Članak 2.
Cijena stana zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade iznosi 38.862,95 kn, a kupac se obvezuje cijenu stana platiti odjednom, u roku 15 dana po pravomoćnost ove presude.
Kupac će uplatu obaviti na žiro račun prodavatelja, s tim da će prodavatelj dostaviti uplatnicu kupcu u roku 8 dana.
Članak 3.
Ugovorne strane utvrđuju da je kupac u posjedu predmetnog stana. Kupac izjavljuje da nije kupio drugi stan pod uvjetima iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Članak 4.
Prodavatelj ovlašćuje kupca da na temelju ovog ugovora, a po uplati cijene iz čl. 2. st. 1. ove presude, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja, ishodi u zemljišnim i drugim knjigama u kojima se upisuje pravo vlasništva na nekretninama, uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo kupca.
Troškove zemljišno-knjižne provedbe, odnosno upisa snosi kupac.
II. Tužena je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate u roku 15 dana."
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 4.000,00 kuna, u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude je žalbu izjavila tužiteljica radi svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga. U žalbi navodi da joj je prvostupanjskom presudom povrijeđeno konvencijsko pravo na mirno uživanje vlasništva, njeno pravo na dom i konvencijsko načelo razmjernosti u postupanju svih sudionika u gospodarskom poslovanju jer je teret koji je tužiteljici nametnut odbijanjem tužbenog zahtjeva prekomjeran s obzirom na sve okolnosti slučaja i osobne okolnosti tužiteljice. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu prihvaćanjem tužbenog zahtjeva uz nadoknadu parničnog troška, a podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, uz nadoknadu troška sastava žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
6. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu te je ocijenio izvedene dokaze, sukladno odredbi članka 8. ZPP, pri čemu je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe članka 220. stavka 2. ZPP izveo i ocijenio dokaze, za koje je utvrdio da iz tih dokaza može utvrditi odlučne činjenice.
7. S obzirom da je u tijeku žalbenog postupka tužiteljica FI preminula, to je stoga prvostupanjskim rješenjem poslovni broj: P-767/2019-18 od 14. veljače 2022. utvrđen prekid postupka radi njene smrti. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj: P-767/2019-20 od 15. travnja 2022. određen je nastavak postupka te je FIŠ, nasljednica FI (dalje: tužiteljica), pozvana na preuzimanje parničnog postupka (stranica 107 spisa).
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za donošenjem presude koja nadomješta ugovor o otkupu stana na kojem postoji stanarsko pravo na adresi [adresa].
9. Među strankama je sporno je li suprug prednice tužiteljice BI bio vlasnik stana u trenutku podnošenja zahtjeva za otkup stana 13. listopada 1995., odnosno je li BI u tom trenutku imao useljiv stan.
10. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
- da je FI od bivše Jugoslavenske narodne armije (dalje: JNA) dobila na korištenje stan na adresi [adresa], koji je predmet ovog postupka te da je u tom stanu živjela i imala neprekidno prijavljeno prebivalište na toj adresi od 26. listopada 1976.,
- da je FI imala hrvatsko državljanstvo te da nije otkupila predmetni stan, a u trenutku podnošenja zahtjeva 13. listopada 1995. nije bila vlasnica stana ili kuće na području Grada Zagreba,
- da se FI temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 22. kolovoza 2006. uknjižila kao vlasnica stana 28. svibnja 2009. i to rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Z-3901/09 od 28. svibnja 2009.,
- da je FI zaključila brak s BI dana **.**.1995.,
- da je BI **.**.1995. zaključio ugovor o darovanju kojim je stan u [adresa], 10 kat, stan broj 101 lijevo, površine 59,22 m2, koji se sastoji od 2 sobe i ostalih prostorija, izvanknjižno vlasništvo, nalazeći u zgradi koja je sagrađena na katastarskoj čestici (dalje:k.č.br.) 710/98, katastarska općina (dalje: k.o.) Zaprudski otok, odnosno na z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], darovao svom sinu ŠI,
- da je BI s ŠI dana **.**.1997. zaključio aneks darovnom ugovoru,
- da je BI **.**.1997. ovjerio izjavu kojom se odriče prava doživotnog uživanja na darovanom stanu,
- da je ŠI prodao navedeni stan **.**.1997. OI.
11. Prvostupanjski sud na temelju utvrđenoga zaključuje kako FI nije dokazala tijekom postupka da postoji modus kojim bi ŠI stekao u vlasništvo stan, darovanjem od svog oca BI, a što je tužiteljica bila dužna dokazati pozivom na odredbu članka 219. stavak 1. ZPP pa kako je prema stavu prvostupanjskog suda, suprug tužiteljice BI bio vlasnik stana u trenutku podnošenja zahtjeva tužiteljice za otkup stana 13. listopada 1995., stoga da FI BI nema pravo na kupovinu stana prema važećim odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo pa je prvostupanjski sud odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom.
12. Nije osnovan žalbeni prigovor tužiteljice da je prvostupanjski sud na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešno primijenio materijalno pravo.
13. Upravo suprotno navedenom žalbenom prigovoru, prvostupanjski sud je temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.
14. Odredbom članka 50.a stavak 3. točka 7. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj: 27/91., 54/91., 6/92., 8/92., 8/92., 33/92., 46/92., 49/92., 69/92., 87/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 29/94., 44/94., 47/94., 58/95., 103/95., 11/96., 76/96., 111/96., 11/97., 103/1997, 68/1998, 163/98., 22/99., 96/99., 120/00., 94/01., 78/02., 113/02., dalje: Zakon o prodaji stanova) je propisano da državni stan ne mogu kupiti osobe koje u istom mjestu imaju u vlasništvu useljivu kuću ili stan.
15. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12.,152/14. - dalje: ZV) u članku 115. stavak 1. ZV određuje da na temelju valjanog pravnog posla (titulus) kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dosadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način (modus) određen zakonom. Odredba članka 119. stavka 1. ZV određuje da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drugačije,
15.1. Nadalje, pravilno se prvostupanjski sud poziva i na odredbu članka 120. stavak 1. ZV kojom je propisano da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu, dok je stavkom 4. navedenog članka 120. ZV određeno da na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu prava u zemljišnu knjigu, kojom dotadašnji vlasnik dopušta uknjižbu tuđega vlasništva, na što se na odgovarajući način primjenjuju pravila o stjecanju uknjižbom.
16. Stoga neosnovani žalbeni prigovor tužiteljice ničim nije doveo u sumnju pravilan i zakonit zaključak prvostupanjskog suda da su za stjecanje prava vlasništva potrebne dvije pretpostavke i to titulus, a to je valjani pravni posao, i modus, što predstavlja način stjecanja, odnosno upis u zemljišne knjige ili polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu prava u zemljišnu knjigu, koje dvije pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi stjecatelj zaista i stekao pravo vlasništva.
17. Prvostupanjski sud nadalje pravilno zaključuje da je sukladno pravilima o teretu dokazivanja temeljem odredbe članka 219. stavka 1. ZPP propisana dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Pozivom na navedenu odredbu članka 219. stavak 1. ZPP je FI bila dužna dokazati tvrdnju da u trenutku podnošenja zahtjeva za otkup stana nije bila vlasnica stana ili kuće pa tako niti član porodičnog domaćinstava, njen suprug BI.
17.1. Odredbom članka 221a. ZPP određeno je da ako se na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dužnost je stranaka iznijeti činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Ako stranka u tome ne uspije, sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje, pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje oslanjajući se na slobodnu ocjenu dokaza, tada dolaze u obzir pravila o teretu dokazivanja (članak 221a. ZPP). Ta pravila u osnovi obvezuju sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava.
18. U konkretnom slučaju prednica tužiteljice FI u postupku nije dokazala da postoji modus kojim bi ŠI stekao stan od svog oca BI, a isto je prema iznesenim odredbama ZV tužiteljica bila dužna dokazati. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je suprug tužiteljice BI bio vlasnik stana u trenutku podnošenja zahtjeva tužiteljice za otkup stana 13. listopada 1995. te da radi navedenoga FI temeljem članka 50.a stavak 2. točka 7. Zakona o prodaji stanova, nema pravo na kupovinu stana, u cijelosti prihvaća kao pravilan i zakonit i ovaj sud.
19. Pozivanje FI u žalbi na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava u predmetu F protiv Republike Hrvatske nije osnovano jer se u navedenom predmetu radi o potpuno drugačijem činjeničnom supstratu, koji se ne može primijeniti na ovaj konkretan slučaj (pitanje roka za podnošenje zahtjeva za otkup stana).
20. Također su neosnovani prigovori prednice tužiteljice kojima navodi da je pobijanom presudom povrijeđeno konvencijsko pravo na mirno uživanje vlasništva jer, kao što je nedvojbeno utvrđeno u postupku, FI nije bila vlasnica predmetnog stana i nije stekla vlasništvo na predmetnom stanu, već je bila nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu. Također nije osnovan žalbeni prigovor da je povrijeđeno pravo na dom FI kao i konvencijsko pravo razmjernosti u postupanju svih sudionika u gospodarskom poslovanju jer je predmet ovog postupka donošenje presude koja nadomiješta ugovor o otkupa stana na kojem postoji stanarsko pravo, dakle utvrđenje postoje li uvjeti sukladno Zakonu o prodaji stanova da FI otkupi stan na kojem je imala stanarsko pravo.
21. Radi svega navedenog nisu ostvareni žalbeni prigovori koje tužiteljica navodi u žalbi pa je stoga žalba tužiteljice odbijena kao neosnovana sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
22. Kako tužiteljica nije uspjela u ovom žalbenom postupku, odbijena je sa zahtjevom za nadoknadom troška ovog žalbenog postupka na temelju odredbi članka 154. stavak 1. i članka 166. stavak 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.
U Sisku 14. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Stipčić
