K-317/2020-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27.

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Mirjani Stolić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Arnerić u kaznenom postupku protiv US zbog kaznenog djela iz članka 147. st.1 Kaznenog zakona („Narodne Novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 dalje- KZ/11), nakon javno održane i zaključene rasprave 8.studenog 2024.u prisutnosti okrivljene, branitelja Marka Ljubičića, privatnog tužitelja sa opunomoćenicom USN odvjetnicom u [adresa], odluke objavljene 13.studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 453. stavka 1.točke 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. -Odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019. 80/2022.i 36/2024. – dalje ZKP/08)

Okrivljena: US OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. U i pok. TS, rođene T, rođena **.**.1968. u [adresa], sa adresom prebivališta u [adresa], općina Dugi rat, Put sv. Roka 22,mag. sestrinstva VSS, zaposlena u KBC Split, završena VSS, neudata, bez djece, odlikovana spomenicom Domovinskog rata, Olujom i specijalna nagrada Mup-a za doprinos u Domovinskom ratu, srednjeg imovnog stanja, suvlasnica za ¼ naslijeđenih nekretnina iza smrti roditelja i vlasnica osobnog vozila Kia Rio, godina proizvodnje 2017.,neosuđivana,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 27.prosinca 2019. u Sumpetru na internetsku adresu Ministarstva uprave, što je samostalnom sektoru za upravnu inspekciju Službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave proslijeđeno 30.prosinca 2019. te Općini Dugi Rat 10.siječnja 2020. s nakanom povrede časti i ugleda privatnog tužitelja DS uputila e-mail.poruku naslova:

" Osnovana sumnja koruptivnih radnji", u kojoj je za privatnog tužitelja navela:

..Molim Vas da propitate rad (odluke) načelnika općine Dugi Rat SDŽ, gosp. DS (HDZ) koji je ispremrežen s vijećnikom OS (SDP) i voditeljicom uprave za graditeljstvo SDŽ, ISPOSTAVA Omiš gđa. TSN kako bi pogodovali bivšem vijećniku BS. Uzurpiraju privatno vlasništvo u korist CS i proglašavaju javnim interesom - općim dobrom. Pokušavaju provući "ispod radara" odluku o izgradnji kolnog puta preko privatnog dobra, a u korist obrta sina CS. Hrvatski sam branitelj i nisam se borila za korumptivnu državu u kojoj će kriminalci ugrožavati život, zdravlje i imovinu. Neću se zaustaviti! Budite sigurni da ću doći do premijera D koji ima nultu stopu tolerancije na korupciju i neće dozvoliti da mu načelnici "kokošari" ruše rejting stranke i predsjednički ugled. Molim da istražite rad načelnika koji svojim koruptivnim činima ruši pravnu državu sve do razine komunalnih redara i činovnika. Izdaje dozvole, prenamjenjuje zemljišta, zapošljava, gradi i radi netransparentno pogodujući pojedincima kao gosp. ĆS.

dakle uvrijedila drugog

čime bi počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda- uvredom, djelo označeno i kažnjivo po članku 147.st.1. Kaznenog zakona.

II

Na temelju članka 158.st.3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. – odluka Ustavnog suda RH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022.i 36/2024 - dalje ZKP/08), upućuje se privatni tužitelj sa imovinskopravnim zahtjevom u parnicu.

III

Na temelju članka 149.stavak. 3. ZKP/08 privatni tužitelj je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145.stavak 2.točka 1.- 6- tog Zakona nužne izdatke okrivljene i nužni izdatak i nagradu branitelja okrivljene o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem te da naknadi troškove iz članka 145.stavak 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 100 eura koji se odnose na paušalne troškove.

Obrazloženje

1.Privatni tužitelji DS kojeg zastupa USN odvjetnica u [adresa] uvodno citiranom privatnom tužbom pokrenuo je kazneni postupak protiv okrivljene US, optuživši je zbog počinjenja kaznenog djela protiv časti i ugleda – uvreda – djela označenog i kažnjivog po čl. 147.st.1. KZ/11 a koje kazneno djelo da je počinjeno na način i u vrijeme navedeno u privatnoj tužbi.

1.1.Osnovno je pravo privatnog tužitelja u činjeničnom opisu djela u privatnoj tužbi navest sadržaj za koji smatra da za njega predstavlja uvredu.

1.2. U ovom postupku okrivljenoj se stavlja na teret da je 27.prosinca 2019.na internetsku adresu Ministarstva uprave što je samostalnom sektoru za upravnu inspekciju Službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave proslijeđeno 30.prosinca 2019. te Općini Dugi Rat 10.siječnja 2020 s nakanom povrede časti i ugleda privatnog tužitelja kao općinskog načelnika u e-mailu uvrijedila tako što ga je okarakterizirala kriminalcem i "kokošarem" insinuirajući tako privatnog tužitelja počiniteljem korupcijskih kaznenih djela te time smatra da su takvi izrazi podobni narušiti čast i ugled privatnog tužitelja.

2.Prije početka rasprave stranke su poučene u smislu članka 527. st. 3. ZKP/08, na što je privatni tužitelji naveo da ne postoji mogućnosti da se ovaj postupak riješi mirnim putem, točnije izvan rasprave, dok je okrivljena navela da joj nije bila namjera privatnog tužitelja uvrijediti.

3.Upitana kakav stav zauzima prema optužbi okrivljena se izjasnila da se ne smatra krivom.

4. U dokaznom postupku izvedeni su slijedeći dokazi : na temelju čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka privatnog tužitelja DS, svjedoka ZS s rasprave održane pred ovim sudom 30.kolovoza 2023. (l.s.28. - 33.) te svjedoka ČS i CS s rasprave održane pred ovim sudom 7.prosinca 2023.(sve l.s. 65. -68 spisa)., zapisnik o ispitivanju svjedoka JS sa rasprave od 4.ožujka 2024. (l.s. 70.-72)., pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija i to : e-mail od 27.prosinca 2019.upućen upravnoj inspekciji (l.s.6.)., dopis Ministarstva uprave službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne samouprave) Klasa:050-

02/19-01/54 URBROJ: 515-08-02/13-2 od 9.siječnja 2020. (l.s.7.-8.), dopis splitsko dalmatinske županije općine dugi rat ,općinski načelnik klasa.050-02/20- 01/01 urbroj: 2155/02-02/1-20-02 od 22.siječnja 2020.(l.s.9.-10), zahtjev za izmjenom prostornog plana općine Dugi Rat potpisan od strane (su) vlasnika nekretnina (l.s. 40.-42), Predstavka US na rad Općine Dugi Rat (l.s.44.), Prostorni plan Općine Dugi Rat V. izmjene i dopune sa prilozima- fotografijama(sve l.s.49.-60.) Preslika nacrta predmetne ceste (l.s.47.), Podnesak punomoćnika ( OD Ljubičić –Vrdoljak & partner d.o.o i) nadležnom tijelu za donošenje lokacijske dozvole za predmetu izgradnju nerazvrstane ceste Splitsko - dalmatinskoj županiji, upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje, ispostava [adresa], pod brojem Klasa: Up/I-350-05/19-01/55 predlagatelja Općine Dugi Rat u ime jednog od suvlasnika PS (l.s.46) i podnesak od 28.siječnja 2020. upućen Splitsko dalmatinskoj županiji (l.s.45.), zaključak od 19.veljače 2024. (l.s.74.-75)., dopis Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine Klasa UP/II-350-05/24-02/16 URBROJ 531-03-4- 24-2, od 7.veljače 2024.(l.s.77), dopis SD Općina Dugi Rat , mjesni odbor Sumpetar od 2.siječnja 2018. sa prilozima (sve list spisa 84. -91.), odobrenje od 4.lipnja 2020. (l.s.100), prijava građevinskih radova bez dozvole i suglasnosti (l.s.99)., Rješenje SDŽ Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjek u Omišu KLASA: UP/I-350-05/19-01/000055, Urbroj:2181/1-11/04/21-24-0032 od 19.lipnja 2024.(l.s.101.-102)., zabilješka u spisu o preuzimanju rješenje i odricanju prava na žalbu (L.S.103.), potvrda o pravomoćnosti rješenja (l.s.105), Dopis SDŽ Općina Dugi Rat od 25.svibnja 2020. i 4.lipnja 2020. (l.s.107.-108.), Rješenje SDŽ od 10.lipnja 2020.(l.s.109-1010), isječci iz medija (l.s. 111. -117.)., izvadak iz kaznene evidencije (l.s.144). Na izvedene dokaze stranke nisu imale primjedbi.

5.Nije sporno da je privatni tužitelj u vrijeme slanja spornog e-mail bio na političkoj funkciji odnosno da je bio načelnik Općine Dugi Rat.

-Nije sporno da su na sjednici Općinskog vijeća Općine Dugi Rat 2018. donesene V. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Dugi Rat kojim je predviđena izgradnja pristupnog puta (vrilo) u naselju Sumpetar.

-Nije sporno da okrivljena živi u istoj Općini.

-Nije sporno da je okrivljena poslala na e-mail adresu nadležnom tijelu Ministarstva uprave Samostalni sektor za upravnu inspekciju Služba za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave inkriminirani e-mail te da je u povodu istog Općini Dugi Rat ono dostavljeno na očitovanje. Nije sporno da je okrivljena jedna od suvlasnica čestice preko koje je trebala biti izgrađena nerazvrstana cesta-pristupni putu.

-Nije sporno da je rješenjem upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje odsjeka u [adresa] odbijen zahtjev Općine Dugi Rat za izdavanje lokacijske dozvole za građevinu infrastrukturne namjene prometnog sustava (nerazvrstana cesta) zbog neusklađenja prostorno planske dokumentacije –sve sadržaja bliže opisanog u obrazloženju citiranog rješenje.

5.1.Nesporne činjenice u postupku ne treba dokazivati.

6.Kao sporno trebalo je utvrditi :

-je li izjava okrivljene bila vrijednosni sud ili činjenična tvrdnja.

-s kojom namjerom je okrivljenica uputila inkriminirani dopis (e-mail) od 27.prosinca 2019. tj. je li bilo u namjeri naškoditi časti i ugledu privatnog tužitelja.

7.Privatni tužitelj u svom iskazu navodi da je funkciju načelnika Općine Dugi Rat obnašao 14 godina te da je kao takav bio i zadužen za komunalnu infrastrukturu i održavanja cesta. U svom mandatu odlučio je uz suglasnost vijeća izgraditi novu

–nerazvrstanu cestu. Obitelj US se protivila tome. Za inkriminirajući mail je saznao preko ljudi iz Općine nakon čega se osjećao jadno. Svoju funkciju je završio .2021. odlaskom u mirovinu. Potvrđuje da je na temelju reagiranja okrivljenice odbijena lokacijska dozvola i sve je vraćeno na ponovni postupak radi čega cesta još nije izgrađena.

8.Na upit opunomoćenice odgovara da je cijeli plan oko izgradnje ceste bilo u općem interesu i da je bilo zainteresirano 50-tak mještana, da su sa spornim mail-om u općini bili upoznati svi zaposlenici, a njih je tada bilo 14. Potvrđuje da je znao da je okrivljena bila jedan od suvlasnika parcele preko koje je trebala ići cesta i da bi bila dobila naknadu u vidu novčane satisfakcije za dio izvlaštene zemlje, da je do realizacije lokacijske dozvole došlo.Na upit branitelja okrivljene privatni tužitelj odgovara da ne zna je li sporni e-mail išao svim vijećnicima ili je išao Ministarstvu prostornog uređenja. Mail, osobno nije bio njemu upućen. Obavijest mještanima o izmjenama i dopunama prostornog plana i uređenja išla je putem medija, dakle putem tiska te nije predviđeno da on kao načelnik pojedinačno obavještava mještane o navedenom. Navodi da ne zna je li nerazvrstana cesta koju je Općina proglasila trebala doći do kuće RS, ali da misli da dolazi do neke njegove čestice zemlje.Na daljnji upit branitelja okrivljene privatni tužitelj navodi da je odluka o popisu nerazvrstanih cesta na razini općine donesena početkom 2018. Pojašnjava da općina nije donosila skupni popis nerazvrstanih cesta već se to donosilo za svaku cestu pojedinačno na vijeću, kako je to bilo i za ovu spornu cestu.

Iskaz privatnog tužitelja sud je prihvatio budući je okolosno iskazivao o sadržaju objava koje su predmet ovog postupka te kako je za njih saznao i kako se nakon istog osjećao.

9. Svjedok ZS ispitan u svojstvu svjedoka navodi da poznaje osobno privatnog tužitelja i okrivljenu jer je bila nezavisan kandidat na njegovoj listi 2021. a sa privatnim tužiteljem je bio u koaliciji od 2005. -2009. Iskazuje da je prije privatnog tužitelja obnašao funkciju načelnika Dugi Rat, od 2005. do 2007. a od 2007. do 2009. kao donačelnik. Nakon toga do danas obnaša funkciju vijećnika Dugi Rat. Iskaz ovog svjedoka potvrđuje navode okrivljene o mogućim nepravilnostima u radu privatnog tužitelja kao načelnika, jer je i sam upozoravao načelnika tj.privatnog tužitelja na propuste u njegovom radu. Navodi i da se sve sjednice vijeća snimaju i da su javno objavljivanje na You tube TV Dugi rat. Pojašnjava da je 2019. u izmjenama i dopunama proračuna Općine Dugog rata bila uvrštena stavka za izradu dokumentacije ulice "Vrilo". Na njegovo osobno pitanje kao vijećnika o kojem dijelu se ulice radilo načelnik mu je odgovorio da će ista ići na istočni dio kuće US prema zapadu, a ispostavilo se da je dozvola zatražena za drugi smjer. Već tada je posumnjao da se takva izmjena radi u korist druge osobe, RS jer je većinu poslova za Općinu sa istim sklopljen ugovor o izvođenju ili nadzoru pojedinih radova. Svjedok iskazuje da je on kao vijećnik takvo što prigovorio načelniku. Danas je sa privatnim tužiteljem u službenim odnosima korektan dok su privatno udaljeni zbog naprijed iskazanih primjedbi.

Upitan iskazuje da nije upoznat sa sadržajem inkriminiranog mail-a, njemu ništa nije bilo kao vijećniku od strane US proslijeđeno, pretpostavlja da okrivljena o događanja sa sjednice saznala putem You tube kanala, nakon čega je načelniku, vijećnicima i predsjedniku vijeća uputila putem Hrvatske pošte skriptu. Međutim navodi da ta njena skripta u kojem je dala svoje mišljenje, osvrt na navedeno nije nikada došla na vijećanje. Na upit nije mu poznato da bi okrivljena privatnog tužitelja nazvala kriminalcem ili nekim drugim pogrdnim riječima, ali od mještana da je čuo da bi isti govorili o njemu da ne radi ispravno da pogoduje pojedincima, da je lažov. Svjedok navodi da je nerazvrstana cesta trebala prolaziti preko privatnih nekretnina uključujući i čestice obitelji okrivljene. Na daljnji upit svjedok navodi da je popis nerazvrstanih cesta donesen još 2015. i u njemu je bila nerazvrstana cesta Vrilo u kvadraturi od 240 M2 što je trebalo biti onaj dio okrenut prema zapadu a ne sjeveru za što je zatražena lokacijska dozvola koju je osporila okrivljena i koja vodi do kuće RS. Svjedok potvrđuje da je lokacijska dozvola odbijena. Svjedok navodi da je uvijek imao primjedbe na rad privatnog tužitelja. Na konkretnu nerazvrstanu cestu je upozoravao načelnika prije donošenja odluke, a u okviru rasprave na sjednici vijeća. Svjedok iskazuje i da je u izmjenama i dopunama prostornog plana jedna od točaka navedena potreba suglasnosti svih vlasnika odnosno suvlasnika zemljišta a što očito nije postojalo jer se okrivljena i njena obitelj tome protivila. Svjedok i sam dovodi u pitanje pribavljene potpise mještana. Iskaz ovog svjedoka sud je prihvatio vjerodostojnim jer nije utvrdio da ima razloga iskazivati isključivo u korist okrivljene. Uostalom njegov iskaz je upotpunjen činjenicom da je lokacijska dozvola odbijena pa već samim time što je i ovaj vijećnik negodovao radu lokalne politike na čelu sa načelnikom potvrđuje da izjave okrivljene imaju već sada dostatnu činjeničnu osnovu.

10.U postupku su ispitani i svjedoci USNE, JS čiji iskazi u bitnom nadopunjuju iskaz privatnog tužitelja i obranu okrivljene da je lokacijska dozvola za spornu cestu odbijena i to baš zbog okrivljene. Međutim, u preostalom dijelu iskaz svjedoka USNE sud je uzeo sa rezervom kao i CS jer su i sami prozvani u inkriminirajućem e-mail i jer su pokretali postupke protiv okrivljene što znači da su i osobno zainteresirani za ishod postupka u korist privatnog tužitelja.

11.Okrivljena u obrani ne spori da bi iznijela naprijed navedene vrijednosne stavove, ali naglašava da joj nije bila namjera na bilo koji način naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja jer je sadržaj očitovanja sastavila kako bi ukazala na nezakonitosti. Njen jedini motiv prijavljivanja DS je bio zaštita privatnog vlasništva što je u konačnici nakon petogodišnje borbe uspjela dokazati jer je lokacijska dozvola za nerazvrstanu cestu pravomoćno odbijena. Postupanje Općine Dug Rat i njezinog načelnika prijetilo je njegovim postupanjem, oduzimanje njene djedovine. DS ju kao privatna osoba uopće ne interesirali .Načelnika je prijavila isključivo nadležnom državnom tijelu- Ministarstvo uprave samostalni sektor za upravnu inspekciju, Služba za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave i to putem elektronične pošte, što je zatvorena komunikacija i sa tim sadržajem nitko osim te inspekcije nije smio biti upoznat. Pretpostavlja da je privatni tužitelj e-mail proslijedio ČS i SS jer je u to vrijeme O bio predsjednik općinskog vijeća u Dugom ratu i to kada je tužitelj bio načelnik, a danas je on vijećnik općine. FS nema nikakvu funkciju u općini u to vrijeme. Obojica su podigla privatnu tužbu za istu stvar koju me u ovom postupku tuži tužitelj, ali su ih povukli. U ovom postupku sebe smatram žrtvom.

12.Prema sudskoj praksi i pravnoj teoriji uvreda je svako očitovanje kojim se omalovažava osjećaj osobne vrijednosti ili izražava nepoštivanje ljudskog dostojanstva druge osobe a počinitelj mora biti svjestan uvredljivog sadržaja, svoje izjave, znaka ili djela.

13.Ocjena je li neka izjava vrijednosni sud ili činjenična tvrdnja je questio facti i ovisi o kontekstu, opsegu i načinu na koji je izjava dana. Pod činjenicama razumijevamo događaje, zbivanja i stanja u vanjskom ili unutarnjem svijetu koja pripadaju sadašnjosti ili prošlosti, dok su vrijednosni sudovi subjektivna (osobna) vrednovanja, procjene, zaključci, prognoze i sl. Ako se elementi činjenične tvrdnje i vrijednosnog suda isprepliću, odlučan je onaj element koji dominira.

13.1.U tijeku postupka stranke su se složile da u ovom postupku inkriminirani e- mail sadržava vrijednosne sudove, što je opunomoćenica privatnog tužitelja u više navrata kao ii u završnom govoru istakla, a što je prihvatio i ovaj sud, odnosno da sporni e-mail sadržava vrijednosne sudove jer su načelno tvrdnje o temama od javnog interesa ( a što je definitivno izgradnja ceste) u pravilu vrijednosni sud čija se istinitost ne može utvrđivati i provjeravati, a ne izjava o činjenicama. Okrivljena je predstavila svoje viđenje situacije u pogledu donesene odluke pri čemu je po pitanju izgradnje pristupnog (kolnog) puta koji bi trebao zahvatiti i njenu nekretninu iskazala neslaganje sa privatnim tužiteljem ( izjavama kojim je uvrijedila privatnog tužitelja) koji je u to vrijeme bio načelnik Općine Dugi Rat.

14.Europski sud za ljudska prava (dalje - ESLJP) u nizu presuda koje se odnose na pravo na slobodu izražavanja utvrdio je da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca. Pravo na slobodu izražavanja se odnosi ne samo na „informacije“ ili „ideje“ koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju. To zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje bez kojih nema demokratskog društva. Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnost i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni. Ta ograničenja moraju biti strogo tumačena a potreba za njima mora biti uvjerljivo utvrđena (predmet ESLJP Guja vs.Moldavije., Bedat vs. Švicarske i dr.) Pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo. Članak 10. Konvencije kao ni članak 38. Ustava ne jamče neograničenu slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena ako je to nužno u demokratskom društvu. Test nužnosti zahtijeva da sud pred kojim se nađe zahtjev za ograničenje nečije slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge. Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane. Radi navedenog granice prihvatljive kritike šire su u slučaju same ličnosti političara nego kod privatnih osoba. Političar je neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake njegove riječi i djela, ali i odluke i u skladu sa tim mora iskazivati veći stupanj tolerancije(u tom smislu ESLJP Surek vs. Turska/br.1( Vv) br.26682/95§ 61), Mladina d.d. Ljubljana vs. Slovenije, br.9815/82, §42. ĐS vs.Portugala, br.37698/97 § 30 i dr.)

15.U okolnostima u kojima sporna izjava utječe na ugled, čast dostojanstvo ili prava drugih, potrebno je „vagati“ relevantne čimbenike koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti - pravo na slobodu izražavanja s jedne strane i pravo na poštivanje osobnog života drugih s druge strane budući da je riječ o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu pa je zadatak suda pronaći pravičnu ravnotežu tih prava. Ustavni sud je u više svojih odluka prihvatio načelna stajališta ESLJP izražena u odluci Axel Springer AG vs. Njemačke. Ovaj sud je provodeći test nužnosti utvrdio da se u konkretnom slučaju u spornim objavama radi o vrijednosnom sudu te da je odluka o izgradnji puta, budući je put javno dobro, tema od javnog interesa. A kada se radi o kritici tijela javne vlasti granice dopuštene kritike su mnogo šire nego što je to slučaj s privatnim osobama. Naime u demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti nego i od javnog mijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici. Dakle u konkretnom slučaju izjave okrivljene dane su u kontekstu koji opisuje način donošenja odluke o izgradnji kolnog puta u Općini Dugi rat što dakle predstavlja temu od javnog interesa, te u tom slučaju kako je naprijed u obrazloženju elaborirano, sloboda izražavanja ima prioritet.

16.Privatni tužitelj, kako je već navedeno, je u vrijeme inkriminiranog e -mail bio načelnik Općine Dugi Rat, dakle lokalni dužnosnik i javna osoba poznata lokalnoj javnosti o čemu je i sam iskazivao. Već samim time njegov prag tolerancije je trebao biti i viši. Posebno upitan na raspravi je i sam naveo da je izgradnje puta u javnom interesu te da su isto podržali pedesetak mještana što je dokazao i priloženim potpisima istih. Iskazuje i da je znao da je okrivljena bila suvlasnica parcele preko koje je put trebao ići i da bi okrivljena izgradnjom da je do lokacijske dozvole došlo dobila naknadu u novcu.

17.Inkriminirani e-mail je ponajprije okrivljena proslijedila upravnoj inspekciji, putem interne komunikacije dostupne svim građanima koji žele prijaviti ili skrenuti pozornost na eventualnu nezakonitost u radu lokalne vlasti. Dakle bez namjere prezentiranja istoga široj javnosti a o njemu je načelnik saznao kako je iskazao od zaposlenika. Okrivljenica je tražila da nadležno upravno tijelo preispita za nju spornu donesenu odluku Općine Dugi Rat. Njen inkriminirajući e-mail ( izjava) je dan u kontekstu koji opisuje njeno mišljenje oko donošenja V. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Dugi Rat, a što je naknadno zatražila i kroz zahtjev za izmjenu prostornog plana zajedno sa drugim suvlasnicima parcele (l.s.40-42). Budući se izgradnja spornog kolnog puta odnosi direktno i na interes okrivljene jer se dira u nekretninu čiji je ona suvlasnik to njena svrha iznošenja negativnih vrijednosnih sudova o privatnom tužitelju nije imala namjeru uvrijediti ga već je bilo sa ciljem zaštite svoga integriteta pa je i prema ocijeni ovoga suda interes okrivljenice pretežiti od interesa zaštite ugleda privatnog tužitelja kao tada načelnika, pa ono za što se okrivljenica tereti prema ocjeni ovog suda nema elementa protupravnosti. Svako suprotno tumačenje bi za građanina imalo obeshrabrujući učinak jer bi strah od sankcija imalo na ostvarivanje slobode izražavanja.

18.Dakle, iako je sporni izraz "kokošar", "korumptivni kriminalac" kako to konkretizira privatni tužitelj mogao uzrujati privatnog tužitelja, i za njega bila uznemirujuća, navedene inkriminacije optuženica je upotrijebila u zaštiti opravdanih interesa lokalne zajednice i njezinih građana i nije napisan s ciljem omalovažavanja privatnog tužitelja te iz načina njezina izražavanja i drugih okolnosti konkretnog slučaja, nije imala cilj naškoditi časti i ugledu ,niti se radilo o osobnom napadu na istoga. Inkriminacija je izrečena u kontekstu njene oštre kritike postupaka i propusta privatnog tužitelja i načinu vođenja lokalne politike pa ne predstavljaju isključive negativne vrijednosne sudove.

19.Istinitost vrijednosni sudova nije dokaziva jer bi zahtjev za dokazivanje doveo do povrede članka 10. Konvencije. Iznošenje vrijednosnog suda doduše može biti ograničeno ako su izjave pretjerane tj. s nedovoljnom činjeničnom osnovom, a da je okrivljena imala dovoljno činjenične osnove utvrđeno je i iskazima ispitanih svjedoka koji su svi jednako naveli da je zbog okrivljene stopirana lokacijska dozvola. Već sama činjenica što je lokacijska dozvola osporena po rješenju Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjeka u Omišu od 19.lipnja 2024. ukazuje da je oštra kritika okrivljene imala dovoljnu činjeničnu osnovu i bila opravdana i usmjerena, ne na vrijeđanje privatnog tužitelja već, na ukazivanje možebitne nepravilnosti rada načelnika Općine Dugi Rat. Znači da je njezin interes bio vođen za dobrobit javnog interesa.

20.Privatni tužitelj kao načelnik Općine Dugi rat je trebao imati viši prag tolerancije prema bilo kakvoj kritici koja mu je bila upućena dok je provodio lokalnu politiku. U protivnom svako drugačije tumačenje bi imalo ograničavajući faktor koji bi stvorio odvraćajući učinak na slobodu izražavanja.

21.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je cijeneći sve izvedene dokaze, analizirajući obranu okrivljene, iskaz privatnog tužitelja i ispitanih svjedoka, te činjenice utvrđene na temelju pregledane dokumentacije, okrivljenu oslobodio optužbe jer je zaključio da tijekom dokaznog postupka ono za što se okrivljena tereti nema protupravnosti radi čega je odlučeno kao u toč-I izreke odluke.

21.Isto tako kako je sud donio presudu kojom se okrivljena oslobađa optužbe to je u skladu sa člankom 158.st.3. ZKP/08 valjalo privatnog tužitelja uputiti da svoj imovinskopravni zahtjev ostvari u parnici. Naime parnični sud nije vezan oslobađajućom presudom kaznenog suda a za navesti je i to da je građanskopravna odgovornost šira od kaznene.

22.S obzirom na takvu odluku, na temelju članka 149.st.3. ZKP/08 privatni tužitelj je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka sadržaja bliže opisanog u točki 3 odluke. Prilikom odmjere visine paušalne svote sud je vodio računa o trajanju i složenosti postupka kao i o imovnom stanju privatnog tužitelja.

U Splitu 13.studenog 2024.

Sutkinja

Mirjana Stolić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od trenutka primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

- okrivljenoj

-branitelju okrivljene

-privatnom tužitelju

-opunomoćeniku privatnog tužitelja