Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1216/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja BJ, odvjetnika u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku u [adresa], protiv ovršenica pod 1) BJB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice ranije ovršenice OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) OJB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje treće osobe kao sudionika ovog postupka Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zastupniku po zakonu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1283/2023-52 od 27. veljače 2024., dana 13. studenog 2024. godine,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1283/2023-52 od 27. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke.
Uvažava se žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru,poslovni broj Ovr-1283/2023-52 od 27. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke prihvaćen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi istoga prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-4933/17 od 13. prosinca 2017. godine, u odnosu na nekretnine na kojima je ovrha određena kao predmeta ovrhe označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Splitu, u spisu predmeta poslovni broj P-746/23, koji je tužbom radi nedopuštenosti ovrhe pokrenula treća osoba protiv stranaka iz ovoga postupka ovrhe.
Pod točkom II. izreke je prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja za osiguranje kako je to pobliže navedeno u toj točki izreke.
Pod točkom (II: ) točnije pod točkom III. izreke je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za osiguranje u onom dijelu kojim je predloženo izdavanje naloga protivniku osiguranja pod 1) CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku obrta „[obrt], obrta za građevinarstvo [obrt], [adresa] i protivniku osiguranja pod 2) Gradu Trogiru, [adresa], OIB: 84400309496, da se odmah po primitku rješenja o osiguranju u roku od dvanaest sati trajno udalje s nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi šuma, Dolac u [adresa], površine 4646 m2, k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom sudskih penala kao i u onom preostalom dijelu kojim je predloženo istodobno izricanje predložene novčane kazne za protivnika osiguranja pod 1) CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika obrta „[obrt], obrta za građevinarstvo i usluge, [adresa] i za protivnika osiguranja pod 2) Grada Trogira, OIB: 84400309496, kao neosnovan.
2. Protiv toga rješenja pod točkama I. i III. izreke ovrhovoditelj je podnio žalbu iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), odredbe kojega zakona se primjenjuju i u ovršnom postupku sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ). Predlaže da se prvostupanjsko rješenje preinači te traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. U ovom je predmetu doneseno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-4933/17 od 13. prosinca 2017., a tijekom postupka je treća osoba podnijela prijedlog za odgodu ovrhe iz razloga jer je podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a nakon što je po zaključku prvostupanjskog suda u istome predmetu upućena na pokretanje parnice. Prvostupanjski sud je pod točkom I. izreke pobijanog rješenja prihvatio prijedlog za odgodu izražavajući stav da su za to ispunjene zakonske pretpostavke.
5. Po ocjeni ovog suda, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu, u spisu predmeta poslovni broj P-746/23. Naime, prema odredbi članka 67. stavak 1. OZ koji se primjenjuje na konkretan slučaj propisano je: na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom, sud će odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60. OZ-a).
6. U smislu odredbe čl. 67. st. 1. OZ, sud će na zahtjev treće osobe odgoditi ovrhu ako se ispune slijedeće tri pretpostavke:
- da je treća osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava,
- da treća osoba učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu,
- da treća osoba pokrene izlučnu parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe.
7. U konkretnom slučaju nije sporno da je treća osoba, ovdje žalitelj, pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Splitu , pod poslovnim brojem P-746/23., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na nekretninama koje su predmet ovrhe (označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]).
8. Smisao instituta odgode ovrhe je u tome, da onemogući nastanak onih situacija kada protu-ovrha objektivno ne bi bila moguća nakon provedbe ovrhe, pa je u tom smislu valjalo razmotriti posljedice koje bi samo provođenje ovrhe imalo za treću osobu.
9. Iz stanja prvostupanjskog spisa nedvojbeno proizlazi da je treća osoba pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U toj tužbi treća osoba iznosi činjenice da je nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] pomorsko dobro, a u odnosu na obje nekretnine tvrdi da ovršenice nisu vlasnice tih nekretnina povodom kojih je još uvijek u tijeku postupak povrata nekretnina.
10. Prvostupanjski sud na razini vjerojatnosti zaključuje postojanje prava treće osobe da bi provedbom ovrhe, u slučaju da uspije sa svojim tužbenim zahtjevom u parničnom postupku pod brojem P-746/23, treća osoba pretrpjela nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, ne navodeći pri tome koja je šteta koju bi treća osoba pretrpjela, a kako to pravilno navodi žalitelj, Pored navedenog valja reći da niti treća osoba u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ne navodi o kakvoj se šteti radi.
11. Nadalje, treća osoba, ovdje Republika Hrvatska, tvrdi da je predmet ovrhe pomorsko dobro. Pomorsko dobro je opće dobro na kojem se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. To su dijelovi prirode koji nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala.
12. Pomorsko dobro je opće dobro i tu kategoriju članak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV) definira kao one dijelove prirode koji nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala.
13. Osim toga odredba članka 5. stavak 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine br. 158/03, 141/06, 38/09 – dalje: ZPDML) propisuje da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
14. Na pomorskom dobru pravo vlasništva se nije moglo steći ni po odredbama Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 17/94, 74/94, 43/96), Zakona o pomorskom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine broj 19/84, 39/75, 17/77 i 18/81) kao ni po pravnim pravilima bivšeg OGZ-a (paragraf 287).
15. U tim okolnostima je nejasan zaključak prvostupanjskog suda i o postojanju prve pretpostavke za odgodu ovrhe, a to je postojanje prava treće osobe, ovdje Republike Hrvatske, na predmetu ovrhe.
16. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke.
17. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud ocijeniti je li ovrhovoditelj i iz kojih razloga učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nastanak nenadoknadive ili teško nenadoknadive štete, nakon čega će moći donijeti novu i na zakonu zasnovanu odluku o prijedlogu ovrhovoditelja za odgodu ovrhe.
18. Žalba ovrhovoditelja u odnosu na odbijeni prijedlog za osiguranje pod točkom III. izreke prvostupanjske odluke nije osnovana. Naime, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da pored utvrđenja da su protivnici osiguranja izveli sve građevinske radove i napustili gradilište nije bilo mjesta izdavanju naloga za trajno udaljenje s nekretnine , a posljedično tome niti za prijetnju sudskim penalima ukoliko se protivnici osiguranja ne udalje s nekretnine.
19. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.
20. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove drugostupanjske odluke temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 13. studenog 2024.
Sutkinja:
Gabriela Topić Kordej
