REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-130/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća, te Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika LK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Biserki Treneski, odvjetnici iz Vukovara, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-98/2016-3 od 9. prosinca 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj P-26/2015-12 od 2. prosinca 2015., u sjednici održanoj 13. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tužiteljice, ukidaju presuda Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-98/2016-3 od 9. prosinca 2019. i presuda Općinskog suda u Vukovaru broj P-26/2015-12 od 2. prosinca 2015., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću postala vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznaka zemljišta oranica C., površine 60 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznaka zemljišta kuća br. 2 u [adresa] i dvorište, površine 220 m2, obje upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vukovaru, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je sadašnja uknjižba prava vlasništva pogrešna i ništava te zahtjev tužiteljice da ju se ovlasti da temeljem ove presude zatraži i postigne upis prava vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama sa imena LK (Jurinog) LK, te kojom je tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 10.600,00 kn.

2. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd-635/2020-2 od 24. rujna 2020. tužiteljici dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

„Da li se u vrijeme za stjecanje prava vlasništva na nekretninama dosjelošću, koje su na dan 8.10.1991. godine bile u društvenom vlasništvu, računa period posjedovanja prije 8.10.1991. godine?

Da li je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnine u odnosu na upisanog knjižnog vlasnika-fizičku osobu odlučno što je predmetno zemljište ranije bilo upisano kao društveno vlasništvo, ili se u tom slučaju od trenutka brisanja društvenog vlasništva, u odnosu na upisanu fizičku osobu, primjenjuju rokovi za stjecanje dosjelošću sukladno čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96 i dr. -ZVDSP) neovisno od ranijeg upisa društvenog vlasništva?“

3. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda o odbijanju tužbenog zahtjeva, tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija. Traži naknadu troška revizijskog postupka.

4. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na nekretninama, zahtjev za utvrđenje pogrešnom i ništavom uknjižbom prava vlasništva kao i zahtjev tužiteljice da temeljem presude upiše pravo vlasništva u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje prava vlasništva dosadašnjeg vlasnika.

7. U postupku pred drugostupanjskim sudom koji je donio pobijanu presudu na temelju čl. 373.a ZPP odnosno drukčije utvrdio činjenično stanje nego prvostupanjski sud, utvrđeno je, da je:

- tijekom 1975. otac tužiteljice usmenim ugovorom kupio zemljište od prednice tuženika ĐK, koje je darovao tužiteljici i njenom suprugu RK, na kojem zemljištu su tužiteljica i njen bivši suprug izgradili kuću,

- kuća izgrađena u vrijeme trajanja njihove bračne zajednice pa da je navedena nekretnina njihova bračna stečevina, s tim da je ta bračna zajednica prestala 1995.,

- tužiteljičin posjed pošten sve od 1975., ali da nije zakonit,

- 2000. brisano društveno vlasništvo, upisano na privatnu osobu, prednicu tuženika, te uknjiženo pravo vlasništva za korist tuženika,

- tužba podnesena 27. srpnja 2011.

8. Drugostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je za dosjelost na nekretninama koje su bile u bivšem društvenom vlasništvu vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći od 8. listopada 1991., tj. od dana kada je stupio na snagu Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima pa se vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. ne može uračunavati kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u bivšem društvenom vlasništvu. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe. Budući da od 8. listopada 1991. do podnošenja tužbe nije protekao rok iz čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZVDSP), nije došlo do stjecanja prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama. Navodi i kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni ni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću putem redovite dosjelosti na nekretninama (čl. 159. st. 2. ZVDSP). Naime, za stjecanje prava vlasništva putem redovite dosjelosti na nekretninama zahtijeva se samostalnost i kvalificiranost posjeda kroz zakonom određeno vrijeme od deset godina, odnosno pošten, zakonit i istinit posjed. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Budući je utvrđeno da je predmetno zemljište kupljeno tijekom 1975. godine, valja reći da je prema čl. 9. st. 1. tada važećeg Zakona o prometu zemljišta i zgrada (Službeni list SFRJ broj 43/65, 57/65, 7/67.) ugovor na osnovi kojeg se prenosi pravo korištenja morao biti sklopljen u pisanom obliku, a sukladno st. 2. te odredbe ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku ne proizvodi nikakav pravni učinak. Radi navedenog tužiteljici nedostaje kvaliteta posjeda za stjecanje prava vlasništva na osnovi redovite dosjelosti.

9. Prema odredbi članka 391. stavak 1. ZPP-a u povodu revizije iz članka 382. toga zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

10. Što se tiče prvog postavljenog i dopuštenog pitanja valja reći da odgovor na to pitanje ovisi od toga je li predmetna kuća koju su zajedno izgradili tužiteljica i njezin bivši suprug bila u privatnom (kako se čini) ili u društvenom vlasništvu, te jesu li, posljedično tome, nakon stupanja na snagu ZVDSP, oni postali suvlasnici, svaki u ½ dijela, predmetne nekretnine u cijelosti. Ako je predmetna kuća bila u privatnom vlasništvu u vrijeme za stjecanje prava vlasništva na nekretninama dosjelošću računa se period posjedovanja i prije 8. listopada 1991. To tim više jer je prednica tuženika prodala ocu tužiteljice predmetno zemljište na kojem su tužiteljica i njen bivši suprug izgradili kuću. Kako o tome nema razloga u nižestupanjskim presudama, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

11. Što se tiče drugog pitanja, odgovor na njega je potvrdan, s tim da su nižestupanjski sudovi tako i postupili odnosno primijenili su rokove za stjecanje dosjelošću sukladno čl. 159. st. 2. i 3. ZVDSP neovisno od ranijeg upisa društvenog vlasništva.

12. No, kako je, zbog prethodno navedenog razloga, počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će se izjasniti je li predmetna kuća koju su zajedno izgradili tužiteljica i njezin bivši suprug bila u privatnom ili u društvenom vlasništvu, te jesu li, posljedično tome, nakon stupanja na snagu ZVDSP, oni postali suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, predmetne nekretnine u cijelosti. Sukladno tome, donijeti će novu, na zakonu osnovanu odluku.

14. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci, temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 13. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek