REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1247/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Katarina Jukić Jakopič, odvjetnica u Puli, protiv tuženika Raiffeisenbank Bad Radkersburg-Klöch eGen iz Republike Austrije, 8490 Bad Radkersburg, Halbenreiner Str 2, OIB:42678741814, kojeg zastupa punomoćnik Marko Kallay, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kallay i partneri u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i brisanja založnog prava, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-352/2020-7 od 15. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-1566/16-70 od 3. travnja 2020., u sjednici održanoj 13. studenoga 2024.
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukida se presuda Županijskog suda u Sisku broj Gž-352/2020-7 od 15. prosinca 2022. i presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-1566/16-70 od 3. travnja 2020., kao i odluka o troškovima postupka, pa se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je suđeno:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je ništetan ugovor o zajmu u iznosu od 50.000,00 EUR broj računa 1-00117614 sklopljen dana 15.04.2008. između tužitelja HI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika Raiffeisenbank Bad Radkersburg - Kloch eGen te se utvrđuje da je isti bez učinka.
Založna isprava od 15.04.2008. o osiguranju potraživanja upisom založnog prava hipoteke u korist tuženika na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovjerena po javnom bilježniku Bojana Štimac iz Varaždina, Braće Radić 6 Varaždin pod brojem OV-8121/08.
Nalaže se zemljišnoknjižnom sudu brisanje upisanih tereta temeljem naprijed navedenih isprava opisanih u točki jedan presude na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja upisanim kao nekretnina kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska kuća, stambena zgrada, oranica sa 1307 m2 i to u roku od 8 dana od pravomoćnosti ove presude.
Utvrđuje se da su ništetne suglasnosti o zapljeni od dana 23.04.2008. a koja je potvrđena kod javnog bilježnika Bojane Štimac iz Varaždina, Braće Radić 6 Varaždin pod brojem OV-6692/08 u kojoj je kao dužnik naveden UI iz [adresa], te se utvrđuje da je ista bez učinka.
Suglasnost o zapljeni od 23.04.2008.a koja je potvrđena kod javnog bilježnika Bojane Štimac iz Varaždina, Braće Radić 6 Varaždin pod brojem OV-6691/08 u kojoj je kao dužnik navedena SI iz [adresa] te se utvrđuje da je ista bez učinka.
Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi troškove ovog postupka u roku do
15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 25.205,00 kn u roku od 15 dana.".
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd 1468/2023-3 od 15. svibnja 2024., tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-352/2020-7 od 15. prosinca 2022. zbog pravnog pitanja:
"Je li sud nakon odluke o primjeni prava obvezan i navesti razloge o tome koje se pravo ima primijeniti na konkretan slučaj?".
3. Tužitelj je protiv presude suda drugog stupnja podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnog pitanja zbog kojeg je rješenjem ovog suda dopušteno podnošenje revizije, ne navodeći određen prijedlog o sadržaju odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
4. U odgovoru na reviziju tuženik je osporio revizijske navode tužitelja, predložio je reviziju odbaciti kao nedopuštenu ili odbiti kao neosnovanu, a tužitelju naložiti da mu naknadi trošak odgovora na reviziju.
5. Revizija je osnovana.
6. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti: ugovora o zajmu koji su stranke sklopile 15. travnja 2008., založne isprave od 15. travnja 2008. o osiguranju potraživanja upisom založnog prava u korist tuženika na nekretninama tužitelja upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovjerene po javnoj bilježnici, suglasnosti o zapljeni od 23. travnja 2008. ovjerene po javnoj bilježnici u kojoj je kao dužnik naveden ĐI i suglasnosti o zapljeni od 23. travnja 2008. ovjerenoj po javnoj bilježnici u kojoj je kao dužnik navedena SI, te zahtjev da se naloži zemljišnoknjižnom sudu brisanje upisanih tereta na temelju navedenih isprava.
8. U postupku je utvrđeno da je predmetni ugovor o kreditu sklopljen u Republici Austriji, u Bad Radkersburgu u kojem je sjedište ponuditelja (tuženika), te da tuženik u Republici Austriji posluje u okviru svoje registrirane djelatnosti. Nadalje je utvrđeno da su stranke ugovorile primjenu austrijskog prava, te da je u Republici Hrvatskoj ugovor solemniziran i založno pravo je upisano u zemljišne knjige. Među strankama nije bilo sporno da je isplata kredita izvršena u Republici Austriji.
9. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev ocijenivši da predmetni ugovor o zajmu, založna isprava i dvije suglasnosti o zapljeni, nisu ništetne. Sud je, uvidom u ugovor o zajmu, utvrdio da su stranke izrijekom ugovorile da se na ugovor primjenjuju opće zakonske osnove koje važe u Austriji za austrijska kreditna poduzeća, te da je Općim uvjetima poslovanja (točka f), koji se primjenjuju na ugovorni odnos stranaka određeno da je mjerodavno austrijsko pravo i nadležan austrijski sud. Navodeći razloge za svoju odluku prvostupanjski sud se pozvao na odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o bankama, Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o zemljišnim knjigama i odluke suda Europske unije u Luxembourga vezano za ništetnost ugovora s međunarodnim elementom, te je na odredbama istih utemeljio odluku.
10. Drugostupanjski sud je, pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP, odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu, prihvaćajući primjenu odredbi čl. 322. i čl. 323. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" , broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO).
11. Tužitelj u reviziji podnesenoj po dopuštenju bitnome obrazlaže da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP jer su se sudovi propustili očitovati o svim razlozima ništetnosti na koje se tužitelj u tužbi pozvao, te nisu naveli niti obrazložili razloge za primjenu hrvatskog prava odnosno za neprimjenu ugovorenog austrijskog prava.
12. Prema odredbi čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP bitna povreda odredaba parničnog postupka, postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati osobito ako, među ostalim, proturječi sama sebi ili razlozima presude ili ako nema razloga o odlučnim činjenicama.
13. Iz spisa predmeta, kao i utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da su stranke ugovor sklopile u Republici Austriji u kojoj je sjedište tuženika koji posluje u okviru svoje registrirane djelatnosti, da je isplata po kreditu izvršena u Republici Austriji, te su stranke ugovorile nadležnost austrijskog suda i primjenu austrijskog prava.
14. Slijedom iznesenog, proizlazi da nižestupanjske presude imaju takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati njihova pravilnost čime je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP. Naime, sudovi su deklaratorno pošli od toga da se u rješenju ovog spora kao mjerodavno primjenjuje austrijsko pravo jer su stranke primjenu istog ugovorile, ne navodeći pritom koji se austrijski propis treba primijeniti, dok su o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučili primjenom odredbi hrvatskog prava, ne navodeći razloge za njegovu primjenu odnosno za neprimjenu ugovorenog austrijskog prava.
15. Stoga je, na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, ukinuta pobijana drugostupanjska i prvostupanjska presuda i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
16. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 13. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
