Poslovni broj: Usž-3341/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice FA iz [adresa], FAV iz [adresa], AA iz [adresa] i IA iz [adresa], koje zastupa odvjetnik Toni Vukičević, Split, Gorička 6 a, protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Zagreb, Gruška 10, klasa: UP/II-932-07/22-07/784, urbroj: 541-11/3-23-2 od 25. travnja 2023., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba SA i LA, oboje iz [adresa], koje zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kruno Peronja i Antica Zorzina, Split, Domovinskog rata 29a, radi obnove postupka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-1417/2023-13 od 10. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-1417/2023-13 od 10. svibnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
III. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja tuženika, klasa: UP/II-932-07/22-07/784, urbroj: 541-11/3-23-2 od 25. travnja 2023., kojim je poništeno rješenje Područnog ureda za katastar Split, klasa: UP/I-932- 07/22-02/154, urbroj: 541-28-02-03/1-22-2 od 28. rujna 2022. i klasa: UP/I-932-07/22- 02/154, urbroj: 541/28-02-03/1-22-5 od 3. studenoga 2022. te predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja dopuštena je obnova postupka u predmetu promjene upisa koji je okončan rješenjem tijela prvog stupnja od 18. srpnja 2017. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora te tužiteljima naređeno zainteresiranim osobama naknaditi troškove spora u iznosu od 2.500,00 €, dok je u preostalom dijelu zahtjev zainteresiranih osoba odbijen.
2. Tužitelji izjavljuju žalbu protiv presude prvostupanjskog suda te navode da su svoj prijedlog za obnovu postupka podnijeli 13. rujna 2022. zbog toga što su po službenom uručenju spornog rješenja utvrdili da je odobrena međa između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo zainteresiranih osoba, kao i izmjena susjedne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], njihovog vlasništva te nije dijelom određena kamenim suhozidom već je međa prema utvrđenju vještaka geodeta Rajka Radišića, angažiranog u pravomoćno okončanom predmetu, koji se vodio kod Općinskog suda u Splitu broj: Pst-1388/13, u jugoistočnom kutu vidljiva te određena oznakom crvenom bojom (C.B.) na rubu puta (ulica) s tim da se granična linija pruža prema moru preko jednog većeg kamena koji je udaljen od fasade kuće za 3,6 m2 (veći kamen međaš). Kako je očito da se sporno katastarsko rješenje temelji na lažnom iskazu svjedoka odnosno vještaka obzirom da su angažirani stručnjaci u svojim elaboratima koji su sastavili na traženje naručitelja SA i LA kao vlasnika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešno prikazali međe između te parcele i susjedne čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], to su tužitelji i podnijeli u neograničenom vremenskom roku, pozivom na odredbu članka 123. stavka 2. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku prijedlog za obnovu postupka, a ne primjenom odredbe članka 123. stavka 3. tog Zakona zbog čega smatraju da je prijedlog osnovan. Iz te zakonske odredbe proizlazi da se može dokazivati da se odluka temelji na lažnom iskazu svjedoka, odnosno vještaka ili ako se dokaže da je to posljedica kaznenog djela, a što znači da je dovoljno ispuniti jedan od tih zakonskih uvjeta te da se takav zahtjev može podnijeti bez vremenskog ograničenja i bez pridržavanja subjektivnog roka od 30 dana. Predlažu presudu preinačiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te potražuju trošak sastava žalbe.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Odgovor na žalbu dostavile su zainteresirane osobe u kojem navode da je prijedlog za obnovu postupka podnesen izvan zakonom propisanog roka jer je rješenje čija se obnova traži strankama dostavljeno u srpnju 2017. godine, odnosno prije više od četiri godine. Također, isti je podnesen protekom subjektivnog roka za podnošenje istog, što je sve vidljivo iz spisa predmeta. Navode da je tužiteljica FAV saznala za građevnu dozvolu, a time i za rješenje čija se obnova traži u lipnju 2018., FA u lipnju 2018. i to od strane TA i VA oca i majke investitora SA te punca i punice investitora LA. FA je u Upravnom odjelu za graditeljstvo, Ispostava Vis tražila informaciju o građevnoj dozvoli te joj je rečeno da je ista izdana 4. rujna 2018. Kao potrebnu dokumentaciju za ishođenje građevne dozvole trebalo je pribaviti i ishoditi i geodetski elaborat čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je sačinjen od firme Geo Arcus 3D iz Splita i kao takav sastavni je dio građevne dozvole. U trenutku sastavljanja geodetskog elaborata upisani vlasnik čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bilo je društveno vlasništvo s pravom korištenja HA pok. F, koja osoba nema upisanu adresu niti je poznata na [adresa], a u presudi kojom su pravni prednici FAV stekli pravo suvlasništva navedeno je da je HA pok. F osoba odsutna i nepoznata boravišta. U trenutku sastavljanja geodetskog elaborata na predmetnoj nekretnini bio je upisan Grad Vis pa je izrađivač ishodio potpis od Grada Visa, što je sve vidljivo iz povijesnog posjedovnog lista. Također, podnositeljica zahtjeva za obnovu FAV postala je vlasnica čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te time i susjeda 2019. godine, dvije godine nakon donošenja rješenja, za koje retroaktivno traži obnovu postupka. Smatraju da ista ne može biti stranka u postupku, a ostali predloženici, tužitelji ne mogu biti stranke jer prijedlog nije podnesen pravovremeno. Predlažu žalbu odbiti te potražuju trošak sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS)), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
7. Odredbom članka 123. stavka 2. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP), temeljem koje tužitelji tvrde da su podnijeli prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem tijela prvog stupnja, propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela.
7.1. Prema odredbi stavka 3. citiranog članka ZUP-a stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
8. Odredbom članka 126. stavka 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbaciti će prijedlog rješenjem.
9. Iz sadržaja prijedloga za obnovu postupka od 13. rujna 2022. proizlazi da je isti podnesen jer da je Geodetskim elaboratom ovjerenim 26. lipnja 2016. krivo utvrđena međa između [katastarska čestica] i čestice [katastarska čestica] te da je elaboratom utvrđena međa između [katastarska čestica] i [katastarska čestica] kao: "zapadna strana je djelomično određena kamenim suhozidom dok ostatak nema vidljive međe na terenu, već su međne točke obilježene trajno vidljivom oznakom drvenim kolcem", što nije točno. Stoga se predlaže postupak obnoviti jer su tužitelji oštećeni krivo utvrđenom međom.
10 Tužitelji u tijeku spora ističu da se rješenje, čija se obnova traži, temelji na lažnom iskazu svjedoka, odnosno vještaka jer su angažirani stručnjaci pogrešno prikazali međe između parcela tužitelja i zainteresiranih osoba, a koji se prijedlog sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 123. stavka 2. točka 1. ZUP-a može podnijeti bez vremenskog ograničenja.
11. Prvenstveno, treba reći da prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, izraženoj u nizu odluka ovog Suda, da bi se mogla dozvoliti obnova postupka temeljem odredbe članka 123. stavka 2. točka 1. ZUP-a lažnost iskaza svjedoka ili vještaka mora biti utvrđena u kaznenom postupku jer nije lažan svaki iskaz svjedoka i vještaka, već samo onaj koji je lažan i kao takav ima obilježje kaznenog djela.
12. Nadalje, ZUP-om je propisana mogućnost obnove postupka i nakon proteka objektivnog roka od tri godine koju obnovu može tražiti stranka u slučajevima taksativno navedenim odredbom članka 123. stavka 2. ZUP-a.
12.1. Međutim, za stranku je važan subjektivni rok od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza, jer u slučaju da u tom roku propusti tražiti obnovu postupka ništa joj ne znači što za podnošenje prijedloga za obnovu nema vremenskog ograničenja (članak 123. stavak 2. ZUP-a). Stoga, suprotno mišljenju tužitelja, bitno je da se stranka uvijek pridržava subjektivnog roka pa i u slučajevima kad za obnovu postupka nema vremenskog ograničenja.
13. Slijedom navedenog, kako tužitelji svojim razlozima nisu doveli u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda Sud je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke presude. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona, a točka III. izreke presude utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 1. ZUS-a jer je ocijenjeno da ta radnja u postupku nije bila od utjecaja na donošenje odluke u ovoj stvari.
U Zagrebu, 13. studenoga 2024.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
