Broj: Ppž-7506/2022
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RH, kojeg brani Zajednički odvjetnički ured Dina Galić i Janica Plantak iz Varaždina, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 40/16) rješavajući o žalbi okrivljenika RH, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 29. travnja 2022. godine, Klasa: 413-01/21-26/1802, Urbroj: 513-02-7002/11-22-8, na sjednici vijeća održanoj dana 13. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenika RH, te se pobijano rješenje ukida i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1.Rješenjem Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, okrivljenik BH proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 45.000,00 (četrdesetpettisuća) kuna, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2.Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) kuna.
3.Protiv prvostupanjskog rješenja okrivljenik je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga, navodeći u bitnom da smatra da činjenično opisano djelo nije prekršaj. Istaknuo je da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret, jer je učinio sve potrebne radnje kako bi se uvjerio da je s carinskim užetom sve u redu, a da se niti u izreci prvostupanjskog rješenja a niti u obrazloženju istog ne navodi koje je to radnje trebao poduzeti da bi spriječio oštećenje carinskog užeta. Istaknuo je da mu je tijekom postupka povrijeđeno pravo da se služi svojim jezikom, a slijedom toga da je Zapisnik o obavljenom očevidu od 9. rujna 2021. nezakoniti dokaz, jer sadrži očitovanje okrivljenika da nema primjedbi na utvrđene činjenice tijekom nadzora, a da mu prethodno sadržaj Zapisnika nije preveden na jezik kojeg razumije. Istaknuo je da nije proveden niti jedan dokaz kojeg je tijekom prvostupanjskog postupka predlagao, slijedom čega smatra da činjenično stanje nije potpuno i točno utvrđeno, a slijedom toga da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama. Prigovorio je i visini izrečene novčane kazne.
4.Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5.Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 202.Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je tijekom prvostupanjskog postupka činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a što osnovano ističe žalitelj.
7.Naime, okrivljenik je tijekom prvostupanjskog postupka dosljedno poricao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, a isto ponavlja i u žalbi, navodeći da je učinio sve potrebne radnje kako bi se uvjerio da je s carinskim užetom sve u redu, te da u provjeri nije uočio oštećenje carinskog užeta.
8.Odredbom članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona, propisano je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak dužno na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, pri čemu je dužno s jednakom pažnjom utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika i one koje mu idu u korist, no kako se tijekom dokaznog postupka prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak ograničilo na čitanje pisane obrane okrivljenika i vršenje uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, to je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a uslijed toga pobijano rješenje o odlučnim činjenicama nema niti valjanih razloga o odlučnim činjenicama, na što osnovano upire žalitelj.
9.Žalitelj osnovano ističe da tužitelj tijekom prekršajnog postupka mora dokazati da je okrivljenik nekim svojim propustom doveo do toga da je kritične zgode po djelatnicima carine uočeno da je na kamionu oštećeno sredstvo za prepoznavanje robe, konkretno da je carinsko uže bilo prerezano na jednom dijelu te spojeno bakrenim obručem na desnom dijelu poluprikolice iza kabine vozača, te da se krivnja okrivljenika za predmetno djelo ne može svoditi na objektivnu odgovornost.
10.Vezano za žalbene navode okrivljenika da mu nije osigurano na graničnom prijelazu a niti od strane prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak praćenje postupka na jeziku koji razumije, a što je okrivljenik već isticao i u prigovoru na izdani prekršajni nalog, ovaj sud ističe da je evidentno, prema sadržaju spisa, da prekršajni nalog broj 1708/2021 kao optužni akt temeljem kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak protiv okrivljenika, te Zapisnik o obavljenom očevidu od 9. rujna 2021. na kojem se temelji u konačnici pobijano rješenje, nisu prevedeni okrivljeniku na jezik koji razumije, slijedom čega okrivljeniku nije osigurano njegovo konvencijsko pravo na tumačenje i prijevod u ovom prekršajnom postupku. Slijedom navedenog, neprihvatljivo je i obrazloženje pobijanog rješenja u dijelu u kojem se navodi da je okrivljenik bez ijedne primjedbe potpisao zapisnik o izvršenom nadzoru, a da bi sigurno stavio primjedbu da nije znao o čemu se radi i da nije razumio jezik. To stoga što okrivljenik nije dužan isticati da ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, već je prvostupanjsko tijelo koje vodi prekršajni postupak a svakako i tijelo nadzora, dužno provjeriti služi li se, u dovoljnoj mjeri za efikasnu obranu, okrivljenik jezikom suda, te ukoliko ocijeni da ne razumije u dovoljnoj mjeri hrvatski jezik, dužan mu je osigurati tumačenje i prevođenje na njegov jezik, odnosno jezik koji okrivljenik u dovoljnoj mjeri razumije. Slijedom istaknutog, ovaj sud zaključuje da je na opisani način došlo do povrede prava obrane, a što je moglo biti od utjecaja na odluku o prekršaju.
11.Uz to, u pravu je žalitelj kad ističe da se prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u pobijanom rješenju nije očitovalo na navode iz pisane obrane niti se očitovalo na dokazne prijedloge okrivljenika. Naime, iako je u pisanoj obrani okrivljenik u cijelosti osporio krivnju za počinjenje prekršaja, pri čemu se okrivljenik poziva na odredbu članka 305. Provedbene Uredbe Komisije br. 2015/2447 koja propisuje incidentne situacije koje su izvan kontrole prijevoznika uključujući i oštećenje plombe tijekom prijevoza koje je izvan kontrole prijevoznika, ističući da je zapisnik o obavljenom očevidu nezakoniti dokaz jer mu isti prije nego što ga je potpisao nije bio preveden na njegov jezik, te da je došlo do povrede načela zakonitosti jer opisano djelo nije prekršaj, obrazloženje pobijanog rješenja vezano za pisanu obranu okrivljenika sadrži tek navod da je okrivljenik u pisanoj obrani izjavio da se ne osjeća krivim te da je kazna visoka. Evidentno je da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije odgovorilo u obrazloženju pobijanog rješenja na iznesene navode obrane okrivljenika niti je dalo dostatne razloge o tome zašto nije prihvatilo dokazne prijedloge obrane, čime je ostvarena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, na koju osnovano upire žalitelj.
12.Uslijed navedenog, zbog ostvarene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te povrede prava obrane okrivljenika, trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika i pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak.
13.U ponovljenom postupku Vijeće za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske otklonit će spomenute nedostatke provođenjem glavne rasprave na kojoj će ispitati okrivljenika uz nazočnost tumača za makedonski jezik i izvesti sve dostupne dokaze u cilju potpunog i točnog utvrđenja činjeničnog stanja, a naročito će okolnosno saslušati u svojstvu svjedoka carinskog službenika OH koji je kritične zgode izvršio očevid nad vozilom kojim je upravljao okrivljenik.
14.Nakon što postupi u smislu razloga ovog rješenja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak ocijenit će sve pravno relevantne činjenice, te će respektirajući i navode žalbe, donijeti novu, na zakonu utemeljenu i valjano obrazloženu odluku.
15.Zbog izloženih razloga riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 13. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak,v.r.
Mladen Genc,v.r.
Rješenje se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
