Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3214/2023.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravne osobe i JČV, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", broj: 78/15., 134/15., 120/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravne osobe, i JČV, kao odgovorne osobe, koje brani odvjetnik Ico Škarpa iz Splita, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, od 22. veljače 2023., broj: Pp-9849/2022-6, na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

IOdbija se kao neosnovana žalba okrivljenika TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravne osobe i JČV, kao odgovorne osobe, i potvrđuje se pobijana presuda.

IINa temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenici TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravna osoba i GČV, kao odgovorna osoba, obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od po 15,00 eura (petnaest eura), svaki, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima, i uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, kažnjeni novčanom kaznom, i to: TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravna osoba, u iznosu od 350,00 eura (tristopedeset eura) / 2.637,00 kn (dvijetisućešestotridesetsedam kuna), a GČV, kao odgovorna osoba, u iznosu od 100,00 eura (sto eura) / 753,45 kn (sedamstopedesettri kune i četrdesetpet lipa), zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Prekršajnog zakona, činjenično opisanog u izreci presude.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centi) / 200,00 kn (dvjesto kuna), svaki.

3. Protiv pobijane presude okrivljenici TERRA NOVA d.o.o., Split, kao pravna osoba i GČV, kao odgovorna osoba, pravodobno su, putem branitelja, podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni, navodeći u bitnome da u predmetnom slučaju nisu utvrđene ili su pogrešno utvrđene bitne činjenice i okolnosti koje ukazuju na beznačajnost učina, jer zbog objektivnih razloga nisu ponesene FINA-i propisani financijski izvještaji za kalendarsku 2020. godinu do 30.06.2021.g. Smatraju da u konkretnom slučaju postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, te da nema prekršaja jer je stupanj povrede javnog poretka neznatan i radi se o beznačajnom prekršaju iz članka 24.a Prekršajnog zakona.

1.Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

2.Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, prvostupanjski sud je, na temelju provedenog prekršajnog postupka, čitanja pisane obrane okrivljenika, odnosno svih dokaza provedenih na ročištu, osnovano zaključio da su okrivljenici ostvarili bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret izrekom pobijane presude, pri čemu je za okrivljenje iz izreke pobijane presude dao valjane razloge o odlučnim činjenicama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

8. Navodi koje žalitelji ističu u žalbi nisu od utjecaja niti žalitelje ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, jer je u postupku nesporno utvrđeno da okrivljenici nisu dostavili FINA-i do 30. lipnja 2021.g. u bilo koju poslovnicu FINA-e na području Republike Hrvatske ili putem internetskog servisa uz korištenje digitalnog certifikata, za statističke i druge potrebe propisane financijske izvještaje (bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke) za prethodnu kalendarsku 2020. godinu, čime su postupili protivno članku 32. stavak 1. Zakona o računovodstvu, kažnjivo po članku 42. stavak 1. točka 35. i stavak 2. istog Zakona. Naime, iz Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020.g. od 28. ožujka 2022.g. nesporno proizlazi da okrivljenici do navedenog dana nisu dostavili ili nisu dostavili potpun i točan godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2020. g.

9. Vezano uz žalbeni navod okrivljenika da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona, valja navesti da je neosnovan stoga što, sukladno navedenom članku, nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Stajalište ovog suda je da prekršaj iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu predstavlja prekršaj kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, a vezano uz navedene objektivne komponente beznačajnosti djela. Iz navedene odredbe članka 24.a Prekršajnog zakona proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnosti djela objektivne je naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja. Kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona): stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je počinio radnju, njegovo ranije ponašanje (prvenstveno neosuđivanost), njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja (koje uključuje i stav prema počinjenom djelu, dakle i njegovo priznanje, izraženo kajanje, posebno eventualnu naknadu pričinjene štete i slično) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Iz dikcije ove odredbe proizlazi da obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radilo o beznačajnosti nekog djela. Naime, iz sadržaja navedenih normi koje se odnose na predmetni prekršaj, proizlazi da se njima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti odnosno povrijediti pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava, a kako okrivljenici niti navodima žalbe ne pokazuju svijest o zabranjenosti svog postupanja niti kritični odnos prema počinjenom djelu, ovaj sud smatra kako također nije ispunjena niti subjektivna komponenta za primjenu ovog instituta.

10. Nadalje, razmatrajući pobijanu presudu vezano uz odluku o kazni ovaj sud je utvrdio da su izrečene novčane kazne okrivljenicima pravilne i zakonite i da su primjerene težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja (članak 36. Prekršajnog zakona), odnosno da su izrečene novčane kazne u ublaženom iznosu od 350,00 eura (tristopedeset eura) / 2.637,00 kn (dvijetisućešestotridesetsedam kuna) okrivljenoj pravnoj osobi, te u iznosu od 100,00 eura (sto eura) / 753,45 kn (sedamstopedesettri kune i četrdesetpet lipa) okrivljenoj odgovornoj osobi, pravilno odmjerene i izrečene prema svim okolnostima slučaja, a uzimajući u obzir utvrđene olakotne okolnosti (priznanje djela, cjelokupnu gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj zbog nastanka pandemije koronavirusa), te otegotnim ranije kažnjavanje okrivljenika, ali za koje je, u smislu odredbe članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona, u međuvremenu nastupila rehabilitacija.

11. Stoga, prema uvjerenju ovog suda ovako izrečenim ublaženim novčanim kaznama ostvariti će se svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije.

12. Također, valja navesti da primjena mjere upozorenja – opomene, sukladno članku 43. stavku 1. Prekršajnog zakona, u konkretnom slučaju nije dopuštena.

1.Odluka o troškovima je na zakonu utemeljena.

14. Uz to, kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su, na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od po 15,00 eura (petnaest eura), svaki, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

1.Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

2.Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 13. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.