REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-976/2024
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĆTI, zbog prekršaja iz članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) i zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika ĆTI, podnesenoj po braniteljici Edvigi Sušenj Janjatović, odvjetnici iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Crikvenici od 17. siječnja 2024., poslovni broj: Pp -788/2021, na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika ĆTI i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik ĆTI je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset eura) u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 216. stavka 3. cit. Zakona, za koje mu je primjenom članka 37. i 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura.
2. Uz kaznu okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima AM kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura.
4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
5. U žalbi okrivljenik navodi da je sud donošenjem pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer da sud nije utvrdio odlučne činjenice koje se odnose na počinjenje prekršaja jer da iste nije potvrdio nikakvim dokazima. Poziva se na odredbu članka 185. Prekršajnog zakona. Sud da je propustio iznijeti ocjenu vjerodostojnosti dokaza te navesti koje činjenice nalazi dokazanim ili ne to je počinio navedenu bitnu povredu postupka. Nadalje navodi da je jedan sat nakon što se je udaljio s mjesta nesreće dobrovoljno došao u Policijsku postaju Crikvenica i dao svoje podatke o sebi kao sudioniku prometne nesreće. Poziva se na odredbu članka 33. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84 /21, 114/22 i 114723). Ističe da sud kod odmjeravanja kazne uopće nije uzeo u obzir činjenicu da kod okrivljenika nije bilo namjere za počinjenje prekršaja. Sud da je prilikom odmjeravanja kazne trebao uzeti u obzir sve olakotne okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.
6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.
7. Žalba nije osnovana.
8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka u obrazloženju presude jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima.
10. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani priznao odlučne činjenice, navodeći da mu je to bila prva prometna nesreća te da nije bio upoznat sa svojom obvezom da treba ostati na mjestu nesreće do dolaska policijskih službenika, kao i da se je lakomisleno odlučio odvesti kući sporednom cestom smatrajući da neće nikog ugroziti na taj način, ali je na žalost došlo do prometne nesreće, tako da iz same obrane okrivljenika proizlazi da je počinio prekršaje za koje ga se tereti, te je sud osnovano naveo da nije bilo potrebe za daljnjim provođenjem dokaza jer su odlučne činjenice nesporne.
11. Dakle, sukladno članku 185. Prekršajnog zakona sud je pravilno ocijenio da su odlučne činjenice nesporne, pa stoga nije niti počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, kako to neosnovano navodi žalitelj.
12. Nadalje, u vezi žalbenih navoda okrivljenika da nije bilo namjere za počinjenjem prekršaja, valja navesti da je za postojanje prekršajne odgovornosti okrivljenika dovoljan i nehaj kao oblik krivnje (članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona).
13. Također, nisu osnovani žalbeni navod okrivljenika da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnim djelima (članak 33. Kaznenog zakona), koje je inače regulirano i člankom 24.a Prekršajnog zakona.
14. Naime, prvostupanjski je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku provedenih dokaza, shodno ovlaštenju na temelju članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, osnovano zaključio da je okrivljenik počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret i na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odgovarajuće odredbe materijalnog prekršajnog prava.
15. Nadalje, ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da su utvrđene kazne za oba prekršaja koje je unatoč dosadašnjoj kažnjavanosti okrivljenika sud utvrdio primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona iako se radi o teškim prekršajima za koje je zbog njihove opasnosti propisano da će se kazniti počinitelj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura („Narodne novine“, broj 114/22) ili kaznom zatvora do 60 dana, primjerene, pri čemu je sud prilikom izricanja kazne maksimalno vrednovao i uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani žalitelja, odmjerivši mu novčanu kaznu kao blažu kaznu za navedene prekršaje, te imajući u vidu dosadašnju kažnjavanost okrivljenika, to nije bilo osnove za daljnjim ublažavanjem izrečene novčane kazne.
16. S obzirom na izrečenu kaznu u ukupnom iznosu primjenom članka 39. Prekršajnog zakona ovaj sud smatra da će se i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona.
17. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima AM kategorije u trajanju od 3 mjeseca, s obzirom da počinjeni prekršaji predstavljaju teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, pogotovo ako se ima u vodu dosadašnja prekršajna kažnjavanost okrivljenika, te je primjena iste nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
18. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
19. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanjem okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 13. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 5 otpravaka: za spis, braniteljicu, okrivljenika i tužitelja.
