Broj: Ppž-7728/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GR i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. GR podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 27. srpnja 2023., broj: 71 SSS: Pp-2492/2022, u sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. GR te se potvrđuje prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. GR obvezan je naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 30,00 eura (trideset eura), u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 27. srpnja 2023., broj: 71 SSS: Pp-2492/2022 proglašen je krivim okr. GR da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 278,72 eura/2.100,00 kuna, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika kao 79,64 eura novčane kazne, tako da mu preostaje 199,08 eura/1.497,97 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne, uz obvezu na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka 150,00 eura/1.130,17 kuna.
1.1.Istom presudom na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (pravilno čl. 182. t.3.) Prekršajnog zakona okr. NR oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2.Protiv te presude okr. GR po branitelju odvjetniku Zoranu Kralju podnio je žalbu zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da mu se odredi novčana kazna u općem zakonskom minimumu propisanom Prekršajnim zakonom te da ga se oslobodi plaćanja troškova prekršajnog postupka.
3.Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Iako se žalbom navode sve zakonske osnove, iz sadržaja žalbe proizlazi da se ističe žalbena osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Suština žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja svodi se na tvrdnju da je žalitelj postupao u nužnoj obrani, da iz svih izvedenih dokaza proizlazi da je u konkretnom slučaju doista došlo do verbalnog i fizičkog sukoba, međutim nije nedvojbeno utvrđen i dokazan tijek i dinamika događaja, nije utvrđeno tko je inicirao sukob te koji su bili razlozi odnosno motivi za isti. Ističe se da žalitelj nije inicirao sukob niti je imao bilo kakve razloge isti započeti, već da je djelovao u nužnoj obrani, otac ga je vrijeđao, a kasnije ga i fizički napao, nije odgovorio na uvrede, ali je bio primoran braniti se kada ga je otac s leđa udarao u stražnji dio glave i vrata.
5.1.Međutim, u ovom prekršajnom predmetu izvedeni dokazi ukazuju da okr. GR u inkriminirano vrijeme, 5. srpnja 2022. oko 21:00 sat u obiteljskoj kući, fizički napao svog oca NR, o čemu je svjedočila svjedokinja TR, majka okr. GR. Prvostupanjski je sud pravilno cijenio izvedene dokaze, ocjenjujući iskaz svjedokinje vjerodostojnim, uz otklon obrane okr. GR. Prvostupanjski je sud opravdano u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje TR, imajući u vidu njezin okolnosni iskaz u odnosu na navedeni događaj, držanje prilikom davanja iskaza (plaće, navodi da joj je jako teško zbog navedenog događaja, nije očekivala da će se tako nešto dogoditi od strane sina), kao i na provedenom suočenju sa sinom, kada je vidno uplakana, uznemirena, govori da joj je teško gledati ga i ponavlja iskaz kojim tereti sina za počinjeno nasilje prema ocu. Neosnovano okrivljenik osporava iskaz navedene svjedokinje činjenicom da je 15. travnja 2019. zatražena intervencija policije kojom prilikom je nakon pružene intervencije utvrđeno da se otac žalitelja doveo u alkoholizirano stanje te bez opravdanog razloga zatražio intervenciju protiv svog sina, žalitelja, jer iz navedenih podataka, suprotno navodima žalbe, ne proizlazi da ga je majka već ranije pokušala inkriminirati. Svjedokinja je, sukladno odredbi čl. 173. Prekršajnog zakona, u vezi čl. 288. st. 3. ZKP/08, upozorena da je dužna govoriti istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, a ističe se žalitelju da se okolnost davanja lažnog iskaza može dokazivati samo pravomoćnom presudom kojom je dotična osoba proglašena krivom za to kazneno djelo.
6.Iz navedenih razloga, imajući u vidu iskaz svjedokinje TR, kojim je teretila okr. GR za počinjeno nasilje prema ocu, a kojim je potvrdila obranu okr. NR, kao i Specijalistički nalaz KBC Sestre milosrdnice, pravilno je prvostupanjski sud okr. GR proglasio krivim za počinjeno tjelesno nasilje prema ocu, okr. NR.
7. Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
8.Žaleći se zbog izrečene novčane kazne žalitelj navodi da je vlasnik obrta s primanjima od 663,61 eura, pri čemu skrbi o dvoje djece i svojim roditeljima temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa plaćanjem izrečene novčane kazne našao bi se u situaciji gdje ne bi mogao podmiriti niti osnovne životne potrebe. Budući da nije do sada prekršajno ili kazneno kažnjavan, niti se protiv njega vodi kakav prekršajni ili kazneni postupak, ovaj postupak za njega predstavlja teško mentalno i emocionalno opterećenje.
8.1.Međutim, ispitujući pobijanu presudu u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je okr. GR za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna, koja nije previsoka.
8.2.Prvenstveno, treba napomenuti da je kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 57/22., 88/22.), 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ br. 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nešto niži minimum i maksimum novčane kazne. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja. Stoga je pobijanom presudom pravilno, za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna 278,72 eura, propisana „novim“ Zakonom od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Preračunavanjem valute uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450 nedvojbeno je „novi“ Zakon blaži za okrivljenika te ga je prvostupanjski sud pravilno primijenio, kako se to navodi u t. 22. obrazloženja pobijane presude.
8.3. Prvostupanjski je sud, cijeneći olakotnu okolnost na strani okr. GR koja se ističe žalbom, u vidu dosadašnje neosuđivanosti, uz činjenicu da nisu utvrđene otegotne okolnosti, iako je prekršajem počinjeno tjelesno nasilje, okr. GR izrekao novčanu kaznu neznatno iznad propisanog posebnog minimuma te ovaj sud smatra da nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti valute euro prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.
10.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 13. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
