Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7399/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Rančić j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i okrivljenice DC, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20), odlučujući o žalbama okrivljene pravne osobe Rančić j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i okrivljenice DC, kao odgovorne osobe, podnesenim protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Vijeća za prekršajni postupak, od 26. svibnja 2022., Klasa: UP/I-740-04/21-02/564, Urbroj: 513-07-17-22-07, na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
I Djelomično se prihvaćaju žalbe okrivljene pravne osobe Rančić j.d.o.o. i okrivljenice DC, kao odgovorne osobe, te se preinačuje izreka pobijanog rješenja u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da su okrivljenici djelom činjenično opisanim u izreci prvostupanjskog rješenja o prekršaju počinili prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22) pa se na temelju citiranog propisa uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi Rančić j.d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu 1.040,00 eura (tisućučetrdeset eura) a okrivljenici DC, kao odgovornoj osobi izriče se novčana kazna u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura), koje su okrivljenici dužni platiti u roku od 15 dana po primitku ove presude.
II U preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenika i potvrđuje se pobijano rješenje.
III Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana po primitku ove presude, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
IV Okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki u roku od 15 dana po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja, te je uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi Rančić j.d.o.o. izrečena novčana kazna u iznosu od 12.000,00 (dvanaesttisuća) kuna, a okrivljenici DC, kao odgovornoj osobi izrečena je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) kuna.
2. Predmetnim rješenjem okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, svaki.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja okrivljenici su podnijeli žalbe, navodeći suglasno u bitnom da tijekom prvostupanjskog postupka nisu potpuno i točno utvrđene činjenice i to da je kritičnog dana bila Alka u [adresa], što je prouzročilo gužvu u gradu i u samom ugostiteljskom objektu. Istaknuli su da je do prekršaja došlo u kasnim večernjim satima kad su zaposlenici već bili umorni pa je greškom konobarice došlo do neizdavanja predmetnog računa inspektoricama porezne uprave koje su naručile piće. Dodali su da bi se svrha kažnjavanja ispunila i primjenom mjere upozorenja, te da se radi o beznačajnom prekršaju iz razloga što nije nastupila štetna posljedica, odnosno nije oštećen proračun niti je za to postojala namjera, a kako okrivljenici do sada nisu kažnjavani, da je promet u ugostiteljskom objektu u to vrijeme bio loš zbog pandemije te da okrivljena odgovorna osoba uzdržava dvoje malodobne djece, mole da ih se oslobodi od optužbe.
4. Okrivljenici predlažu da se zbog razloga navedenih u žalbama, žalbe prihvate.
5. Žalbe su djelomično osnovane.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da za prekršaj činjenično opisan u izreci pobijanog rješenja nije nastupila zastara prekršajnog progona, da je tijekom prvostupanjskog postupka činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno, te da je materijalno pravo pravilno primijenjeno a djelo pravilno pravno označeno kao prekršaj iz primijenjenog propisa. Uz to je našao da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti povrede na koje upiru žalitelji.
7. Ovaj sud je našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na temelju provedenog prekršajnog postupka a naročito na temelju obrane okrivljenika te izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, osnovano proglasilo okrivljenike krivim za djelo koje im se optužnim aktom stavlja na teret, a za odluku o krivnji dalo je valjane razloge o odlučnim činjenicama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
8. Okolnosti koje su okrivljenici iznijeli u obrani, a koje ponavljaju i sada u žalbi ne mogu ih ekskulpirati od prekršajne odgovornosti za prekršaj koji im se stavlja na teret, a što pravilno zaključuje i prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak. Ovaj sud ističe da se radi isključivo o okolnostima koje se mogu cijeniti kao olakotne prilikom odmjere visine kazne, a što je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak i učinilo, kako proizlazi iz obrazloženja odluke o kazni.
9. Ispitujući pobijano rješenje u odluci o kazni, vezano uz žalbene navode okrivljenika, ovaj sud je našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, okrivljenicima cijenilo kako olakotne okolnosti tako i težinu prekršaja kao otegotnu okolnost, pri čemu je ista obrazložena paušalno, bez nužne konkretizacije na ovaj predmet, te je okrivljenicima izrečena ublažena kazna za ovakvu vrstu prekršaja primjenom članka 37. Prekršajnog zakona. Međutim, ovaj sud je imajući u vidu okolnosti koje je pravilno cijenilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, a uz to i protek vremena od počinjenja prekršaja do odlučivanja ovog suda, činjenicu da se o radi o prekršaju neizdavanja jednog računa u iznosu od 36,00 kuna, te da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o izmjenama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 114/22) koji sada propisuje neznatno niže novčane kazne za okrivljenike u odnosu na novčane kazne propisane za to djelo zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, preinačio odluku o kazni iz prvostupanjskog rješenja, te je okrivljenicima primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, dodatno ublažio novčane kazne za počinjeni prekršaj, kao pod točkom I izreke ove presude.
10. Ovaj sud smatra da će se ovako izrečenom novčanom kaznom kod okrivljenika postići svrha kažnjavanja, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, a uz to da je novčana kazna izrečena okrivljenicima od strane ovog suda u svemu primjerena prekršajna sankcija, razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, naročito stoga što je okrivljenoj pravnoj osobi maksimalno ublažena novčana kazna primjenom članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona, dok je okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena daleko ispod propisanog minimuma novčane kazne za ovakvu vrstu prekršaja.
11. Međutim, treba naglasiti da je odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u danom roku. Stoga ako okrivljenici u roku od 15 dana po primitku ove presude, plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
12. Ovaj sud ne nalazi da bi se radilo o beznačajnom djelu iz članka 24a. Prekršajnog zakona jer iz navedene odredbe članka 24a. Prekršajnog zakona proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnog djela objektivne je naravi i za njezino postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, a kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju kako se neizdavanje računa smatra jednim od najtežih poreznih prekršaja, to se u konkretnom slučaju ne radi o neznatnosti stupnja povrede zaštićenog dobra, slijedom čega u konkretnoj situaciji, po ocjeni ovog suda, nije moguća primjena odredbe članka 24a. Prekršajnog zakona. Uz to, niti primjena opomene kao mjere upozorenja prema okrivljenicima temeljem odredbe članka 43. Prekršajnog zakona nije moguća. To stoga što je za počinjeni prekršaj člankom 192. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 4. Općeg poreznog zakona propisana novčana kazna za pravnu osobu do 66.360,00 eura a za odgovornu osobu u pravnoj osobi do 5.300,00 eura, a prema okrivljenicima se, prema članku 43. Prekršajnog zakona, može primijeniti opomena samo za prekršaj za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 eura.
13. Kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 20,00 eura, svaki, u roku od 15 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka.
14. Slijedom naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
15. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, 13. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v. r.
Mladen Genc, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split, Vijeću za prekršajni postupak, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
