Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-382/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Maria Soljačića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe AQUAE VIVAE d.d. i II-okr. odgovorne osobe PŽ, zbog prekršaja iz članka 89. stavka 1. točka 2. i stavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20), odlučujući o žalbama I-okr. pravne osobe AQUAE VIVAE d.d. i II-okr. odgovorne osobe PŽ, podnijetima protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, Prekršajni odjel od 3. studenog 2021., poslovni broj: 34s. : Pp- 282/2021-10, na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,

p r e s u d i o j e :

I. U povodu žalbi I-okr. pravne osobe AQUAE VIVAE d.d. i II-okr. odgovorne osobe PŽ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se na temelju članka 181. točka 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) protiv I-okr. pravne osobe AQUAE VIVAE d.d. i II-okr. odgovorne osobe PŽ (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA OPTUŽBA

što nisu postupili u skladu s točkom III., st. 1., alineja 7., Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 141/20, 1/21, 2/21), na način da se kao vlasnici vodenog parka AQUAE VIVAE nisu pridržavali obustave rada ugostiteljskih objekata, što je utvrđeno i zapisnički konstatirano dana 11. siječnja 2021. godine prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora,

dakle, nisu postupili po zahtjevu načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i nisu sudjelovali u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite,

čime su počinili prekršaj iz čl. 36. st. 6. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18 i 31/20), kažnjiv po čl. 89. st. 1. al. 2. i čl. 89. st. 2. istog Zakona,

II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalbe okrivljenika su bespredmetne.

III. Na temelju odredbe članka 140. stavak. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 5. i 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i oslobođeni od kazne, zbog prekršaja iz članka 89. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom određeno je da su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od 100,00 kn.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu svaki za sebe zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a kako to proizlazi iz sadržaja istih. Okrivljenici u žalbi u bitnome istovjetno navode kako smatraju da nisu počinili djela prekršaja za koji se tereti i da se u konkretnom slučaju radilo o zabludi.

3. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, iste prihvate.

4. Žalbe su bespredmetne.

5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da ne postoji optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.

6. Nadalje, člankom 89. stavak 1. podstavak 2. i stavak 2. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi „ako ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite (članak 36. stavak 8.)“.

7. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 141/20, 1/21, 2/21,) Dakle, u vrijeme počinjenja prekršaja, 11. siječnja 2021., na snazi je bila Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 141/20, 1/21, 2/21) kojom je u toč. III., st. 1., alineja 7., bilo propisano da se nalaže obustava rada ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, osim za ugostiteljske objekte iz skupina »Hoteli«, »Kampovi« i vrste Učenički ili Studentski dom ili Akademis iz skupine »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja, odnosno učenike ili studente. Predmetnom odlukom nije naložena obustava rada bazenskih kupališta i vodenih parkova.

9. Međutim, prije počinjenja predmetnog prekršaja, dana 20. ožujka 2020. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 32/20), sukladno kojem je člankom 46. stavak 1. točka 6. i stavak 2. Zakona u ugostiteljskoj djelatnosti propisano da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba i novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna, odgovorna osoba u pravnoj osobi ako: „pruža ugostiteljske usluge suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 9.a ovoga Zakona za vrijeme dok je takva odluka na snazi (članak 9.a)“, s tim da je citirana Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 141/20, 1/21, 2/21,) donesena i na temelju članka 9.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i bila je na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja ( 11. siječanj 2021.).

11. Prema tome Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je u ovom slučaju lex specialis u odnosu na Zakon o sustavu civilne zaštite i blaži je propis jer propisuje niže kazne za pravna osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, ali kako je za prekršaje propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ovlašteni tužitelj turistički inspektor Državnog inspektorata, to nije moguće predmetni prekršaj pravno prekvalificirati sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, već je temeljem odredbe članka 181. točka 2. Prekršajnog zakona, trebalo protiv okrivljenika odbiti optužbu da bi počinili predmetni prekršaj, jer je postupak vođen bez optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja.

12. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 13. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Tomislav Tomašić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.