REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4789/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RU i dr., zbog prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Karlovac s Ispostavom Vojnić, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Slunju od 12. svibnja 2024., broj: Pp-1170/2024-5, u sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Karlovac s Ispostavom Vojnić kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Slunju od 12. svibnja 2024., broj: Pp-1170/2024-5, okr. RU oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. i čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a okr. UU oslobođena je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2.Istom presudom, na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
3.Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
4.Žalba nije osnovana.
5.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
6.Naime, u odnosu na prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, navedenom zakonskom odredbom se sankcionira počinitelj nasilja koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a to znači da je vremenski period u kojem je zaštitna mjera na snazi jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6.1.Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužbe, a tako je i u pobijanoj presudi, nije naznačen vremenski period u kojem je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji koja je izrečena okr. RU i okr. UU presudom bila na snazi, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
7.Nadalje, u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji se stavlja na teret okr. RU, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj ponovljenog nasilja u obitelji, a niti da se radi o osnovnom obliku prekršaja.
7.2.Naime, okr. RU je optužbom stavljeno na teret da je „…UU uzeo dioptrijske naočale i mobitel te se udaljio s mjesta događaja…“. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, citirani činjenični opis optužbe ne ispunjava obilježja ekonomskog nasilja u obitelji, a niti nekog drugog oblika nasilja u obitelji iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega je neosnovan žalbeni navod tužitelja da bi se radilo o ekonomskom nasilju.
7.3.Odredbom čl. 10. t. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. Imajući na umu ovakvu definiciju ekonomskog nasilja, proizlazi da da činjenični opis, koji se okr. RU stavlja na teret - da je uzeo pojedine osobne stvari od nevjenčane supruge, ne ispunjava biće djela ekonomskog nasilja u smislu odredbe čl. 10. t. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čija se suština svodi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, što ovdje nije slučaj.
8.Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom je okr. RU oslobodio optužbe za prekršaje iz čl. 22. st. 2. i čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a UU oslobodio optužbe za prekršaj iz čl. 24 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 13. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
