Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-33/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Rubić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IP ud. AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama Eciji Kuljiš Bajić i Meri Blaslov Pavasović, odvjetnicama u Splitu, protiv tuženika AP pok. AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jošku Dujmovu, odvjetniku u Kaštel Lukšiću, Cesta dr. Franje Tuđmana 770, radi utvrđenja bračne stečevine i dr., odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P Ob-291/2020-27 od 23. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 13. studenoga 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P Ob-291/2020-27 od 23. studenoga 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je suđeno:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev kako glasi:

„1. Utvrđuje se da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 2733 k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište predstavlja bračnu imovinu stečenu tijekom bračne zajednice tužiteljice IP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i sada pokojnoga AP pok. I, svakog za po 1/2 idealnog dijela vlasništva.

2. Utvrđuje se djelomična ništetnost Ugovora o darovanju sklopljenog dana 28. listopada 2015. godine ovjerenog kod javnog bilježnika Petra Žanka u [adresa] pod poslovnim brojem OV-8614/15 dana 28. listopada 2015. godine između LP pok. I s jedne strane u svojstvu darovatelja i AP sina AP u svojstvu obdarenika kojim se daruje nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 2733 k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, i to upravo za 1/2 idealnog dijela raspolaganja pravo vlasništva na toj nekretnini.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica IP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naspram tuženom AP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnica 1/2 dijela čest zem. 1866/5 upisane u ZU 2733 k. o. [katastarska općina], pa se nalaže upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u ZU 2733 k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice IP(OIB: [osobni identifikacijski broj]) za 1/2 dijela, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženog AP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za 1/2, u roku od 15 dana na temelju ove presude.

4. Dužan je tuženik AP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici IP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) predati u suposjed 1/2 nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2733 k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište.“

II. Nalaže se tužiteljici IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženiku AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovoga parničnog postupka u visini iznosa od 1.642,44 EUR-a /12.375,00 kuna1, u roku od 15 dana od dana presuđenja, dok se za više zahtijevani trošak u iznosu od 153,94 EUR-a/1.159,86 kuna2 zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka odbija."

2. Protiv te presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - u nastavku ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena ni povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP na koju se izrijekom poziva tužiteljica, jer pobijana presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje kako nekretnina u [adresa], precizno opisana u tužbenom zahtjevu, u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i sada pokojnog AP, svakog za po 1/2 dijela, a slijedom tog utvrđenja i utvrđenje kako je djelomično ništetan ugovor o darovanju od 28. listopada 2015. kojim je sada pokojni AP predmetnu nekretninu darovao svome sinu, tuženiku u ovom postupku, za raspolaganje sa 1/2 dijela predmetne nekretnine, a zatim i utvrđenje da je tužiteljica naspram tuženika vlasnica za 1/2 dijela predmetne nekretnine i ovlaštenje za upis tog prava u zemljišne knjige uz istovremeno za taj dio brisanje tuženika, te obvezivanje tuženika na predaju u suposjed predmetne nekretnine tužiteljici razmjerno njenom suvlasničkom dijelu.

7. Prvostupanjski je sud kako proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, u provedenom postupku utvrdio:

- da je tuženik uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo,

- da je tužiteljica od 1973. bila u izvanbračnoj, a potom i u bračnoj zajednici (od 15. veljače 1975.) sa sada pokojnim AP pa sve do njegove smrti (po navodima tužbe 25. rujna 2019.),

- da je svekar tužiteljice, a otac sada pokojnog AP, **.**.1978. darovao svom sinu AP pravo korištenja predmetne nekretnine koja je u to vrijeme bila u režimu društvenog vlasništva, te je to pravo upisano u zemljišnim knjigama,

- da je gradnja kuće na toj nekretnini započela po ishođenju građevinske dozvole 25. listopada 1978., koja glasi na ime sada pokojnog AP (Joze) Gulišije, a kuća je u cijelosti dovršena 1982. kada se obitelj u taj objekt uselila,

- da je u braku tužiteljice i sada pokojnog AP rođeno četvero djece među kojima je i tuženik, koji je rođen nakon što je sporna obiteljska kuća već bila izgrađena (1990.),

- da su obje stranke stanovale u kući izgrađenoj na predmetnoj nekretnini do nekoliko mjeseci po smrti prednika stranaka (pokojnog AP) kada je tužiteljica nastavila stanovati u drugom, susjednom objektu, tzv. staroj kući, zbog narušenih odnosa sa tuženikom i njegovom suprugom,

- da su kuću na predmetnoj nekretnini izgradili tužiteljica i sada pokojni AP svojim radom i sredstvima stečenim radom za vrijeme trajanje bračne zajednice, te da je njihov doprinos u izgradnji kuće na predmetnoj nekretnini podjednak,

međutim tužiteljica nije dokazala, niti predložila dokaze na tu okolnost, koliki je udio predmetne nekretnine stečen zajedničkim radom tužiteljice i sada pokojnog AP naspram vrijednosti zemljišta na kojem je nekretnina izgrađena, a koje zemljište je bilo posebna imovina sada pokojnog AP.

8. Navedene činjenice i utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljene su na sadržaju spisa i izvedenih dokaza koje je sud prvog stupnja pravilno ocijenio, a tužiteljica ih žalbom nije dovela u sumnju, te je slijedom tih činjenica prvostupanjski sud pravilno primijenio članak 221.a ZPP kada je zaključio kako tužiteljica nije, u smislu članka 287. stavka 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94 i 162/98 - u nastavku ZBPO), koji se primjenjuje obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine i gradnje obiteljske kuće, dokazala visinu svog doprinosa u stjecanju predmetne nekretnine i slijedom toga pravilno odbio postavljeni tužbeni zahtjev.

9. Tužiteljica, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, u bitnome smatra kako je pogrešno utvrđenje prvostupanjskog suda po kojem je sada pokojnom suprugu tužiteljice otac darovao vlasništvo zemljišta na kojem je izgrađena predmetna obiteljska kuća, odnosno sporni objekt, jer zanemaruje činjenicu kako se u vrijeme darovanja radilo o nacionaliziranom građevinskom zemljištu, odnosno zemljištu u društvenom vlasništvu s pravom korištenja u korist oca pokojnog supruga tužiteljice, pa, kako je isti bio samo nositelj prava korištenja, na sina nije mogao prenijeti vlasništvo već samo pravo korištenja tog zemljišta, s tim da je tužiteljica kao pošteni graditelj stekla izvanknjižno pravo korištenja predmetne nekretnine, odnosno da su tužiteljica i njen sada pokojni suprug građenjem u razdoblju od 1978. do 1982. stekli vlasništvo predmetne kuće građenjem (dok je još nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva).

10. Suprotno takvom pravnom shvaćanju tužiteljice, u situaciji kada već iz iskaza tužiteljice, kako je to pravilno cijenio prvostupanjski sud, proizlazi kako je tužiteljica znala da je predmetno zemljište "vlasništvo" njenog sada pokojnog supruga, prema stavu ovog suda vrijednost zemljišta na kojem je kuća izgrađena predstavlja posebnu imovinu sada pokojnog AP u smislu članka 278. stavka 2. ZBPO bez obzira što je kuća izgrađena u vrijeme dok se predmetna nekretnina nalazila u režimu društvenog vlasništva. Osim toga, u odnosu na zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju kojim je tuženik stekao predmetnu nekretninu, treba dodati kako sve da darovatelj nije bio vlasnik za cijelo predmetne nekretnine, navedena okolnost nema za posljedicu ništetnost ugovora.

11. Zbog toga je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

12. Odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, a obračun tog troška tužiteljica žalbom nije osporila.

13. Slijedom navedenog, po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP, presuđeno je kao u izreci.

Split, 13. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća

Marko Pribisalić