Poslovni broj: Usž-3989/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Roland Korotaj, odvjetnik u Puli, Bože Gumpca 53/A protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu OIB: 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-1384/2024-2 od 16. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-1384/2024-2 od 16. rujna 2024
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe izjavljene protiv rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24- 02/284 URBROJ: 443-02-02-12-24-06 od 22. srpnja 2024.
2. Tužiteljica je izjavila žalbu protiv osporenog rješenja zbog pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Također upućuje da je obrazloženje rješenja prvostupanjskog suda nepotpuno, nejasno i neodređeno. Upućujući na članak 6. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21. dalje ZUP) iznosi da naloženo uklanjanje građevine nije razmjerno šteti koju bi pretrpjela, odnosno šteta koju bi ona pretrpjela je veća od one koju bi pretrpjele javne vlasti. Navodi da bi uklanjanjem građevine trajno izgubila i njezin legalni dio, koji se uslijed urbanističkih promjena neće moći ponovo izgraditi što bi u potpunosti obezvrijedilo njezina ulaganja u predmetnu nekretninu, financijske troškove izgradnje, materijalne resurse, radne sate i druge povezane investicije. Mišljenja je da žurno uklanjanje građevine u roku od 15 dana nadilazi uobičajene ekonomske posljedice. Šteta bi, prema navodima tužiteljice, obuhvaćala gubitak komercijalne vrijednosti i funkcionalnosti građevine. Predlaže poništenje osporenog rješenja te usvajanje njezinog prijedloga za odgodnim učinkom tužbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da time što je odbijen prijedlog tužiteljice za odgodnim učinkom tužbe, prvostupanjski upravni sud nije povrijedio zakon na njezinu štetu.
5. Prema stanju spisa predmeta tužiteljica je u konkretnom slučaju podnijela tužbu prvostupanjskom sudu protiv rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/284 URBROJ: 443-02-02-12-24-06 od 22. srpnja 2024., kojim joj je naređeno uklanjanje rekonstruirane i dograđene stambene građevine (osim sjevernog i zapadnog nosivog zida) izvedene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim sanitarnog čvora na južnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te spremišta na sjevernom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], detaljno opisanih tim rješenje. Tužiteljica je ujedno u tužbi podnijela prijedlog radi odgode izvršenja rješenja tuženika u skladu s člankom 42. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 36/24. dalje ZUS), koji prijedlog je odbijen osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda od 16. rujna 2024.
6. Odredbom članka 42. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.). Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2). Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi.
7. Slijedom navedenog, odgoda izvršenja do okončanja upravnog spora u slučajevima bespravne gradnje bila bi protivna javnom interesu kako to pravilno navodi prvostupanjski sud. Naime, tuženikovo postupanje, odnosno poduzimanje mjere uklanjanja građevine utemeljeno je na zakonu (članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu – "Narodne novine" 115/18. i 117/21.), s ciljem suzbijanja nezakonite gradnje. Budući da je predmetna građevina izgrađena bez valjane dozvole, a zakonom je propisano da se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, propisana mjera uklanjanja bespravne gradnje nužna je za postizanjem navedenog cilja. Takvom, nezakonitom gradnjom tužiteljica je dobrovoljno pristala snositi rizik koji nosi takvo njezino postupanje, odnosno pristala je na mogućnost da joj nadležni inspektor naloži uklanjanje građevine koja se gradi bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju.
8. Nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari ni žalbeni navodi tužiteljice o nepopravljivoj šteti koja bi se očitovala u posljedicama rušenja, to posebno iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o šteti koju bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje.
9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je prilikom donošenja osporenog rješenja poštivao zakonske odredbe, rješenje je doneseno na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.
10. Temeljem svega naprijed izloženog i u sporu utvrđenog, Sud ocjenjuje da je žalba tužiteljice neosnovana slijedom čega je nadalje trebalo u smislu odredbe članka 116. stavak 1., a u vezi s odredbom članka 128. stavak 4. ZUS-a, riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 13. studenog 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
