Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2169/2022

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. J. K., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 12. siječnja 2022., broj: 4. Pp 1066/2021, u sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Dubrovnik, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 12. siječnja 2022., broj: 4. Pp 1066/2021 proglašen je krivim okr. J. K. da je, na način činjenično opisan u izreci, prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 193,00 kune, što je protuvrijednost 50 DEM, odnosno 25,50 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a oslobođen je naknade troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Dubrovnik pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešne odluke kod izricanja kazne, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena i zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a okrivljenik kazni predloženom novčanom kaznom.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio, da u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, na što osnovano žalbom ukazuje podnositelj žalbe.

5. Žalbom se, u bitnom, ističe da se izrečenom kaznom ne može postići svrha kažnjavanja, budući da se radi o prekršaju iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji predstavlja teži oblik narušavanja javnog reda i mira, a što je razvidno iz opisa prekršaja iz optužnog prijedloga gdje je okrivljenik tom prilikom djetetu K. D. iz ruke istrgnuo dva soka i svojom rukom ga povukao za kosu, kojom prilikom mu je iščupao pramen kose, a koji činjenični opis je izostavljen iz izreke presude.

6. U pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud u izreci presude smanjio opseg inkriminacije koji se optužnim prijedlogom okrivljeniku stavlja na teret i proglasio ga krivim samo za protupravno ponašanje koje je okr. J. K. priznao u svojoj obrani u smanjenom opsegu, navodeći „da je dijete desnom rukom povukao od blagajne i pokazao mu izlaz na vrata prodavaonice“, a nije vidio da li je dječak plakao. Takvim činjeničnim opisom djela ne bi ni bilo ostvareno zakonsko obilježje kvalificiranog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nego, možebitno, zakonsko obilježje iz čl. 13. istog Zakona, kao osnovnog prekršaja.

7. Iz navedenih razloga okr. J. K. je nedostatno ispitan u postupku, budući da je prvostupanjski sud, nakon što se okrivljenik očitovao da je kriv i iznio svoju obranu, propustio istog okolnosno ispitati na cijeli događaj. Prvostupanjski sud nije, sukladno čl. 171. st. 5. Prekršajnog zakona, kada je okrivljenik završio iskaz, postavio pitanja okrivljeniku, iako je to bilo potrebno da se popune praznine u njegovoj obrani, a zatim, ovisno o utvrđenom činjeničnom stanju, proveo druge potrebne dokaze i ispitao svjedoke događaja, a po potrebi, na zakonom propisan način o ispitivanju djeteta i ošt. dijete K. D. (rođ. 2008.).

8. Uz sve navedeno, prvostupanjski sud potpuno pogrešno zaključuje da „da li je okrivljenik konkretne zgode djetetu K. D. iz ruke istrgnuo dva soka, a potom ga snažno počupao svojom lijevom rukom za pramen kose te ga izbacio van, nije od utjecaja na njegovu prekršajnu odgovornost za prekršaj koji je počinio“. Naime, upravo navedene činjenice čine kvalifikatorne okolnosti zakonskog obilježja prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa su, dakle, od značaja za krivnju i prekršajnu sankciju za počinjeno djelo.

9. Iz navedenih razloga činjenično stanje u postupku je nepotpuno i pogrešno utvrđeno te je trebalo prvostupanjsku pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, izvesti dokaze na koje se ukazuje ovim rješenjem, po potrebi i druge dokaze i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.