REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4716/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika ĐH, vlasnika brodogradilišnog obrta „[obrt]“, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Petra Vuksanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vuksanović i partneri d.o.o., Rijeka, Blaža Polića 4, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv odluke o trošku parničnog postupka sadržane u presudi Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1910/2024-3 od 8. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-263/2022-16 od 9. travnja 2024., u sjednici održanoj 12. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku protiv odluke o trošku parničnog postupka sadržane u presudi Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1910/2024-3 od 8. kolovoza 2024. podnošenje revizije u odnosu na pravno pitanje:
„U odnosu na naknadu troškova parničnog postupka u slučaju zajedničkog raspravljanja o tužbi i protutužbi, a kada su i tužba i protutužba odbijene kao neosnovane u cijelosti, utvrđuje li se uspjeh stranaka u sporu posebno u odnosu na zahtjev iz tužbe, a posebno u odnosu na zahtjev iz protutužbe, pa se svaki zahtjev posebno vrednuje prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora i tako naposljetku određuje naknada troškova strankama?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv odluke o trošku parničnog postupka sadržane u presudi Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1910/2024-3 od 8. kolovoza 2024. kojom je potvrđena odluka o parničnom trošku sadržana u presudi Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-263/2022-16 od 9. travnja 2024. podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavivši pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„U odnosu na naknadu troškova parničnog postupka u slučaju zajedničkog raspravljanja o tužbi i protutužbi, a kada su i tužba i protutužba odbijene kao neosnovane u cijelosti, utvrđuje li se uspjeh stranaka u sporu posebno u odnosu na zahtjev iz tužbe, a posebno u odnosu na zahtjev iz protutužbe, pa se svaki zahtjev posebno vrednuje prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora i tako naposljetku određuje naknada troškova strankama?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.
4. Predmet spora u ovom postupku po tužbi je naknada štete u iznosu od 690.000,00 kn, a po protutužbi isplata iznosa od 181.855,00 kn. Odbijeni su tužbeni i protutužbeni zahtjevi.
5. U ovoj fazi postupka sporan je obračun parničnog troška tj. obračunava li se parnični trošak posebno za tužbu, a posebno za protutužbu.
6. Drugostupanjski sud je u svojoj odluci izrazio stajalište da niti tužitelj, a niti tuženik nisu postigli niti djelomičan uspjeh u sporu.
7. Stajalište drugostupanjskog suda je u suprotnosti sa izraženim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-1356/2021-4 od 26. travnja 2021. u kojoj je naznačeno da kod donošenja odluke o troškovima parničnog postupka u slučaju tužbe i protutužbe valja prvenstveno poći od činjenice da po svojoj pravnoj prirodi protutužba je samostalna tužba pa se i troškovima parničnog postupka samostalno odlučuje o tužbi i protutužbi, odnosno da se o tužbi i protutužbi vrijednost predmeta spora za odmjeravanje visine nagrade za odvjetnički rad obračunava sukladno vrijednosti predmeta spora tužbe odnosno protutužbe, jer svaka od njih po svojoj pravnoj prirodi predstavlja samostalnu tužbu, a zbog čega se uspjeh stranaka u sporu posebno utvrđuje u odnosu na zahtjev tužbe, a posebno u odnosu na zahtjev iz protutužbe.
8. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389. st. 1. i odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug