REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3420/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tanja Petković Gregurek, odvjetnica u Zagrebu, protiv I. tuženika DZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Slađana Čanković, odvjetnica u Zagrebu i II. tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, OIB 00432869176, Ivana Lučića 2a, kojeg zastupa punomoćnik Fran Olujić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima tuženika za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2842/2023-4 od 7. studenog 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3140/18-288 od 28. siječnja 2022., na sjednici održanoj 12. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se I. tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2842/2023-4 od 7. studenog 2023.

- radi pitanja:

„Predstavlja li ograničavanje opunomoćenog odvjetnika u njegovom pravnom shvaćanju, ograničenje prava na slobodan rad koje je zagarantirano čl. 55. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske i Člankom 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava?“,

- radi povrede temeljnih ljudskih prava na pošteno suđenje.

II. Dopušta se II. tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2842/2023-4 od 7. studenog 2023. radi pitanja:

1. Je li u situacijama kada radnik svojevoljno i na osobni zahtjev zatraži umirovljenje ima i dalje pravo na razliku u plaći između mirovine i plaće koju bi ostvarivao budući je njegovim zahtjevom za umirovljenje ionako prestao radni odnos kod poslodavaca?

2. Može li osiguratelj/dužnik pasti u zakašnjenje pri nego li je uopće upisan u sudski registar, dakle prije nego je stekao pravnu osobnost budući je u ovome predmetu po stavu suda pao u zakašnjenje 1995.g. od kada sud dosuđuje zakonsku zateznu kamatu, a u sudski je registar upisan tek 2001.g.?

3. Može li kamata početi teći prije samog nastanka osiguranog slučaja? Naime, 1. tuženik je eventualno počinio pogrešku 2003.g. dakle osigurani je slučaj mogao najranije tada nastati, a sud početak tijeka kamate veže uz 1995.g.?“.

III. O troškovima postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvo i drugo tuženik podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke, zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Svaki od predlagatelja zahtjeva troškove postupka u povodu tog prijedloga.

2.1. Prvo tuženik naznačio je pravna pitanja:

„a) Postoji li odgovornost osnivača srednjoškolske ustanove za štetu koja je nastala kao ozljeda na radu kod srednjoškolske ustanove, a s obzirom na odredbe

Zakona o srednjim školama NN 19/92?

b) Predstavlja li ograničavanje opunomoćenog odvjetnika u njegovom pravnom shvaćanju, ograničenje prava na slobodan rada koje je zagarantirano čl. 55. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske i Člankom 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava?“.

2.2. Drugo tuženik naznačio je pitanja:

„1) Trebaju li za uspjeh tužitelja u parnici radi naknade štete koja se vodi protiv osiguratelja od odgovornosti odvjetnika, kao i protiv odvjetnika za štetu koja je prouzročena obavljanjem odvjetništva, biti utvrđene sve pretpostavke odštetne odgovornosti, a posebice postojanje uzročno posljedične veze i postojanja same štete te na kojoj od stranaka leži teret dokazivanja pojedinih pretpostavki odštetne odgovornosti?

2) Postoji li odgovornost škole kada šteta nije nastala usljed procesa rada te postoji li doprinos radnika koji postupa potpuno neprofesionalno, štoviše svjesno izaziva nemir i u konačnici pristaje na opasnost koja iz toga može proizaći? 3) Je li u situacijama kada radnik svojevoljno i na osobni zahtjev zatraži umirovljenje ima i dalje pravo na razliku u plaći između mirovine i plaće koju bi ostvarivao budući je njegovim zahtjevom za umirovljenje ionako prestao radni odnos kod poslodavaca?

4) Može li se osiguratelj osloboditi odgovornosti prema oštećeniku u slučaju kada je odvjetnik štetu počinio prekoračivši ovlaštenja iz punomoći, pozivajući se na odredbu Općih uvjeta osiguranja, a kojima je isključena odgovornost osiguratelja kada odvjetnik prekorači ovlaštenja iz punomoći?

5) Može li osiguratelj/dužnik pasti u zakašnjenje pri nego li je uopće upisan u sudski registar, dakle prije nego je stekao pravnu osobnost budući je u ovome predmetu po stavu suda pao u zakašnjenje 1995.g. od kada sud dosuđuje zakonsku zateznu kamatu, a u sudski je registar upisan tek 2001.g.?

6) Može li kamata početi teći prije samog nastanka osiguranog slučaja? Naime, 1. tuženik je eventualno počinio pogrešku 2003.g. dakle osigurani je slučaj mogao najranije tada nastati, a sud početak tijeka kamate veže uz 1995.g.?“.

2.3. U prijedlogu za dopuštenje revizije I. tuženik ističe da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, kako prava na rad (sadržano i u drugom naznačenom pitanju u njegovu prijedlogu) tako i na pravično/pošteno suđenje zbog osobito teške postupovne povrede pri odluci o troškovima postupka te u obrazlaganju presude, jer da ona ima nedostataka, da je nerazumljiva i sl. ističući postupovnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Pored toga da sve odlučne činjenice nisu utvrđene pa da je zbog toga došlo do povrede materijalnog prava, posljedično i temeljnog ljudskog prava na koja se u prijedlogu poziva.

3. Na prijedloge tužiteljica nije odgovorila.

4. Postupajući prema odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., i 114/22. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da su u pogledu pitanja naznačenih u izreci ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 1. ZPP te da je I. tuženik učinio vjerojatnim da su mu u donošenju pobijane odluke povrijeđena temeljna ljudska prava.

5. U odnosu na pitanja drugo tuženika naznačenih u izreci riječ je o pitanjima koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi. To uzimajući u obzir odluke ovog suda koje se odnose na odlazak u mirovinu na vlastiti zahtjev na koje se poziva taj tuženik - Revr-268/2014 od 19. ožujka 2014., a u odnosu na druga dva pitanja zbog kojih je revizija dopuštena njihova važnost se ogleda za razvoj prava u sudskoj praksi s obzirom na generalnu primjenjivost odgovora na to naznačeno pitanje o kojem nema izričite prakse ovog suda, a vezano za problematiku odgovornosti za rad odvjetnika od strane osiguravajućeg društva. Što se tiče prijedloga prvotužitelja on sadržajno drugim naznačenim pravnim pitanjem i preostalim sadržajem prijedloga ističe povredu temeljnih ljudskih prava. Ovaj sud je zaključio da je on učinio vjerojatnim da mu je zbog teških postupovnih povreda došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, prvenstveno na pravično suđenje. To imajući u vidu odluke Europskog suda za ljudska prava o pogrešnoj identifikaciji tuženika (Zdjelar protiv Hrvatske, te Hrabar protiv Hrvatske), a ujedno u tom kontekstu potrebno je, zbog razvoja prava, odgovoriti i na pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija tom tuženiku.

6. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno kao u izreci, pri čemu se na temelju te odredbe, za preostala pitanja koja nisu dopuštena uzima da je prijedlog povučen.

7. Odluka o zahtjevu za naknadu troškova u povodu prijedloga temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 12. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug