REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4258/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 13, kojeg zastupa punomoćnik Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 191c, protiv tuženika Jadransko osiguranje d.d., OIB 9447245976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2017-7 od 4. srpnja 2024., kojim je odbijen tuženikov prijedlog za ispravak drugostupanjske presude, u sjednici održanoj 12. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pravna pitanja, se odbija.
II. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2017- 7 od 4. srpnja 2024. kojim je odbijen tuženikov prijedlog za ispravkom presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2017-2 od 25. siječnja 2018. podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
2. Tuženik je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a postavio dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Radi li se o nedostatku u obliku presude u slučaju ukoliko izreka presude ne sadrži dio o kojem je obrazloženje presude sadrži razloge, tj. o kojem je sud u obrazloženju presude već odlučio te može li se navedeno otkloniti donošenjem rješenja o ispravku presude?
2. Je li tuženik u zakašnjenju s prijedlogom za donošenje dopunske drugostupanjske odluke u slučaju kada je u odnosu na prvostupanjsku odluku kojom mu je dosuđen parnični trošak iskazana klauzula pravomoćnosti ( koja još uvijek egzistira ) tj. može li tuženik protiv pravomoćne presude tražiti donošenje dopunske drugostupanjske odluke?“.
3. Tuženik smatra da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo jednakosti pred zakonom.
4. Tužitelj u odgovoru na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije ističe da pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer se ispravkom presude ne može odlučivati o parničnom trošku o kojem je propušteno odlučiti. Tuženik je mogao zatražiti donošenje dopunske odluke o parničnom trošku.
Predlaže tuženikov prijedlog odbaciti, odnosno odbiti.
5. Pobijanim rješenjem odbijen je tuženikov prijedlog za ispravkom presude iz razloga što se rješenjem o ispravku ne može odlučivati o parničnom trošku o kojem je odluku sud propustio donijeti.
6. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje tuženik nije dostavio suprotnu praksu koja bi bila usporediva. Naime, u odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1426/09 zbog greške u pisanju izostavljeno je razdoblje na koje teče zakonska zatezna kamata koja je dosuđena dok u pobijanoj odluci uopće nije odlučeno o parničnom trošku u izreci presude u odnosu na koju se traži ispravak.
7. Drugo postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu jer se pobijanom odlukom ne odlučuje o tuženikovom prijedlogu za donošenje dopunske odluke, već o prijedlogu za ispravak presude.
8. Budući da je postavljena pravna pitanja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
9. U odnosu na istaknutu povredu temeljnih ljudskih prava.
10. Odredbom čl. 342. st. 1. ZPP-a propisano je da pogreška u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.
11. Pobijanom odlukom nije odstupljeno od ustaljene prakse kada je odbijen tuženikov prijedlog za ispravkom presude, jer bi se ispravkom presude tužitelju naložila nova obveza, plaćanje parničnih troškova, a koje troškove je Županijski sud u Zagrebu prilikom ukidanja prvostupanjske presude i odbacivanja tužbe, propustio dosuditi tuženiku. Takvom odlukom sud je postupio u skladu sa zakonskom odredbom.
12. Zbog navedenog tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na jednakost pred zakonom u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
