REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1332/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja: 1. HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. DČ iz [adresa] (prebivalište u [adresa]: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Marini Matković, odvjetnici u Splitu, protiv protustranke GREEN TERACE d.o.o. za građenje i usluge, Split, Supilova 26, OIB: 10738038077, zastupane po punomoćniku Borisu Bulju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Bulj & Srdelić d.o.o., Split, radi zabilježbe pokretanja postupka uređenja međe, odlučujući o reviziji predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Zk-25/2023-2 od 5. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, broj Z-23151/2022 od 19. prosinca 2022., na sjednici održanoj 12. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e :
Revizija predlagatelja se odbija.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, broj Z-23151/2022 od 19. prosinca 2022., odbijen je prigovor i potvrđeno je rješenje toga suda broj Z-14945/2020 od 2. lipnja 2021., kojim je odbijen prijedlog predlagatelja radi zabilježbe pokretanja postupka radi uređenja međe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Drugostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Zk- 25/2023-2 od 5. travnja 2023. potvrđeno je prvostupanjsko rješenje te je naloženo brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-10328/2022 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-3684/2023-2 od 20. ožujka 2024., predlagateljima je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, zbog pravnog pitanja koje je ocijenjeno važnim za razvoj prava u sudskoj praksi:
”Može li se zabilježba pokretanja postupka opravdati svrhom vidljivosti trećim osobama postojanja izvanparničnog postupka za uređenje međe?“
4. Na temelju navedenog dopuštenja predlagatelji su u zakonskom roku podnijeli reviziju zbog gore navedenog pravnog pitanja te su predložili ukinuti drugostupanjsko rješenje uz naknadu troškova revizije.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija nije osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 – pročišćeni tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP), u vezi s čl. 400. ZPP, u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U reviziji prema odredbi čl. 389.d st. 1. toč. 3. ZPP stranka treba navesti jasno određene razloge zbog kojih smatra da je revizija osnovana uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.
9. Predmet konkretnog zemljišnoknjižnog predmeta je upis zabilježbe pokretanja postupka radi uređenja međe na nekretninama pobliže označenima kao kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu protustranke i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja, koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Splitu, Stalnom službom u Trogiru pod brojem R1-149/2019, a na temelju prijedloga radi uređenja međe zaprimljenog 15. ožujka 2019. kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru.
10. Prema stajalištu nižestupanjskih sudova, postupak uređenja međa nije postupak u kojem se određuje upis bilo kojeg prava u zemljišnim knjigama, odnosno ishod tog postupka ni na koji način neće utjecati na uknjižbu, pripajanje, postojanje, opseg i sadržaj ili opterećenje tog prava jer se nakon donošenja pravomoćnog rješenja kojem će se urediti međa između navedenih nekretnina, takvo rješenje ne provodi u zemljišnim knjigama, odnosno na temelju tog rješenja neće se odrediti niti je moguće odrediti bilo kakav upis u zemljišnim knjigama, zbog čega nisu ispunjeni uvjeti da se izvrši zabilježba pokretanja tog postupka u smislu odredbe čl. 90. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19).
11. Obrazlažući postavljeno pitanje, predlagatelji ističu da je svrha zatražene zabilježbe pokretanja postupka u vidljivosti trećima postojanja izvanparničnog postupka radi uređenja međe između predlagatelja i protustranke, a koji može imati učinak u odnosu na nekretnine koje bi mogle u budućnosti promijeniti vlasništvo. Također, tvrde da postoji mogućnost da upravo onaj predlagatelj, koji je predložio i podnio sudu prijedlog u izvanparničnom postupku uređenja međe, u međuvremenu pokrene upravni postupak radi spajanja svojih nekretnina u jednu nekretninu čime dolazi do stvarne promjene u odnosu na nekretnine koje graniče i između kojih je međa sporna.
12.1. U odgovoru na postavljeno pitanje treba poći od zakonskih odredbi čl. 90 ZZK kojim je propisano da je zabilježba pokretanja postupka upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora (st. 1.) pri čemu će se zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dopustiti na temelju prijedloga stranke uz koji je priložen dokaz da je postupak pokrenut. Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka može narediti po službenoj dužnosti i drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut (st. 2.). Zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud (st. 3.). Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka (st. 4.).
12.2. Dakle, prema citiranim odredbama ZZK sud će dopustiti upis zabilježbe pokretanja postupka ako:
- pred sudom ili upravnim tijelom je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige,
- a za koji se ne može upisati zabilježba spora,
- postoji prijedlog stranke,
- priložen je dokaz da je postupak pokrenut.
12.3. U tom je smislu ovaj sud izrazio pravno shvaćanje u odluci Rev-523/2024-2 od 10. travnja 2024.
13. S druge strane, odredbama čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st. 1.) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st. 2.) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (st. 3.). Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (st. 4.). Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 5.). I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (st. 6.).
14. Dakle, bitan zakonski uvjet da bi se dopustila zabilježba pokretanja postupka jest da se pred sudom vodi postupak u kojem postupku bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige. I po ocjeni ovoga suda postupak uređenja međe nije postupak na temelju kojeg bi se odredio takav upis u zemljišne knjige jer prema odredbi gore citiranog čl. 103. ZVDSP u tom postupku samo uređuje međa i postavljaju se međne oznake, a ne nalaže se upis u zemljišne knjige. Odluka donesena u postupku uređenja međe mogla bi biti osnova za upis promjene oblika i površine predmetnih čestica, no, takve se promjene u zemljišnoj knjizi dopuštaju tek na temelju rješenja koja donosi sud po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o promjenama u katastru zemljišta (čl. 11. st. 4. ZZK). Iz navedenog proizlazi jasan zaključak da se upis u zemljišnoj knjizi nikako ne određuje samo na temelju odluke o uređenju međe pa zakonom propisane pretpostavke za upis zabilježbe nisu ostvarene.
15. Zaključno, odgovor na postavljeno revizijsko pitanje glasi:
Zabilježba pokretanja postupka ne može se opravdati samo svrhom vidljivosti trećim osobama postojanja izvanparničnog postupka za uređenje međe, s obzirom da se odlukom u tom postupku ne nalaže nikakav upis u zemljišne knjige, a što predstavlja bitan zakonski preduvjet da bi se dopustila tražena zabilježba.
16. Zbog sveg iznesenog proizlazi da revizija nije osnovana pa je, na temelju čl. 391. st. 6. ZPP u vezi s čl. 400. ZPP, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
