REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1048/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan iz Zagreba, Jankomir 11, OIB 39696562783, koju zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dražan Crnković & Alen Pešušić iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1599/2021-2 od 30. srpnja 2021. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1088/2019-45 od 16. travnja 2021., u sjednici održanoj 12. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se prihvaća se revizija tuženice te se preinačuju presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1599/2021-2 od 30. srpnja 2021. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1088/2019-45 od 16. travnja 2021. u dijelu u kojem je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 425,19 eura bruto i sudi:

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojemu glasi:

''I. Nalaže se tuženiku Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan Zagreb, OIB: 39696562783, Jankomir 11, 10 000 Zagreb, da tužiteljici AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 425,19 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 15,08 eura od 16. siječnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,03 eura od 16.veljače 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,08 eura od 16. travnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,77 eura od 16. lipnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,77 eura od 16. srpnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,31 eura od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,85 eura od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,85 eura od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,16 eura od 16. veljače 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,78 eura od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,46 eura od 16. lipnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,32 od 16. srpnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,85 eura od 16. rujna 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,90 eura od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,40 eura od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,17 eura od 16. veljače 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,63 eura od 16. ožujka 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,70 eura od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,33 eura od 16. lipnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,40 eura od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,98 eura od 16. prosinca 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 970,54 eura, zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od 16. travnja 2021. pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.".

II. Nalaže se tužiteljici AŠ iz [adresa] naknaditi tuženici Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan iz Zagreba, parnični trošak u iznosu od 469,16 eura i trošak revizijskog postupka u iznosu od 124,43 eura u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu revizija tuženice se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 3.558,16 kuna bruto sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose kako je to pobliže opisano u točki I. izreke prvostupanjske presude osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u pojedinačnim bruto iznosima te naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 7.312,50 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od 16. travnja 2021. do isplate, pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog, a pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

2. Drugostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda pod točkom I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu razlike manje isplaćenih plaća u iznosu od 3.558,16 kn bruto s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kako je navedeno u izreci te zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 7.312,50 kn, kao i u toč. III. izreke. Pod točkom II. izreke uvažena je žalba tužiteljice, preinačena je prvostupanjska presuda u toč. II. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška te je naloženo tuženici naknaditi tužiteljici daljnji parnični trošak u iznosu od 312,50 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. travnja 2021. do isplate, pod točkom III. izreke naloženo je tuženici naknaditi tužiteljici trošak žalbenog postupka u iznosu od 156,25 kn, a pod točkom IV. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troška žalbe.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 4710/2021-2 od 3. studenog 2021. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1599/2021-2 od 30. srpnja 2021. zbog sljedećih pravnih pitanja:

"Da li se prilikom obračuna mjesečnog fonda radnih sati za zaposlenike u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja u redovne radne sate obračunavaju i blagdani i neradni dani ako takvi dani padaju od ponedjeljka do petka, odnosno da li redovni mjesečni fond radnih sati zaposlenika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja tvori umnožak radnih dana bez blagdana, subota i nedjelja, ili umnožak radnih dana bez subota i nedjelja?"

"Da li se na obračun mjesečnog fonda radnih sati za djelatnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju primjenjuje zaključak 153. Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora?"

"Da li se kod stupnjevite tužbe kao vrijednost predmeta spora uzima prvotno naznačena vrijednost predmeta spora, a kao orijentir za uspjeh stranaka u sporu do konačne specifikacije tužbenog zahtjeva, te da li specifikacija tužbenog zahtjeva kod stupnjevite tužbe predstavlja djelomično povlačenje tužbe, te da li tuženiku u tom slučaju treba priznati trošak za povučeni dio tužbenog zahtjeva?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku podnijela reviziju protiv pobijane presude u cijelosti zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači drugostupanjsku presudu tako da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je djelomično osnovana.

7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP/2019) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka, je zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica postavlja na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica, pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/16 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati uračunavaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/18.

10. Navedene odredbe glase:

"Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.".

11. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora a koje glasi:

''Da li se na obračun mjesečnog fonda radnih sati za djelatnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju primjenjuje Zaključak 153. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora?"

12. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom, naravno nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela Kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili sl.

13. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.

14. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj "upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem" i donijeli su

Zaključak broj 148. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen."

15. No, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

16. Ovaj sud ne nalazi da bi, s obzirom na opće odredbe obveznog prava, trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

17. Zaključak broj 153., u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je zaključak broj 169., koji glasi:

"Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene."

20. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegova stupanja na snagu.

21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

22. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), osnovana je tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

23. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18, određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti se sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18.

25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

26. Budući da se tužbeni zahtjev za isplatu 425,19 eura (3.203,56 kuna) odnosi na prekovremeni rad te se temelji na neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu tužiteljica ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim.

27. Slijedom iznesenog, budući da je ovdje utuženo razdoblje od prosinca 2015. (pa do veljače 2019.) te da u prosincu blagdani padaju na dan 25. prosinca i 26. prosinca, dakle, nakon 21. prosinca 2015. i da iz nižestupanjskih presuda proizlazi kako je provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno i da ''ako je prekovremeni rad potrebno utvrditi kao razliku odrađenih sati i mjesečnog fonda radnih sati, primjenom Zaključka 153. Povjerenstva za tumačenje KU, tada tužitelj nema gubitka na ime neobračunatog prekovremenog rada'', valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP preinačiti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu, kao i odluku o troškovima postupka te tužbeni zahtjev odbiti u tom dijelu.

28. U odnosu na treće pitanje valja odgovoriti da u slučaju poput ovog u kojemu tužiteljica u tužbi zatraži od suda da naloži tuženici da dostavi određene podatke i da tuženicu osudi na isplatu iznosa čiju će visinu odrediti tek nakon što tuženica dostavi potrebne podatke i nakon provedenog vještačenja (tzv. stupnjevita tužba) te zatim, sukladno odredbi čl. 186.b st. 4. ZPP, postavi određeni tužbeni zahtjev, tuženica nema pravo na naknadu troška primjenom odredbe čl. 158. st. 1. ZPP jer u tom slučaju nema djelomičnog povlačenja tužbe (tako i u odlukama ovoga suda broj Rev 589/2021-2 od 11. listopada 2022. i Rev 145/2022-2 od 13. rujna 2023.).

29. U odnosu na dio trećeg pitanja koji se odnosi na vrijednost predmeta spora "kao orijentir za uspjeh stranaka u sporu do konačne specifikacije tuženog zahtjeva" valja odgovoriti da je u odluci revizijskog suda broj: Rev-145/2023-2 od 18. travnja 2023. i dr. izraženo sljedeće pravno shvaćanje: "Kod stupnjevite tužbe se kao vrijednost predmeta spora, mjerodavnog za odluku o troškovima postupka, uzima prvotno naznačena vrijednost predmeta spora (manifestacijskog zahtjeva), a ako ona nije naznačena onda se ona, sukladno odredbi čl. 40. st. 5. ZPP-a predmnijeva u iznosu od 50.000,00 kuna, a nakon konačne specifikacije tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora je vrijednost novčanog zahtjeva (čl. 40. st. 1. ZPP-a), pri čemu specificiranje, ranije neodređenog, tužbenog zahtjeva (postavljanje novčanog zahtjeva) kod stupnjevite tužbe ne predstavlja djelomično povlačenje tužbe." te to ujedno predstavlja odgovor na postavljeno pitanje.

30. Stoga je odluka o troškovima utemeljena na odredbi čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 2. ZPP jer je tužiteljica uspjela u ovoj parnici u razmjernom dijelu od 10%, a tuženica u razmjernom dijelu od 90%, zbog čega tuženici pripada pravo na naknadu opravdanih troškova u omjeru od 80%. Radi se o troškovima sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova primjenom Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: OT), sastava podneska od 16. ožujka 2020. primjenom Tbr. 8. toč. 1. OT u iznosu od 100 bodova te podnesaka od 6. svibnja 2020. i 19. listopada 2020. u iznosu od po 50 bodova primjenom Tbr. 8. toč. 1. OT, za pristup na ročište 29. svibnja 2019. po Tbr. 9. toč. 1. OT u iznosu od 100 bodova, te ročišta 2. srpnja 2020. i 2. ožujka 2021. od po 50 bodova po Tbr. 9. toč. 1. OT, za ročište 8. listopada 2020. po Tbr. 8. toč. 5. OT u iznosu od 12,5 bodova, za pristup na ročište za objavu presude po Tbr. 9. toč. 3. OT u iznosu od 25 bodova, za sastav žalbe po Tbr. 10. toč. 1. OT u iznosu od 62,5 bodova što uz zatraženu vrijednost boda od 10,00 kuna sukladno čl. 2. st. 1. ZPP i sve uvećano za PDV po Tbr. 46. OT iznosi 6.718,75 kuna/ 891,73 eura, a kako je tuženica uspjela u sporu u omjeru od 80%, valjalo joj je dosuditi trošak od 713,38 eura te trošak sudske pristojbe na žalbu protiv presude u iznosu od 21,23 eura (80% od 26,54 eura odnosno od 200,00 kuna) sukladno čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18 i 51/23) i Tar. br. 3. toč. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 53/19, 92/21 i 37/23) što zajedno čini iznos od 734,61 eura. Taj iznos valjalo je umanjiti za trošak financijskog vještačenja koji je uplatila tužiteljica i koji je bio nužan za ovaj postupak u iznosu od 2.000,00 kuna (265,45 eura) pa je tuženici priznat trošak u iznosu od 469,16 eura.

31. Sud tuženici nije priznao trošak sastava podnesaka od 7. svibnja 2019., 12. srpnja 2019. i 28. siječnja 2021. jer su navedeni podnesci ocijenjeni kao nepotrebni sukladno čl. 155. st. 1. ZPP s obzirom da se u njima ili ponavljaju navodi iz odgovora na tužbu ili o navodima iz njih ne ovisi ishod spora.

32. Tuženici je, sukladno čl. 116. st. 2. ZPP i čl. 154. st. 2. ZPP budući da je s revizijom uspjela djelomično, dosuđen trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije po Tbr. 10. toč. 5. OT uz PDV od 25% po Tbr. 46. OT. Iako je prema Tbr. 54. OT predviđena vrijednost boda od 2,00 eura, sud je tuženici uz uspjeh s revizijom od 90%, u skladu s čl. 2. st. 1. ZPP dosudio traženi iznos od 937,50 kuna/124,43 eura.

33. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP djelomično prihvatiti reviziju tuženice i odlučiti kao u točkama I. i II. izreke, a temeljem čl. 393. st. 1. ZPP u točki III. izreke valjalo je u preostalom dijelu reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu iz razloga što je tuženica revizijom pobijala u cijelosti drugostupanjsku presudu.

Zagreb, 12. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil