Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Ovr-1409/2024.-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Rijeci, OIB:54566384631, po sutkinji Renati Rački, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste IP, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenika NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Iva Glavota, odvjetnica iz Viškova, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 11. studenog 2024.
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe pokrenute zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem Zadužnice ovršenika od 17. lipnja 2008. ovjerene kod javnog bilježnika Radosne Mavrinac iz Kastva 18. lipnja 2008. poslovni broj OV-3772/2008 kao neosnovan.
II Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovog postupka kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga zaključa pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.; dalje OZ).
Obrazloženje
1. Ovršenik 25. listopada 2024. podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama koji se vodi pred Financijskom agencijom (dalje FINA) temeljem Zadužnice ovršenika od 17. lipnja 2008. ovjerene kod javnog bilježnika Radosne Mavrinac iz Kastva 18. lipnja 2008. poslovni broj OV-3772/2008.
1.1. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim podnosi pozivom na čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a u kojem navodi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom jer je navedenu zadužnicu ovršenik izdao PBZ d.d. kao sredstvo osiguranja po Ugovoru o nenamjenskom kreditu broj 9013788857 od 17. lipnja 2008. B2 KAPITAL d.o.o., ovdje ovrhovoditelj, da je stekao sva prava iz ovršne isprave OV-3772/2008 osnovom Izjave o prijenosu prava po ovršnim ispravama. Prema predmetnoj zadužnici i po pomenutom ugovoru o kreditu PBZ d.d., a zatim B2 KAPITAL d.o.o. nisu pokretali nikakve naplate do 15. listopada 2024. niti se naplata vršila. Stoga kako je dospjeće navodne tražbine, prema navodima ovrhovditelja, dospjelo 16. studenog 2011., zastara da je nastupila 16. studenog 2016. kako po osnovi potraživanja po predmetnom kreditu tako i po spornoj zadužnici obzir na zastarni rok od 5 godina.
1.2. Prijedlogom za odgodu predlaže odgodu izdavanja naloga bankama do donošenja pravomoćne odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. U prijedlogu navodi da je nesporno i nedvojbeno nastupila zastara i bilo kakav prijenos zaplijenjenih sredstava bi mu predstavljao nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ističe da su mu mjesečna primanja 1.024,27 EUR od kojih podmiruje troškove najma stana u iznosu od 350,00 EUR, troškove režija od 100,00 EUR, a ostatak da troši na hranu, drogeriju i druge kućanske potrepštine i da mu ostane mali iznos za štednju. Osim plaće da nema nikakvu drugu imovinu. U slučaju prijenosa sredstava, a u situaciji uspjeha u ovom postupku da neće biti u financijskoj situaciji pokretati bilo kakve postupke povrata navedenog iznosa protiv ovrhovoditelja jer da mu je izuzetno teško plaćati sudske troškove, pa čak i troškove ovog postupka.
2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedloge ovršenika.
3. Temeljem odredbe čl. 210. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje stavkom 2. istog članaka određeno je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a.
4. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom čl. 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u st. 1. toč. 1. do 10. tog članka.
4.1. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.
5. Ocjenjujući navode ovršenika i razloge koje je naveo, primjenom odredbe čl. 65. st. 2. OZ-a, pravna je ocjena ovoga suda da razlozi ovršenika za odgodom ovrhe nisu osnovani. Sam ovršenik propustio je dokazati razloge "nenadoknadive ili teško nadoknadive štete", na koju upućuje pravna norma. Navodi ovršenika da je u izrazito nepovoljnoj financijskoj situaciji, da od imovine ima samo plaću i da nema novčanih sredstava za pokretanje postupka eventualne protuovrhe nisu sami po sebi dokaz nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete na koju upućuje pravna norma pri čemu ovršenik sudu nije dostavio nikakav dokaz o mjesečnim primanjima, a kojima bi eventualno dokazao tešku financijsku situaciju. Naime, teret dokaza kod prijedloga za odgodu ovrhe leži upravo na strani ovršenika da dokaže razloge nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja mu eventualno prijeti, ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
5.1. Ističe se da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogo nadoknaditi ili bi pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Naime konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena sa redovitim posljedicama ovrhe, a ovršenik za navedeno nije dao jasne i konkretne razloge.
5.2. Slijedom navedenog pozivom na čl. 65. OZ-a odlučeno je kao u toč. I izreke rješenja.
6. S obzirom da ovršenik nije ostvario uspjeh u ovom postupku, istome ne pripada od protivne stranke zahtijevati naknadu troška, dakle nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 14. st. 5. OZ-a pa je odlučeno kao u toč. II izreke rješenja.
7. Ovršenik je istodobno uz prijedlog za odgodu ovrhe podnio i prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u odnosu na koji se prijedlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 50. i 53. OZ-a.
8. Budući ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 11. OZ-a valjalo je odlučiti kao u zaključku temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a te ovršenika uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
Delnice, 11. studenog 2024.
SUTKINJA
Renata Rački
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog Suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a ).
