Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-703/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. T., OIB:… iz Z., koju zastupa punomoćnik A. D., odvjetnik u Z., protiv tuženika M. P., OIB:…, iz Z., kojeg zastupa punomoćnik V. M., odvjetnik u Z., radi smetanja suposjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 8. ožujka 2024. broj Psp-45/2021-44, dana 11. studenog 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 8. ožujka 2024. broj Psp-45/2021-44.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu ½ dijela nekretnine oznake zkč.br. 45612, ORANICA U P., površine 903 čhv, u zk.ul.br. 917 k.o. S., koja odgovara kd.br. 1755/1, S. C., površine 3281 m2, PL 2358 k.o. P., na način da je na sjevernom djelu te nekretnine:

- označenom brojevima 9, 10,11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i 25 na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. P. od 02.09.2022.9. sadržanoj u Nalazu i mišljenju istog vještaka od 22.03.2023. nasuo velike količine građevinskog materijala (šljunka) i zemlje;

- označenom brojevima 1, 2, 3, 4 i 5 na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. P. od 02.09.2022.9. sadržanoj u Nalazu i mišljenju istog vještaka od 22.03.2023. postavio drvene stupove,

- označenom brojevima 2, 3, 4, 5 i 6 na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. P. od 02.09.2022. sadržanoj u Nalazu i mišljenju istog vještaka od 22.03.2023. postavio limenu građevinsku ogradu,

- označenom brojevima 7 i 8 na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. P. od 02.09.2022. sadržanoj u Nalazu i mišljenju istog vještaka od 22.03.2023. postavio plastični crveno-bijeli lanac, za što je sve tužitelj doznao 08.02.2021.

2. Naređuje se tuženiku da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja i da ukloni građevinski materijal (šljunak) i zemlju, drvene stupove, limenu građevinsku ogradu i plastični crveno-bijeli lanac s navedene nekretnine, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje ubuduće."

II. Nalaže se tužiteljici da nadoknadi tuženiku parnične troškove u iznosu 625,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. ožujka 2024. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom parničnih troškova."

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija tužiteljica iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 107. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2., 3. i 4. cit. odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 80/22.), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i usvojiti zahtjev, odnosno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem se protivi žalbenim navodima tužiteljice, prihvaća stajalište prvostupanjskog suda i predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Polazeći od nesporne činjenice da su tužiteljica i tuženik suvlasnici i suposjednici kčbr. 45612, oranica u P. površine 903 čhv, upisane u zk.ul. 917. k.o. S., te nesporne činjenice da je tuženik nasuo građevinski materijal, postavio drvene stupove i na njih montirao metalnu ogradu te plastični crveno-bijeli lanac, prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka u okviru kojeg je analizirao materijalnu dokumentaciju nastale povodom policijske intervencije pod toč. 9. obrazloženja, saslušanja stranaka čije je iskaze opisao pod toč. 10. i 11. obrazloženja, te saslušanja svjedoka B. T., D. L. i M. O. čije je iskaze opisao pod toč. 12. do 14. obrazloženja, kao i provedenog uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka koji je identificirano mjesto prijepora opisano pod toč. 16. obrazloženja, ocjenu neosnovanosti zahtjeva prvostupanjski sud je utemeljio na slijedećem činjeničnom utvrđenju:

- da iz iskaza stranaka proizlazi da su imali problema s izvršavanjem posjeda na jugoistočnom dijelu zemljišta iz razloga što je benzinska postaja uzurpirala dio njihovog zemljišta, u vezi čega su stranke razgovarale i dogovorile da se zemljište ogradi, što proizlazi iz WhatsApp poruke od 15. siječnja 2021., kao i da su na sjevernoj strani zemljišta uz S. c. treće osobe parkirale svoja vozila na njihovom zemljištu, pa je tuženik odlučio ograditi cijelo zemljište da bi spriječio daljnje uznemiravanje i smetanje posjeda od trećih osoba, a da tužiteljica nije shvatila namjeru tuženika u pravom smislu

- da postavljena metalna ograda uz drvene stupove koji drže ogradu ne onemogućava tužiteljicu u suposjedu nekretnine, niti u bitnome ograničava njezin dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, pri čemu nije niti logično da bi ograda postavljena uz među zemljišta priječila da se nekretnina održava košnjom i malčiranjem, a s obzirom da tužiteljica tvrdi da upravo tim radnjama izvršavala suposjed

- da postavljanje plastičnog crveno-bijelog lanca na kojem nema lokota nego se samo pridržava za zabijeni čavao također ne onemogućuje tužiteljicu u pristupanju nekretnini, a da nasipanje građevinskog materijala uništava vegetaciju (korov i travu) i de facto daje učinak održavanja zemljišta umjesto malčiranja kojim je nekretninu održavala tužiteljica, a koji podrazumijeva angažiranje treće osobe da s radnim strojem uništava vegetaciju (travu i korov), dok je tuženik obavijestio tužiteljicu da je njemu lakše održavati zemljište nasipavanjem i poravnanjem terena, što znači da se radi o dogovoru suposjednika i njihovom pravnom odnosu o načinu održavanja nekretnine

- da nije ostvaren prigovor prekluzije prava na sudsku zaštitu iz razloga navedenih pod toč. 29. obrazloženja,

pa pozivom na čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u daljnjem tekstu: ZV) koji propisuje da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (st. 1.) i da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu (st. 2.), prvostupanjski sud zaključuje da bi tužiteljica bila ovlaštena štititi suposjed u odnosu na tuženika samo ukoliko je potpuno isključena od dotadašnjeg suposjeda ili da joj je u bitnoj mjeri ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, a što u konkretnom slučaju nije ostvareno jer po samom opisu čina smetanja nije utvrđeno da je onemogućena održavati, čistiti i kositi zemljište niti mu pristupiti, dok sud nije ovlašten raspravljati o pravnom odnosu stranaka koji je očito sporan, cijeneći da se između stranaka vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice koji upućuje da je njihov pravni odnos sporan.

6. U žalbi tužiteljica navodi, a nakon što na tri strane žalbe citira izreku i obrazloženje rješenja, da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. To prije svega iz razloga što nije postojao dogovor između stranaka kao suposjednika o načinu izvršavanja faktične vlasti na način da bi se međusobno sporazumjeli da se postave stupovi, ograda i navozi otpadni građevinski materijal, već je između stranaka postojao dogovor samo da se postavi ograda prema benzinskoj pumpi na istočnom dijelu nekretnine nakon što je posjed stranaka smetan od strane trećih osoba. Između stranaka je postojao dogovor da se faktična vlast na nekretnini izvršava održavanjem raslinja – košnjom i malčiranjem, čega se tužiteljica pridržavala za razliku od tuženika koji je na nekretninu navozio otpadni građevinski materijal koji je poravnao po površini nekretnine i što je dovelo do toga "da košnja i malčiranje više nije bilo potrebno", što znači da je tužiteljica izvršavala faktičnu vlast radnjama košnje i malčiranja koja joj je oduzeta tuženikovom radnjom navoženja otpadnog građevinskog materijala, pa je tom radnjom tužiteljica isključena iz suposjeda nekretnine. Smatra pogrešnim i irelevantnim zaključak suda da bi navoženjem građevinskog materijala tuženik "pomogao tužiteljici" u održavanju nekretnine čineći time košnju i malčiranje nepotrebnim.

7. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda tužiteljice i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP, a niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer rješenje nema proturječnosti i nedostataka na koje u okviru istaknute bitne povrede ukazuje tužiteljica. Naime, ne postoji proturječnost između sadržaja provedenih dokaza navedenih u obrazloženju rješenja i sadržaja samih iskaza i isprava na koje se prvostupanjski sud poziva, a rješenje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama koje su relevantne za ocjenu osnovanosti zahtjeva.

8. Nije ostvarena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP jer je prvostupanjski sud analizirao i ocijenio sve provedene dokaze, te je za utvrđene činjenice iznio jasne i valjane razloge koje kao pravilnim prihvaća ovaj sud.

9. Utvrđeno činjenično stanje po prvostupanjskom sudu kao pravilno prihvaća i ovaj sud te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tužiteljice. S tim u vezi valja ukazati da u žalbi tužiteljica uopće ne iznosi razloge kojima bi osporila zaključak prvostupanjskog suda da - postavljanjem drvenih stupova na koje je montirana metalna ograda i postavljanjem crveno-bijelog plastičnog lanca - nije isključena iz suposjeda nekretnine. Tužiteljica osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da nije isključena iz suposjeda navoženjem građevinskog materijala nekretninu, smatrajući da joj je time posjed oduzet, odnosno da je time isključena iz suposjeda jer više ne može održavati nekretninu košnjom i malčiranjem jer se takav način održavanja sada (nakon navoženja građevinskog materijala) ukazuje suvišnim.

10. Kako način održavanja predmetne nekretnine koja je prema identifikaciji na licu mjesta i fotografijama u naravi građevinsko zemljište namijenjeno za prodaju, ulazi u okvir uređenja suposjedovnih odnosa radi kojeg bi bilo nužno raspravljati o načinu na koji su stranke dogovorile održavanje nekretnine (košnjom, malčiranjem, nasipanjem) i je li između njih postignut sporazum o načinu izvršavanja suposjedovnih odnosa u tom smislu, a što nije dopušteno u postupku smetanja posjeda u smislu čl. 24. st. 2. ZV, s obzirom da tužiteljica inzistira na održavanju košnjom i malčiranjem dok tuženik isti učinak postiže nasipanjem i poravnavanjem terena, pa kako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da utuženim radnjama tužiteljici nije oduzet suposjed a niti je u bitnoj mjeri (i uopće) isključena iz suposjeda predmetne nekretnine, to je pravilnom primjenom materijalnog prava zahtjev tužiteljice ocijenjen neosnovanim.

11. Stoga je ovaj sud odbio žalbu tužiteljice i primjenom čl. 368. st. 1. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP potvrdio prvostupanjsko rješenje pod toč. I. izreke, a kako tužiteljica sadržajno ne pobija odluku o troškovima postupka na koju sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u žalbenom postupku (čl. 365. st. 2. ZPP) to je odbio žalbu i potvrdio toč. II. i III. izreke rješenja primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP.

12. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka ovaj sud je odbio primjenom čl. 155. st. 1. ZPP.

U Varaždinu 11. studenog 2024.

Sutkinja

Sanja Bađun v.r.