Poslovni broj: Pn-22/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Zorani Matešić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Andrijanić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB:22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 26. rujna 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, u smislu odredbe čl. 335. st. 4 ZPP-a, 11. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Podružnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati na ime neimovinske štete iznos od 3.470,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama teku od 9. studenoga 2017. pa do isplate, sve po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Podružnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 580,66 eura na ime tuđe njege i pomoći zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude dana 11. studenoga 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Podružnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.704,39 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 11. studenoga 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 503,02 eura s osnova neimovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama od 9. studenoga 2017. pa do isplate kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 720,95 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 11. studenoga 2024. do isplate kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.904,50 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 11. studenoga 2024. pa do isplate kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se dana 21. ožujka 2017. ozlijedio na neispravnoj ljuljački na dječjem igralištu u [adresa], te je pri tome zadobio prijelom distalnog dijela lijeve goljenične kosti i otekline lijevog gležnja s ekskorijacijama kože a posljedice kojih ozljeda trpi i sada. Za održavanje navedenog dječjeg igrališta u [adresa] odgovorno je društvo VG Komunalac d.o.o. Navedeno društvo je osigurano od izvanugovorne odgovornosti kod Euroherc osiguranja d.d. polica br. [broj police]. Posebice ističe da dok se on ( tužitelj je tijekom ovog postupka postao punoljetan dok je u vrijeme ozljeđivanja imao 12 godina) ljuljao na ljuljački na navedenom dječjem igralištu zbog toga što metalni držač-podest za noge na ljuljački nije bio adekvatno pričvršćen za ostatak konstrukcije da je isti za vrijeme korištenja ljuljačke pao ispod njegove noge te je on prilikom povratnog udarca ljuljačke zadobio ozljedu na lijevoj nozi koja je propala kroz rupu na kojoj je tada bio držač za noge. Tada su u pomoć pružile osobe koje su se nalazile na dječjem igralištu i pozvale Hitnu pomoć.

1.1. Ističe da je VG Komunalac d.o.o. od strane građana bio prethodno upozoren na neispravnost navedene ljuljačke ali do nastanka štetnog događaja isti nije ništa poduzeo. Nakon saznanja za tužiteljevu ozljedu VG Komunalac d.o.o. je u cijelosti uklonio spornu ljuljačku.

1.2. On je odmah nakon štetnog događaja prevezen u Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Ispostava Velika Gorica gdje mu je pružena primarna pomoć i liječenje nakon čega je sanitetskim vozilom prevezen u kliniku za dječje bolesti Zagreb gdje su mu sanirane površinske rane te mu je stavljena natkoljenična longeta i propisano strogo mirovanje uz redovni kontrolni pregled. Longetu je nosio sedam tjedana i to na području od gležnja do bedra te je tijekom tog razdoblja bio nepokretan i ovisan o tuđoj pomoći i njezi. Zadobivene rane zacijelile su tek nakon osam tjedana od štetnog događaja.

1.3. Nakon skidanja longete upućen je na rehabilitaciju u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice gdje je liječen od 8. svibnja 2017. do 3. lipnja 2017. Nakon provedene rehabilitacije otpušten je na kućnu njegu te se kretao isključivo uz pomoć štaka s djelomičnim opterećenjem ozlijeđene noge. Fizikalna terapija je završena početkom rujna 2017. Isto tako navodi da i dalje povremeno ima poteškoća u hodu u vidu šepanja na lijevu nogu, te da mu se javljaju povremene otekline lijevog zgloba, a što je popraćeno bolovima, te on zbog toga nije u mogućnosti sudjelovati na nastavi tjelesnog odgoja i sportskih aktivnosti jer ne smije trčati.

1.4. Zbog propisanog strogog mirovanja i potrebe za rehabilitacijom u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice on u razdoblju od 22. ožujka 2017. do 11. lipnja 2017. odnosno do završetka školske godine nije mogao redovno pohađati nastavu što mu je izazvalo dodatne poteškoće i napore u vidu mogućnosti normalnog usvajanja nastavnog gradiva.

1.5. Tužitelj se dana 7. studenoga 2017. obratio društvu VG Komunalac d.o.o. sa zahtjevom za mirno rješenje, a kojeg je isti zaprimio 9. studenoga 2017., te mu je isti 28. studenoga 2017. kao odgovor na njegov zahtjev dostavio svoju policu osiguranja od odgovornosti, pa se on 6. prosinca 2017. sada tuženiku kao osiguratelju obratio sa zahtjevom za sporazumno rješenje spora, te je tuženik kao osiguravatelj 14. svibnja 2018. dostavio očitovanje tužitelju kojim je njegov zahtjev ocijenio pravno neosnovanim, a nakon toga je tužiteljev prigovor od 22. svibnja 2018. tuženik ocijenio neosnovanim navodeći u istom da tužitelj nije dostavio očitovanje MUP-a, pa samim tim ničim nije dokazao nastanak štete.

1.6.Tužitelj predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije sporno da je VG Komunalac d.o.o. dana 21. ožujka 2017. s tuženikom imao sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti. Osporava svoju pasivnu legitimaciju iz razloga jer VG Komunalac nije koncesionar pa da odgovara solidarno sa vlasnikom parka, Gradom Velika Gorica. Navodi da VG Komunalac d.o.o. i Grad Velika Gorica imaju sklopljen Ugovor za izvođenje radova održavanja javnih zelenih površina te da VG Komunalac d.o.o. može odgovarati samo u slučaju kada nisu održavali javne zelene površine u konkretnom slučaju dječjeg parka u [adresa] u [adresa] u skladu s navedenim ugovorom.

2.1. Ističu da iz dopisa VG Komunalac d.o.o. proizlazi da su oni u skladu sa ugovorom održavali i obilazili predmetno dječje igralište te da su zaključno sa 16. ožujka 2017. izvršili radove na igralištu te je tada utvrđeno da su sve sprave bile u ispravnom stanju, pa posljedično tome nema odgovornosti VG Komunalca d.o.o. a time niti tuženika kao osiguravatelja. U konkretnom slučaju može odgovarati samo vlasnik dječjeg igrališta u [adresa] u [adresa] a to je Grad Velika Gorica čime smatra da je promašena pasivna legitimacija tuženika.

2.2. Tuženik osporava sam nastanak štetnog događaja kao i odgovornost svog osiguranika za predmetni štetni događaj. Navodi da iz dokaza dostavljenih uz tužbu nije razvidno da se tužitelj povrijedio na dječjem igralištu niti da se povrijedio na dječjem igralištu koje održava i nadzire VG Komunalac d.o.o.

2.3. Tuženik osporava, nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost, visinu i osnovu tužbenog zahtjeva kao i utuženi tijek kamata, te sukladno navedenom tuženik predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je 25. kolovoza 2022. donio presudu pod poslovnim brojem Pn-77/2018-32 kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženiku da isplati tužitelju s osnove naknade neimovinske štete iznos od 3.973,72 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 9. studenoga 2017. pa do isplate i iznos od 580,66 eura s osnova naknade imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, te je naložio tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka od presuđenja pa do isplate.

4. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni br. Gž-1609/2022-3 od 21. rujna 2023. ukinuta je navedena presuda te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, s tim da se nova glavna rasprava ima održati pred drugim sucem pojedincem.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem u priloženu dokumentaciju uz fotografije (list 5-10 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 15-25 spisa), odštetni zahtjev (list 26-36 spisa), u pisano očitovanje na odštetni zahtjev (list 37 spisa), prigovor protiv odluke osiguratelja od 9. svibnja 2018. (list 38-40 spisa), odluku donesenu sukladno uloženom prigovoru (list 41-43 spisa), podnesak VG Komunalac d.o.o. (list 56 spisa), ugovor o izvođenju radova održavanja javnih zelenih površina na području grada [adresa] za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. (list 57-58 spisa), podnesak VG Komunalac d.o.o. (list 59-60 spisa) uz priložene građevinski dnevnik (list 61-66 spisa), saslušana je majka i zakonska zastupnica tada malodobnog tužitelja CJ i otac i zakonski zastupnik tada malodobnog tužitelja AJ (list 70-71 spisa), te u svojstvu svjedoka TJ, UJ, EJ i GJ (list 99 spisa), izvedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr. sc. Žarku Rašić, prim.dr. med. spec. kirurg te je izvršen uvid u njegov nalaz i mišljenje (list 106-107 spisa), na ročištu održanom 9. prosinca 2021. izveden je dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašić (list 119-120), izvršen je uvid u dopunsko vještačenje dr. Žarka Rašića (list 123-124 spisa) od 8. siječnja 2022.

5.1. Ovaj sud nije cijenio iskaz EJ iz razloga što isti u vrijeme štetnog događaja nije bio zaposlenik VG Komunalca d.o.o., već je radio u gradskoj upravi Grada Zagreba i nema neposrednih saznanja o štetnom događaju koji se dogodio dana 20. ožujka 2017. te sva svoja saznanja o navedenom događaju crpi iz informacija koja je dobio od pojedinih službi unutar VG Komunalca d.o.o. kada je kod istog došao raditi.

5.2. Na ročištu održanom 15. lipnja 2022. (list 129 spisa) odbijen je dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja iz razloga što to nije ekonomično, te bi znatno odužilo ovaj postupak odnosno predloženi dokaz nije u skladu s čl. 10. ZPP, a ovaj sud smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno na temelju dokaza koji su izvedeni u ovom postupku.

6. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istim i uvidom u priložene isprave.

7. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 9. lipnja 2022.(126-127 spisa) a uređenog s obzirom na promjenu službene valute u Republici Hrvatskoj podneskom od 25. rujna 2024. (list 205 spisa) tužitelj je tužbeni zahtjev uskladio sa dopunjenim nalazom i mišljenjem vještaka od 8. siječnja 2022. (list 123-124 spisa) kojim potražuje isplatu iznosa od 3.973,72 eura s osnova neimovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama od 9. studenoga 2017. ( kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva) i iznos od 580,66 eura s osnova imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

8. U nastavku postupka tuženik je naveo da se protivi preinaci tužbe kako je to učinio tužitelj svojim podneskom od 9. lipnja 2022. (list 126-127 spisa), a koji je uređen s obzirom na promjenu službene valute u RH podneskom od 25. rujna 2024. (list 205 spisa) sukladno dopunjenom nalazu i mišljenju vještaka od 8. siječnja 2022., te je istaknuo prigovor zastare na preinačeni dio.

9. Sud je na ročištu održanom 26. rujna 2024. dopustio preinaku tužbe iz podneska tužitelja od 9. lipnja 2022., a koji je uređen s obzirom na promjenu službene valute u Republici Hrvatskoj podneskom od 25. rujna 2024. sukladno dopunjenom nalazu i mišljenju vještaka od 8. siječnja 2022. kojim je isti povisio tužbeni zahtjevu u odnosu na neimovinsku štetu iz razloga što je ista svrsishodna za rješenje spora između stranaka u smislu odredbe članka 190. stavak 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22 i 155/2023 dalje u tekstu: ZPP). Naime, tužitelj nije mogao bez svoje krivnje preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka s obzirom da je konačna visina tužbenog zahtjeva utvrđena tek nakon provedenog dopunskog medicinskog vještačenja 8. siječnja 2022. kada je vještak upravo po prijedlogu tuženika izvršio neposredni liječnički pregled (tada malodobnog) tužitelja a kojeg vještak pri provođenju vještačenja dana 20. lipnja 2020. nije bio u mogućnosti pregledati zbog pogoršane epidemiološke situacije vezanu za infekciju COVID-19.

10. S obzirom na prigovor zastare koji ističe tuženik na izvršenu preinaku tužbe, sud je utvrdio kako u je konkretnom slučaju prigovor pravno neodlučan. Naime, tužitelju u konkretnom slučaju nije dosuđen iznos veći od onoga što je tražio specificiranim podneskom od 1. listopada 2020. (list 110-111 spisa) čime dosuđeni dio nije zastario. 11. Ocjenom izvedenih dokaza u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ovaj sud je utvrdio da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja od 9. lipnja 2022.(126-127 spisa) a uređen s obzirom na promjenu službene valute u Republici Hrvatskoj podneskom od 25. rujna 2024. (list 205 spisa) djelomično osnovan.

12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege nastale u predmetnom štetnom događaju 21. ožujka 2017.

13. Između stranaka nije sporna aktivna legitimacija, da je VG Komunalac u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja izvanugovorne odgovornosti za štetu, broj 802303485, kao i da se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora.

14. Među parničnim strankama sporni su nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost, visina i osnova tužbenog zahtjeva, kao i tijek zakonskih zateznih kamata, pa je tijekom postupka valjalo raspraviti navedene sporne okolnosti.

15. Majka i zakonska zastupnica tužitelja (u vrijeme nastanka štetnog događaja 21. ožujka 2017. tužitelj je bio maloljetan) iskazala je da u trenutku kada je njezin sin LJ nastradao 21. ožujka 2017., na dječjem igralištu u [adresa], u [adresa], da je bila na poslu, a o navedenom slučaju je obaviještena putem telefona. Zna da je nakon ozljeđivanja lijeve noge sin prevezen na Hitnu u [adresa], a nakon toga su ga prevezli u bolnicu u Klaićevu. Prilikom ozljeđivanja zadobio je prijelom tibije na lijevoj nozi te je to sanirano na način da je stavljena longeta, a kasnije gips. Njen sin je nosio gips na nozi ukupno 7 tjedana. Prvo je bio kratki, a nakon toga gips je bio preko cijele noge. Nakon sedam tjedana od štetnog događaja, LJ je bio upućen na rehabilitaciju u Krapinske toplice gdje je ostao četiri tjedna. Liječenje je sada završeno. Zbog zadobivene ozljede LJ je šepao oko godinu dana na lijevu nogu, prestao je trenirati nogomet, također su ga zbog noge vodili neko vrijeme na atletiku kod individualnog trenera. O samom nastanku štetnog događaja ima saznanja od samog sina koji joj je ispričao što mu se dogodilo, a i od gospođe koja je bila prisutna tom događaju TJ, te joj je sin rekao da se ljuljao na neispravnoj ljuljački. To je sprava kod koje se prilikom ljuljanja stoji, a taj podest na kojem je stajao je ispao budući da nije bio dobro pričvršćen, te je zbog toga LJ noga propala i podest je udario u nogu, te je na taj način zadobio ozljedu lijeve noge. Nju je gospođa TJ nazvala telefonom i rekla joj je što se dogodilo, te joj je rekla da je bila prisutna na mjestu događaja kada je LJ nastradao, kao i da je ona pozvala hitnu pomoć, a da je nakon što je čula vrištanje, na mjesto događaja došla i gospođa GJ, koja stanuje u zgradi ispred parka, te da je i ta gospođa bila s LJ i dali su mu vode i bili su s njim sve dok nije došla hitna. Njezin stariji sin je istog dana otišao fotografirati predmetnu ljuljačku, te da fotografije koje prileže spisu na kojima se vidi ljuljačka su te koje je sačinio njezin stariji sin L. Nakon 10 dana od tog događaja ljuljačka je u cijelosti uklonjena s mjesta događaja. Tog dana njezin maloljetni sin je bio sa školskim prijateljima, koji imaju godina kao i LJ, da ona tada nije poznavala nijednu punoljetnu osobu u parku, kao i to da je njezin sin u trenutku štetnog događaja imao oko 40-ak kilograma. Ona ne zna da li je njezin sin prilikom ljuljanja sjedio na ljuljački ili je stajao, niti da nije vidjela nigdje da mldb. djeca na igralištu moraju biti u prisutnosti punoljetne osobe.

16. Otac tužitelja i zakonski zastupnik AJ u bitnom je iskazao da je pažljivo slušao dok je iskazivala CJ (majka maloljetnog tužitelja) te da on u cijelosti suglasan s njezinim iskazom, s time da nadopunjuje njezin iskaz na način da izjavljuje da mu je njegov maloljetni sin LJ rekao da je sjedio dok se ljuljao na ljuljački, te da je LJ zadobio ozljedu na tibiji na zglobu, te da se još uvijek vide dva ožiljka na tom dijelu noge. Istaknuo je da je ljuljačka napravljena za dvije osobe da se ljuljaju istovremeno i da postoji ispod podest za noge koji je u jednom trenutku propao prilikom ljuljanja, te je LJ lijeva noga proletila i konstrukcija ljuljačke ga je udarila po lijevoj nozi u dijelu tibije i na taj način je tužitelj zadobio ozljedu. Dodaje da mu je liječnik rekao s obzirom na mjesto na kojem se ozlijedila noga da je liječenje trajalo duže. On nije bio neposredni očevidac štetnog događaja. Sva saznanja o štetnom događaju o kojima je iskazivao dobio je od sina, a u trenutku ozljeđivanja se nalazio u Jastrebarskom na poslu. On nije isti dan išao na mjesto događaja, već je poslao starijeg sina da ide slikati ljuljačku, a on je otišao drugi ili treći dan, kao i to da je tada kada je on bio još na mjestu događaja bila ta sporna ljuljačka.

17. Svjedokinja TJ u bitnom je iskazala da je bila neposredno prisutna 21. ožujka 2017. na dječjem igralištu u [adresa], zajedno sa svojim mldb. sinom, te da je vidjela kada su u jednom trenutku došli curica i još jedan dečkić, kada su išli iz škole, te su navratili na igralište, da bi nakon toga vidjela da su se curica i dečkić (mldb. tužitelj) zajedno ljuljali na ljuljački koja je napravljena da se istovremeno mogu dvoje ljuljati, tj. ljuljačka je dupla tako da sa svake strane sjedi jedna osoba. Također je vidjela kada je u jednom trenutku tom dečku noga pala između metalnog okvira za noge i poda ( mekani dio – postavljena podloga na zemljište ispod ljuljačke), a budući da na ljuljački na donjem dijelu nije bilo daske, te je zbog toga dečkiću noga propala, te mu je noga u tom trenutku upala između poda i metalnog dijela ljuljačke i prilikom ljuljanja budući da mu je propala noga do mekane podloge postavljene na zemlju prilikom vraćanja ljuljačke unazad metalni dio ljuljačke ga je udario u nogu. Nakon što se to dogodilo da je maloljetni tužitelj ozlijeđen, da je ona pisala VG Komunalcu da maknu neispravnu ljuljačku, te su odmah nakon nekoliko dana maknuli ljuljačku. Nakon tog događaja ona je VG Komunalcu pismeno opisala što se dogodilo na terenu i tražila je da se makne ta ljuljačka kao takva s terena. Isto tako je navela da na tom igralištu nije postavljen znak upozorenja u vezi načina i uvjeta korištenja dječjeg igrališta. Ona je vidjela trenutak kada je maloljetni tužitelju noga propala na predmetnoj ljuljački, kao i to da je ta predmetna ljuljačka i prije bila oštećena. Ona nije zvala policiju kad se to dogodilo već je zvala hitnu pomoć.

18. Svjedokinja UJ u bitnom je iskazala da joj je poznato i da ima saznanja o tome što se dogodilo 21. ožujka 2017. na dječjem igralištu u [adresa], u [adresa], a o tom događaju ima saznanja kao zaposlenica VG Komunalca na radnom mjestu samostalni referent, poslovna jedinica održavanje javnih zelenih površina, s e- maila od gospođe kojoj se ne sjeća imena, te su nakon dojave prvi dan otišli na navedeno igralište označili na igralištu trakom da je neispravna sprava (ljuljačka), a drugi dan su djelatnici VG Komunalca uklonili s tog mjesta neispravnu ljuljačku. Nadalje odgovara da je ugovorom određeno da VG Komunalac jednom tjedno obilazi sva dječja igrališta u [adresa], kao i da prilikom obilaska igrališta ukoliko primijeti da je sprava odnosno ljuljačka neispravna da u tom slučaju ukoliko se radi o nekom manjem kvaru na spravi, da tada dolazi djelatnik VG Komunalca popraviti, a ako se radi o većem oštećenju tada se zove proizvođač sprave, te ovisi o kakvoj vrsti oštećenja je riječ, da treba najprije utvrditi na terenu i da se onda pojedini dio donosi i obrađuje. U građevinski dnevnik se unosi sve što se uoči na spravama, nepravilnosti i vrsta s oštećenjima. U konkretnom slučaju da je ona uočila tako nešto da bi ona napisala na dvostrukoj ljuljački klackalici je potrgan nogar (podest nogara), kao i to da taj podest nogara bude pričvršćen vijcima na podlogu, te da se događa dosta često na terenu da ti vijci puknu ili ispadnu. Ta sprava je zbog neispravnosti uklonjena i da nakon toga nije više nigdje postavljena i nije u funkciji. Oni prije predmetnog štetnog događaja nisu dobili bilo kakav e-mail koji bi bio vezan za predmetnu spravu. Ona je dobila iz pravne službe obavijest da je maloljetno dijete ozlijedilo gležanj na nozi i da je to bio dan 21. ožujak 2017. kada je ona radila na poslovima samostalnog referenta, poslovna jedinica održavanja javnih zelenih površina.

19. Svjedokinja GJ u bitno je iskazala da u trenutku kada je dijete nastradalo da se ona nalazila na balkonu svog stana, te da je njena zgrada od mjesta gdje se nalazila ljuljačka udaljena negdje dvadesetak metara tako da je mogla vidjeti dvoje djece kako su se igrala, te je u jednom trenutku čula vrisak djeteta nakon čega je otišla do mjesta događaja na način da je dečkića polegla u hlad te su mu dali da popije vode, a druga gospođa je kontaktirala hitnu službu te je vidjela da je dijete bilo vidno uzbuđeno, da je na licu djeteta grč da trpi veliku bol. Ona je još ranije vidjela da je bio oštećen donji dio podesta gdje djeci idu noge na toj ljuljački, te da su i ranije susjedi zvali VG Komunalac odnosno firmu koja je postavila ljuljačku da se ista popravi ili makne ali nažalost nisu postupili po pozivima građana, tako da se dječak ozlijedio, dodajući da su tek nakon ozljeđivanja dječaka maknuli tu ljuljačku s mjesta gdje se nalazila, dodajući da je i prije ovog događaja bilo djece kojima je noga bila skliznula ispod ljuljačke ali na svu sreću nitko nije ranije bio ozlijeđen kao ovaj dječak. Ta ljuljačka nije kasnije popravljena niti je ista vraćena na igralište gdje se ranije nalazila. Ističe da je u tom dijelu igrališta gdje se nalazila predmetna ljuljačka ranije bio samo šljunak, da bi kasnije Grad Velika Gorica, odnosno VG Komunalac postavio na tom dijelu mekanu podlogu, tako da je podignut na taj način teren ispod ljuljačke i zbog toga je dječja noga zapinjala o tu podlogu prilikom ljuljanja. Nadalje odgovara da na tom mjestu gdje se nalazila ljuljačka ni u vrijeme kada je dječak ozlijeđen a ni sada ne postoji odnosno nije postavljen nikakav znak upozorenja. Radovi oko postavljanja meke podloge na šljunak izvođeni su prije nego što se dječak ozlijedio ali se ne sjeća točno kada, kao i da nisu nikakvi drugi radovi izvođeni osim postavljanja meke podloge na terenu.

20. Uvidom u Ugovor o izvođenju radova održavanja javnih zelenih površina od 16. prosinca 2016. (list 57 spisa) utvrđeno je da je isti sklopljen između osiguranika tuženika VG Komunalca d.o.o. i Grada Velike Gorice te da je osiguranik tuženika temeljem navedenog ugovora u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. bio dužan održavati javne zelene površine na području Grada Velike Gorice.

21. Uvidom u dopis VG Komunalca d.o.o. a kojeg je isti uputio svom osiguravatelju ovdje tuženiku u vrijeme štetnog događaja ( list 59 spisa), a kod kojeg je isti imao policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti za štetu, broj 802303485 ( a što nije niti sporno između stranaka) utvrđeno je da je VG Komunalac d.o.o. u istom naveo da je upravo on sukladno sklopljenom Ugovoru o izvođenju radova održavanja javnih zelenih površina od 16. prosinca 2016. između ostalog dužan obilaziti dječja igrališta jednom tjedno (a što nije niti sporno) kako bi se utvrdila funkcionalnost i ispravnost sprava, odnosno uklonili eventualni nedostaci pa prigovor pasivne legitimacije sud cijeni neosnovanim.

22. Prema članku 23. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj, 68/18., 110/18., 32/20. – dalje u tekstu ZKG), pod održavanjem javnih zelenih površina podrazumijeva se košnja, obrezivanje i sakupljanje biološkog otpada s javnih zelenih površina, obnova, održavanje i njega drveća, ukrasnog grmlja i drugog bilja, popločenih i nasipanih površina u parkovima, opreme na dječjim igralištima, fitosanitarna zaštita bilja i biljnog materijala za potrebe održavanja i drugi poslovi potrebni za održavanje tih površina.

23. Navodi tuženika kojima osporava svoju pasivnu legitimaciju iz razloga, jer VG Komunalac d.o.o. nije koncesionar, čime bi odgovarao solidarno s vlasnikom parka Gradom Velika Gorica, nije osnovan. Povjeravanje obavljanja komunalne djelatnosti trgovačkom društvu koje osniva jedinica lokalne samouprave ili javnoj ustanovi koju osniva jedinica lokalne samouprave ili bilo kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi sukladno članku 4. ZKG-a, ne oslobađa od odgovornosti za propuste u obavljanju tih djelatnosti, kao niti od eventualne štete koja uslijed toga nastane. Dakle, tuženik kao osiguranik odgovornog trgovačkog društva koje osnovano radi obavljanja komunalnih djelatnosti u skladu s odredbama ZKG-a, pasivno je legitimiran u ovom sporu jer je on odgovoran za održavanje predmetnog dječjeg igrališta, a koju obvezu je Grad Velika Gorica na njega prenio Ugovorom o izvođenju radova održavanja javnih zelenih površina od 16. prosinca 2016. za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. Time sud cijeni da je prigovor pomanjkanja pasivne legitimacije na strani VG Komunalac d.o.o. u konkretnom slučaju neosnovan.

24. Uvidom u priloženi Troškovnik 600/2016-JP koji je tuženik dostavio u cjelovitom obliku (list 162-203 spisa) sud je utvrdio da je osiguranik tuženika bio dužan jednom tjedno obići sva dječja igrališta naselja Velika Gorica- 35 lokacija i pregledati ispravnost sprava (list 200 spisa). Uvidom u građevinske dnevnike VG Komunalac d.o.o. sud (list 61-66 spisa) sud je utvrdio da osiguranik tuženika, VG Komunalac d.o.o. dana 16. ožujka 2017., dakle 5 dana prije štetnog događaja, bio na predmetnom dječjem igralištu. Međutim, uvidom u sadržaj građevinskih dnevnika (list 64 i 65 spisa) sud je utvrdio da osiguranik tuženika nije u njima evidentirao da je izvršio pregled sprava na dječjem igralištu već je evidentirao da je izvršio druge radove (frezanje, valjanje i sjetva trave). Stoga sud zaključuje da osiguranik tuženika nije pregledao funkcionalnost i ispravnost dječjih sprava na predmetnom dječjem igralištu, a time ni predmetne sprave klackalice-ljuljačke. Stoga sud cijeni neosnovanima tvrdnje tuženika da je njegov osiguranik zaključno sa 16. ožujka 2017. izvršio radove na igralištu te da je utvrdio da su sve sprave bile u ispravnom stanju.

25. Osim toga, s obzirom na činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o dječjem igralištu koje je namijenjeno za djecu u dobi od 2 do 14 godina, životno je i logično za zaključiti kako bi postupanje u održavanju i brizi prema istom iziskivalo veću brižljivost i pažnju prilikom redovite kontrole sigurnosti i ispravne funkcionalnosti sprava na dječjem igralištu, a u konkretnom slučaju sud je utvrdio da osiguranik tuženika nije poduzeo sve što je potrebno te stoga odgovara za štetu nastalu tužitelju po osnovi pretpostavljene krivnje u skladu s odredbom članka 1045. ZOO-a. Iz tog razloga sud je prigovore tuženika kojima osporava svoju odgovornost ocijenio neosnovanima.

26. Dovodeći u međusobnu svezu suglasan dio iskaza svjedokinje TJ i GJ, kojima je kao, koherentnim, životnim, logičnim i neposredno uvjerljivim sud poklonio vjeru, ovaj sud nalazi utvrđenim da se štetni događaj dogodio dana 21. ožujka 2017., na dječjem igralištu u [adresa]. Iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi, a ovaj sud nalazi utvrđenim, da je na dan štetnog događaja sprava klackalica- ljuljačka bila neispravna budući da je metalni držač/podest za noge trokutastog oblika, a koji je trebao biti pričvršćen vijcima za ostatak konstrukcije propao zbog čega je tužitelju propala noga čime je nastupio štetni događaj. Naime, svjedokinja TJ kao neposredni očevidac nastupa štetnog događaja, vidjela je trenutak propadanja tužiteljeve noge između poda i metalnog dijela klackalice-ljuljačke, a svjedokinja GJ je začula vrisak tužitelja na dječjem igralištu te mu je pružila pomoć. Također, obje svjedokinje objektivno te nezainteresirano za ishod postupka ističu kako su od ranije na istoj spravi uočile oštećenje donjeg dijela podesta predmetne klackalice-ljuljačke na kojoj je nastupio štetni događaj. Logično je, što je sud i utvrdio, da je oštećenje sprave (neispravnost u konstrukciji) uzrok propadanja noge tužitelja koji je doveo do nastupa predmetnog štetnog događaja. Činjenica na koju ukazuju svjedokinje da na dječjem igralištu nije bio postavljen znak upozorenja u vezi načina i uvjeta korištenja dječjeg igrališta, ne predstavlja činjenicu bitnu za postupak jer se u konkretnom slučaju radi o neispravnoj, a ne o ispravnoj spravi u odnosu na koju bi se takav znak odnosio i primjenjivao. Sud je u međusobnoj vezi s iskazima TJ i GJ u pogledu nastupa štetnog događaja vjeru poklonio i iskazu svjedokinje UJ koja nije neposredni očevidac nego je kao djelatnik VG Komunalca d.o.o. iskazivala o proceduri i načinu postupanja VG Komunalca d.o.o. u vidu redovitih inspekcija te ostalih radnih protokola te je na taj način potvrdila nastup štetnog događaja na predmetnom dječjem igralištu. Sud iskaze ovih svjedoka u cijelosti smatra vjerodostojnima, a cijeneći iskaz zakonskih zastupnika, roditelja tužitelja u pogledu činjenice tužiteljevog zadobivanja ozljeda i dovodeći iste u međusobnu vezu s iskazima ostalih svjedoka nedvojbeno utvrđuje kako je štetni događaj nastupio na način opisanim u tužbi, odnosno uslijed neispravnosti sprave klackalice- ljuljačke.

27. Prema odredbi članka 1045. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

28. Sud je utvrdio kako je osiguranik tuženika VG Komunalac d.o.o kao komunalno društvo, između ostalog, bio dužan održavati dječje igralište (sprave na igralištu). Naime, sukladno Ugovoru, osiguranik tuženika VG Komunalac d.o.o. dužan je obilaziti dječja igrališta jednom tjedno kako bi se utvrdila funkcionalnost i ispravnost sprava. S obzirom na to da je sud utvrdio kako je osiguranik tuženika nije postupio u skladu sa svojom obvezom iz Ugovora i nije pregledao i utvrdio funkcionalnost i ispravnost dječjih sprava na predmetnom dječjem igralištu u tjednu koji je prethodio štetnom događaju, to sud nalazi utvrđenim da je tuženik, s kojim je društvo VG Komunalac d.o.o. imalo sklopljen ugovor o osiguranju izvanugovorne odgovornosti, u obvezi nadoknaditi štetu nastalu tužitelju.

29. Radi utvrđenja osnove i visine tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske i imovinske štete izvedeni su dokazi uvidom u medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu, medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću i pregledom maloljetnog tužitelja.

30. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića od 20. lipnja 2020. (list 107- 108 spisa) proizlazi da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom u području zone rasta lijeve goljenične kosti-prijelom u donjem dijelu lijeve potkoljenice iznad gležanjskog zgloba. Nakon štetnog događaja pregledan je u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj. Klinički- oteklina lijevog gležnja s ogrebotinama kože. Učinjena je odgovarajuća Rtg obrada kojom su se ustanovili navedeni prijelom, postavljena je natkoljenična longeta, uz preporuku mirovanje i analgetika, uz nogu na povišenom. Prijelom je liječen konzervativno, imobilizacijom, uz redovite kontrole kirurga i trg praćenje sanacijskog tijeka prijeloma. Provedena je stacionarna rehabilitacija.

30.1. Liječenje tužitelja je završeno nakon, odnosno njegovo stanje se stabiliziralo nakon kontrole kirurga - 10. rujna 2017.

30.2. Iz nalaza nadalje proizlazi da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

30.3. Tužitelj je također trpio tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) i isti je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 4 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 15 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana.

30.4. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi da kod tužitelja uslijed zadobivenih ozljeda došlo do smanjenja životnih aktivnosti jer je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom u području zone rasta lijeve goljenične kosti – prijelom u donjem dijelu lijeve potkoljenice iznad gležanjskog zgloba koji je doveo do trajnog smanjenja životne aktivnosti od 5% .

30.5. Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja malodobnom tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju 10 dana po 4 sata dnevno radi pratnje malodobne osobe liječniku, zatim tuđa pomoć te još 45 dana po 2 sata dnevno, te još 45 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za ozlijeđenu maloljetnu osobu koja je u trenutku štetnog događaja imala 12 godina.

30.6. Postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja koji se dogodio 21. ožujka 2017. i nastanka zadobivenih ozljeda kod malodobnog tužitelja, a vezano za postojeću medicinsku dokumentaciju koja je dostavljena u spis

31. Na navedeni nalaz i mišljenje tužitelj nije imao prigovora, dok je tuženik izjavio prigovor te je predložio da se na slijedeće ročište pozove vještak kako bi usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje.

32. Na ročištu održanom 9. prosinca 2021. (list 119 spisa) stalni sudski vještak dr. Žarko Rašić je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 20. lipnja 2020. te da je postojeći nalaz i mišljenje sačinio na temelju uvida u priležeću medicinsku dokumentaciju, kao i to da nije izvršio klinički pregled maloljetnog tužitelja s obzirom na tadašnju epidemiološku situaciju s obzirom na Covid 19 epidemiju i tadašnje preporuke HZJZ.

33. Nakon toga stalni sudski vještak dr. Žarko Rašić izveo je dopunsko vještačenje u smislu da je izvršio neposredni liječnički pregled maloljetnog tužitelja te je nakon pregleda dao svoj dopunski pisani nalaz i mišljenje od 8. siječnja 2022. (list 123-124 spisa).

33.1. U navedenom dopunskom nalazu vještak je iskazao da je maloljetan tužitelj pregledan dana 22. prosinca 2021., da je na pregled isti došao u pratnji oca, kao i to da je isti naveo kako prije predmetnog štetnog događaja nije imao ozljeda ili tegoba s lijevom nogom. Prilikom pregleda tužitelja vještak je tada utvrdio da isti prilikom hoda ne šepa, da su mu noge jednake dužine, te da u području donjeg dijela lijeve potkoljenice s unutrašnje strane iznad unutrašnjeg maleola ima nepravilan ožiljak bjelkaste boje promjera oko 3 cm, te iznad njega još jedan polučni ožiljak promjera dužine oko 5 cm širine do 1,5 cm. Nadalje, tada je utvrdio da je pokretljivost desnog skočnog zgloba – uredna plantarna fleksija 75, dorzalna fleksija 30, everzija 45, inverzija 35, dok je pokretljivost lijevog skočnog zgloba – plantarna fleksija 70, dorzalna fleksija 25, everzija 40, inverzija 25. U dopunskom nalazu i mišljenju vještaka od 8. siječnja 2022. vještak je isto tako ponovio sve ono što je već naveo u svom nalazu i mišljenju od 20. lipnja 2020. u pogledu bolova i straha, te tuđe pomoći i njege, dok je kod smanjenja životne aktivnosti dodatno naveo da je kod tužitelja uslijed zadobivenih ozljeda došlo do smanjenja životnih aktivnosti jer je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom u području zone rasta lijeve goljenične kosti – prijelom u donjem dijelu lijeve potkoljenice iznad gležanjskog zgloba koji je doveo do trajnog smanjenja životne aktivnosti od 5%, a koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba u terminalnim pokretima, te povremenoj bolnosti u lijevom gležanjskom zglobu prilikom dužeg stajanja, hodanja penjanja po stepenicama i kod trčanja. Nadalje, je naveo da je kod tužitelj zaostalo naruženost i to opisani ožiljak u području lijevog gležanjskog zgloba bjelkaste boje koji predstavlja naruženost lakog stupnja koje je vidljivo kad ne nosi duge hlače i čarape.

34. Na dopunski nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića od 8. siječnja 2022. niti jedna od parničnih stranka nisu imala primjedbe.

35. Stoga je ovaj sud u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića od 8. siječnja 2022. ocijenivši ga u prvom redu objektivnim, stručnim, sveobuhvatnim te utemeljenim na priloženoj mjerodavnoj medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja.

36. Na temelju navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavak 2. ZOO u vezi sa člankom 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temelju odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO. Također je utvrđeno da je tužitelju nastala imovinska šeta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO.

37. Slijedom navedenog tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO pri čemu je sud utvrđivao činjenice – kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO. Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj pretrpio trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera u trajanju od 10 dana, te slabijeg intenziteta trajnog karaktera koji su trajali 45 dana (1.061,78 eura), dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Iz nalaza i mišljenja vještak proizlazi da je pri štetnom događaju pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 15 dana i slabijeg intenziteta u trajanju 30 dana (1.128.14 eura). Iz nalaza i mišljenja ovaj sud nalazi utvrđenim da su trajne posljedice umanjile opću životnu aktivnost tužitelja od 5% (783,07 eura), a koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba u terminalnim pokretima, te povremenoj bolnosti u lijevom gležanjskom zglobu prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama i kod trčanja. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je kod tužitelja zaostala naruženost lakog stupnja (opisani ožiljci). Naime, ožiljci su vidljivi kada ne nosi duge hlače i čarape (497,71 eura). S obzirom na tako utvrđeni opseg životne sposobnosti tužitelja, dužinu i trajanje straha i fizičkih bolova, te trajnost posljedica, naruženost i dob tužitelja (2005 godište) ovaj sud smatra da tužitelju u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje s osnova neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.470,70 eura, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

37.1. Naime, u odnosu na prigovor tuženika da naruženost predstavlja činjeničnu preinaku tužbe, a koju je tužitelj specificirao u svom podnesku od 9. lipnja 2022. valja reći da pretrpljeni fizički bolovi, strah, smanjenje životne aktivnosti, te naruženosti nisu samostalni vidovi neimovinske štete već oni čine sastavi dio neimovinske štete koja se dosuđuje u cjelovitom iznosu pa su prigovori tuženika u tom smislu pravno neosnovani.

38. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temelju odredbe članka 1103. ZOO dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga. Iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga proizlazi da je liječenje tužitelja nakon kontrole kirurga završeno 10. rujna 2017. Tužitelj zatezne kamate potražuje tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 9. studenoga 2017 .

38.1. Naime, spisu prileži odštetni zahtjev (list 26-28 spisa) na kojem je naznačen datum sastavljanja 7. studenoga 2017., te je priložena potvrda (list 43 spisa) iz koje je vidljivo da je tuženik isti zaprimio 9. studenoga 2017., pa je sud zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske štete s obzirom da je šteta tužitelju nastala prije nego što je odštetni zahtjev podnesen dosudio od dana kada je odštetni zahtjev tuženik zaprimio 9. studenoga 2017. pa do isplate. Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

39. Pritom valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

40. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da nakon napuštanja bolničkog liječenja tada malodobnom tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega koju su mu pružali otac i majka u trajanju od 10 dana po 4 sata dnevno radi pratnje malodobne osobe liječniku, zatim 45 dana po 2 sata dnevno, te još 45 dana po 1 sat dnevno u vidu dodatne brige za ozlijeđenu maloljetnu osobu koja je u trenutku štetnog događaja imala 12 godina odnosno ukupno 175 sati, dok tužitelju za jedan sat tuđe pomoći i njege u pripada iznos od 3,32 eura po satu, a primjenjujući članak 223. ZPP sud je utvrdio da tužitelju pripada naknada štete po ovoj osnovi u iznosu od 580,66 eura. Tužitelju je temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. ZOO te u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva dosuđena naknada imovinske štete u iznosu od 580,66 eura, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

40.1. Naime, troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (članak 1086. ZOO). Tužitelj ne tvrdi da je plaćao pomoć i njegu prije podnošenja tužbe, pa je sud utvrdio cijenu sata tuđe pomoći u vrijeme zaključenja glavne rasprave, pa stoga tužitelju pripada pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđenu imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći od dana presuđenja odnosno 11. studenoga 2024. do isplate u visini određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO (ovakvo pravno shvaćanje o dospijeću ovog vida štete zauzeo je i Županijski sud u Bjelovaru u presudi poslovni broj Gž-1130/2021 od 8. studenoga 2021.).

41. Tužitelj je odbijen s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske štete preko dosuđenog iznosa od 3.470,70 eura do zatraženog iznosa 3.973,72 eura (za iznos od 503,02 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 9. studenoga 2017. kao dana donošenja podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate kao previsoko postavljenim, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.

42. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a s obzirom na djelomični uspjeh tužitelja u ovom sporu. Tužitelj je troškovnikom koji se zatražen u podnesku od 25. rujna 2024. zatražio naknadu troška u ukupnom iznosu od 3.425,34 eura. Tuženik je zatražio trošak postupka prema troškovniku kojeg je predao na ročištu 26. rujna 2024. u iznosu od 2.904,50 eura. S obzirom da je tužitelj tijekom postupka podneskom od 30. rujna 2020. smanjio tužbeni zahtjev u odnosu na neimovinsku štetu s iznosa od 6.237,97 eura na iznos od 3.470,70 eura ( za iznos od 2.767,27 eura) dok je u odnosu na imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege povisio tužbeni zahtjev s iznosa od 398,17 eura na iznos od 580,66 eura (za iznos od 182,49 eura) tj. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev za ukupan iznos od 2.584,78 eura, što se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe za koje je potreban pristanak tuženika. Tuženik se nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, ali je temeljem odredbe članka 158. stavak 1. ZPP zahtijevao naknadu parničnog troška za povučeni dio zahtjeva, pa je sud odlučivao o parničnim troškovima s obzirom na vrijednost predmeta spora prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 6.636,14 eura, dok je omjer uspjeha tužitelja u parnici cijenio prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 3.973,72 eura.

43. Prema odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

44. Sud kao trošak potreban za vođenje ove parnice cijeni trošak tužitelja kao osnovan i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora sukladno odredbi Tbr. 32. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 dalje Tarifa od 100 bodova, sastav tužbe od 18. srpnja 2018. prema Tbr. 7/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 26. ožujka 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 5. rujna 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 8. studenoga 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 4. veljače 2020. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 30. rujna 2020. u iznosu od 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, pristup na ročište 9. prosinca 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 10. lipnja 2022. u iznosu od 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, pristup na ročište 15. lipnja 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 26. rujna 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova odnosno ukupno 1100 bodova. Stoga je tužitelju valjalo priznat trošak parničnog postupka prema zatraženoj vrijednosti boda od 2,00 eura, u iznosu od 2.200,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 550,00 eura tj. ukupan iznos od 2.750,00 eura uvećan za trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 112,81 eura odnosno sveukupni iznos od 3.061,89 eura. Trošak sudske pristojbe na tužbu tužitelju nije priznati iz razloga što isti nije niti bio u obvezi istu platiti.

45. Tuženiku je prema zatraženom troškovniku (list 208 spisa) sud cijenio kao osnovan trošak parničnog postupka i to: za odgovor na tužbu od 12. listopada 2018. u iznosu od 100 bodova prema Tbr. 8./1 Tarife, pristup na ročište 26. ožujka 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 5. rujna 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 8. studenoga 2019. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 4. veljače 2020. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 9. listopada 2020. prema Tbr 8/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 9. prosinca 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 15. lipnja 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav žalbe od 8. rujna 2022. pram Tbr. 10/1 Tarife u iznosu od 125 bodova, sastav podneska od 4. rujna 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 26. rujna 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, odnosno ukupno 1125 bodova. Stoga je tuženiku valjalo priznat trošak parničnog postupka prema zatraženoj vrijednosti boda od 2,00 eura, u iznosu od 2.250,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 562,50 eura tj. ukupan iznos od 2.812,50 eura uvećan za trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 92,00 eura tj. u sveukupnom iznosu od 2.904,50 eura.

46. S obzirom da je tužitelj u konačnici u parnici uspio u 93,5 % (osnov 100%, visina 87 %), a tuženik 6,5% (osnov 0%, visina 13 %) pa kada se od većeg uspjeha oduzme manji, tužitelj je u ovoj parnici uspio u omjeru od 87% tužbenog zahtjeva te mu je u tom omjeru valjalo priznati naknadu troškova parničnog postupka koji su bilo potrebni za njezino vođenje u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a odnosno u ukupnom iznosu od 2.392,50 eura koji iznos je uvećan za troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu 112,81 eura tj. sveukupan iznos od 2.704,39 eura. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a, naložiti tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.704,39 eura te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude, dok je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 2.704,39 eura do zatraženog iznosa od 3.425,34 eura (za iznos od 720,95 eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 11. studenoga 2024. do isplate valjalo odbiti, te je odlučeno kao pod toč. V. izreke

47. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP koji se sukladno odredbi čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini određenim čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 29/18., 126/21., 114/22 i 156/22), a teče od 11. studenoga 2024. kao dana presuđenja pa do isplate.

48. Zahtjev tuženika za nakadom parničnih troškova u iznosu od 2.904,50 eura odbijen je primjenom naprijed obrazložene odredbe ZPP, te je odlučeno kao pod toč. VI. izreke

49. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci ove presude.

Velika Gorica, 11. studenoga 2024.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.