Poslovni broj: Pr-70/2020-44

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Zorani Matešić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika VG Čistoća d.o.o., OIB:23915011506, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica, kojeg zastupa punomoćnik Vilko Kos, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kos&partneri u Zagrebu, i umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d.,OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dajana Čepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 25. rujna 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, u smislu odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, 8. studenoga 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku VG Čistoća d.o.o., OIB: 23915011506, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica, da isplatiti tužitelju ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ukupan iznos od 2.654,46 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 2.474,46 eura s osnova neimovinske štete teku od 9. ožujka 2018. pa do isplate, a na iznos od 180,00 eura s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu teku od 8. studenoga 2024. pa do isplate sve po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija zahtjev tužitelja za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 180,00 eura na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 9. ožujka 2018. do 7. studenoga 2024. kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Ne dopušta se preinaka tužbe učinjena na ročištu dana 23. studenog 2021.

II. Nalaže se tuženiku VG Čistoća d.o.o., OIB: 23915011506, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica, da naknadi tužitelju ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.839,53 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 8. studenoga 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 448,92 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 8. studenoga 2024. pa do isplate kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.587,50 eura pa do isplate kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev umješača za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod VG Čistoća d.o.o. temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana 20. svibnja 2014. te je istim raspoređen na radno mjesto "radnik na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada".

1.1. Ističe da je dana 9. listopada 2017. radio na lokaciji u [adresa], kada je fizički i verbalno napadnut od strane NN osobe, uslijed čega je zadobio ozljede, odnosno povredu tjelesnog i duševnog zdravlja.

1.2. Predmetna ozljeda priznata mu je kao ozljeda na radu, a što je razvidno i iz prijave ozljede na radu, te navodi da za ozljedu koju radnik pretrpi obavljajući poslove za poslodavca, da se smatra da izravno potječe od rada kao i da poslodavac za nju odgovara po osnovi načela objektivne odgovornosti. Nadalje, navodi da je tuženik kao poslodavac, protivno izričitim zakonskim odredbama propustio osigurati sigurne uvjete rada, uslijed čega je on zadobio ozljede na radu. Nakon štetnog događaja on je odmah potražio hitnu liječničku pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavio sukladno uputama liječnika.

1.3. Tužitelju je dijagnosticirana ozljeda glave, dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području vrata, reakcija na teški stres kao i druge povede opisane u liječničkoj dokumentaciji, pa je tužitelj pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, te je nakon završenog liječenja ulagao pojačane napore u životu i radu, dok mu je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega.

1.4. Temeljem odredbe članka 19. i članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011.,78/2015. dalje u tekstu: ZOO), u vezi s odredbom članka 28. stavak 1. i članka 111. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/2014, 127/2017- dalj u tekstu: ZR), te članka 25. st. 1. Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/2014, 118/2014, 154/2014 – dalje u tekstu: ZZR) tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlja i to za: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha i tuđe pomoći i njege tijekom liječenja.

1.5. Tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 23. rujna 2024. (list 151 spisa) kojim potražuje isplatu ukupnog iznosa od 2.654,46 eura s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom od 9. ožujka 2018. (od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku) pa do isplate u naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost tužiteljevog zahtjeva za isplatu naknade s osnova neimovinske i imovinske štete jer smatra da ne postoji odgovornost poslodavca za nastanak ozljede tužitelja iz razloga jer je on osigurao sve uvjete rada tužitelju za rad na siguran način u smislu članka 25. ZR-a.

2.1. Ističe da je tužitelj kritične zgode za tuženika kao poslodavca obavljao poslove na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Ur. broj 2-15/12/14-103 od 20. svibnja 2014., kao i to da su poslovi koje tužitelj za tuženika obavlja temeljem navedenog ugovora o radu poslovi s posebnim uvjetima rada (Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Narodne novine broj 5/84), a za koje je on na temelju članka 18. stavak 16. ZZR-a i članka 4. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine broj 71/2014.) obavezan imati izrađenu Procjenu rizika za sve poslove koje za tuženika obavljaju radnici i osobe na radu.

2.2. Za tuženika je procjenu rizika provela ovlaštena tvrtka za obavljanje poslova vezanih za provedbu Zakona o zaštiti na radu-INSPEKT d.o.o., te je temeljem navedene procjene rizika provedeno osposobljavanje i provjera osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način i zaštite od požara. Na temelju kasnije Procjene rizika koju je provela tvrtka ISKRA-S d.o.o. Zagreb, važeće na dan nastanka štetnog događaja, utvrđene su opasnosti i procijenjen je rizik, između ostalog i za poslove radnog mjesta tužitelja te su shodno tome propisane tehničko-organizacijske mjere koje se odnose na poslove radnog mjesta tužitelja-radnik na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada I.

2.3. Ističe da je tužitelj kritične zgode koristio sva propisana zaštitna sredstva. Nadalje, navodi da tužitelj kao radnik na poslovima sakupljanja i odvoza komunalnog otpada prazni spremnike za otpad postavljene na javnoj površini dižući spremnike i postavljajući ih na tzv. "češalj" specijalnog vozila za prijevoz komunalnog otpada. Spremnici se automatski prazne te ih radnik vraća na mjesto na javnoj površini na kojem su prethodno bili postavljeni. Obavljanje ovih poslova odvija se u dinamici koja omogućava pražnjenje velikog broja spremnika na dan odvoza prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Pri obavljanju ovih poslova ne postoje osobe s kojima bi tužitelj po opisu posla svog radnog mjesta bio dužan dolaziti u kontakt.

2.4. Slijedom navedenog tuženik smatra da su se u konkretnom slučaju ostvarili uvjeti iz članka 1067. stavak 2. ZOO-a gdje se određuje da se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, niti otkloniti, pa zbog toga smatra da u konkretnom slučaju nema odgovornosti tuženika kao poslodavca za štetni događaj i štetu nastalu tužitelju, jer je štetni događaj i ozljeda odnosno povreda tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja nastala isključivo radnjom treće osobe koju tužitelj nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao niti izbjeći niti otkloniti te predlaže da se tužitelj odbije s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

2.5. Isto tako je predložio da sud o parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d. s kojim on ima sklopljenu Policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 804066361 gdje je pod točkom 2. Police tuženik, kao poslodavac, osiguran od odgovornosti za štetu koju djelatnik pretrpi na radu ili u svezi s radom.

3. Sud je sukladno članku 211. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), dana 27. rujna 2021. (list 71 spisa) obavijestio Euroherc osiguranje d.d. o otpočetoj parnici, te je istog sukladno članku 206. ZPP pozvao da ukoliko ima pravni interes svojom izjavom stupi kao umješač na strani tuženika u ovu parnicu.

3.1. Podneskom od 20. listopada 2021. (list 77-82 spisa) Euroherc osiguranje d.d. prihvatio je miješanje u ovu parnicu na strani tuženika, te je u istom naveo da se pridružuje svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Posebice je naveo da iz dokaza dostavljenih uz tužbu proizlazi da je tužitelj ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji zadobio kada je fizički napadnut od strane treće osobe, ali da tuženik kao poslodavac, sukladno čl. 1067. ZOO-a ne odgovara tužitelju, odnosno isključena je obveza poslodavca za štetu koju počini treća osoba, ukoliko se radi o radnji koju nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti. Nadalje je naveo da iz Izjave sastavljene po PB, a koju on dostavlja u privitku, proizlazi da je tužitelj iz čista mira napadnut od strane nepoznate osobe, kao i da navedene činjenice proizlaze i iz Zapisnika sastavljenog po poslovođi SB, koji Zapisnik on dostavlja u privitku, te i iz Prijave o ozljedi na radu. Pri tome navodi da nije od nikakvog značenja što je tužitelju zbog ozljeda iz štetnog događaja priznata ozljeda na radu. To iz razloga jer priznanje ozljede na radu se odnosi na ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, ali ne i prava na naknadu štete. Ističe da je tuženik dostavio svu potrebnu dokumentaciju iz koje proizlazi da je poduzeo sve one mjere koje osiguravaju sigurnost i zaštitu na radu, međutim tuženik nije mogao predvidjeti da će tužitelj biti napadnut od strane treće osobe niti je ikakvim mjerama mogao spriječiti napad od strane treće osobe. Pri tome ukazuje na navode tuženika iz odgovora na tužbu gdje je jasno navedeno da tužitelj pri obavljanju poslova iz radnog odnosa ne postoje osobe s kojima bi isti bio dužan dolaziti u kontakt sa drugim osobama. Dakle, tuženik kao poslodavac ni na koji način nije mogao predvidjeti niti spriječiti da tužitelja napadne nepoznata osoba jer sve mjere koje su poduzete za osiguranje zaštite na radu u skladu sa opisom poslova koje tužitelj obavlja nisu mogle spriječiti da tužitelj bude napadnut i da mu nastane tjelesna povreda, pa smatra da se napad NN osobe ima pravno kvalificirati kao radnja treće osobe i da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan primjenom članka 1067. ZOO.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom i čitanjem u potvrdu MUP-a, PUZ, PP Velika Gorica od 31. listopada 2017., prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), Ugovor o radu od 20. svibnja 2014. (list 9-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 12-28), zahtjev za naknadu štete (list 29-31 spisa), sudsku praksu (list 32-34 spisa), Revizija procjene opasnosti na radnim mjestima naručitelja VG Čistoća Insepkt d.o.o. iz studenog 2007. (list 42-46 spisa), uvjerenje za tužitelja o osposobljenosti za rad na siguran način (list 47 spisa), uvjerenje za tužitelja o osposobljenosti zaštite od požara (list 48 spisa), Procjena rizika ISKRA-S d.o.o. od 20.5.2016. (list 49-54), u izdatnice za tužitelja broj: 97, 172, 281 i 422 (list 55-58 spisa), u dopis Policijske postaje Velika Gorica od 1. listopada 2021. uz prekršajni nalog i optužni prijedlog (list 73-76 spisa), izjavu PB (poleđina lista 81 spisa), zapisnik od 9. listopada 2017. (list 82 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka PB (list 83 spisa), saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku (list 83-84 spisa), presliku zdravstvenog kartona za tužitelja (list 90-120 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Žarka Rašića (list 129-130 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. med. Gordana Makarića (list 143 spisa).

4.1. Sud nije izveo dokaz provođenja vještačenja po vještaku zaštite na radu na okolnost da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite na radu iz razloga što to u ovom konkretnom slučaju nije pravno relevantno, niti ekonomično te bi znatno odužilo ovaj postupak. Naime, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja nejasno je koji bi to oblik zaštite na radu bio odnosno predloženi dokaz nije u skladu s čl. 10. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), a ovaj sud smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno na temelju dokaza koji su izvedeni u ovom postupku.

4.2. Nije izveden dokaz usmenim saslušanjem vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića i prim. Gordana Makarića dr. med. specijalista psihijatra, jer su stranke suglasno na ročištu održanom 25. rujna 2024. izjavile na ročištu 25. rujna 2024. da nemaju prigovor na njihov nalaz i mišljenje i da iste nije potrebno usmeno saslušavati ( list 152 spisa), pa se od navedenog dokaza odustalo.

5. Ocjenom provedenih dokaza u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ovaj sud je utvrdio da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja od 23. rujna 2024. (list 151 spisa), u odnosu na glavni zahtjev osnovan u cijelosti, dok je u odnosu na sporedni zahtjev ( u dijelu zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu) zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

U ODNOSU NA PRESUDU;

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika da mu tuženik kao poslodavac naknadi neimovinsku i imovinsku štetu koja mu je nastala zbog tjelesnih i duševnih ozljeda koje je zadobio na radnom mjestu kao radnik na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada od strane NN osobe.

7. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, nije sporna aktivna i pasivna legitimacija odnosno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 20. svibnja 2014. na radnom mjestu kao radnik na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada, kao i da je predmetna ozljeda tužitelju priznata kao ozljeda na radu, da je tuženik bio osiguran kod Euroherc osiguranja d.d. policom osiguranja odgovornosti za štetu prema djelatnicima za štete nastale na radu ili u svezi sa radom, broj 804066361, kao i da se tužitelj u mirnom postupku obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora od 9. ožujka 2018., dok je tijekom postupka postala nesporna i visina tužbenog zahtjeva od 2.654,46 eura.

8. Među parničnim strankama sporan je osnov tuženog zahtjeva za isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete, te postoji li odgovornost tuženika kao poslodavca za štetu koju je pretrpio tužitelj u predmetnom štetnom događaju s obzirom da isti tvrdi da je štetu uzrokovala treća osoba, kao i tijek zakonskih zateznih kamata.

9. Tužitelj traži naknadu štete zbog pretrpljene štete na radu u vezi odgovornosti poslodavca na temelju odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17. - dalje: ZR), a kojim je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. S obzirom da je tužitelj ozlijeđen za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta (radnik na sakupljanju i odvozu komunalnog otpada), tj. da se radi o ozljedi na radu, tada tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), jer je člankom 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18. - u daljnjem dijelu teksta ZZR) propisano da se ozljeda na radu smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

11. Odredbom članka 25. stavak 2. ZZR propisano je da se poslodavac može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. S obzirom na navedeno, na tuženiku je teret dokaza da je šteta nastala bez njegove krivnje, tj. isključivo zbog krivnje treće osobe.

13. Radi utvrđenja okolnosti nastanka štetnog događaja sud je saslušao tužitelja i svjedoka PB, napravio je uvid u Potvrdu MUP-a, Uvid u pravomoćnu odluku Prekršajnog suda u Velikoj Gorici, Uvid u prijavu o ozljedi na radu, Uvid u izrađenu Procjenu rizika, Uvid u Izjavu svjedoka PB, u Zapisnik sastavljen po poslovođi SB.

14. Tužitelj saslušan kao stranka u bitnom je iskazao da je predmetnog štetnog događaja 9. listopada 2017. s kolegom PB radio na radnom mjestu na način da su istovarivali smeće iz kanta u kamion. Kada su došli do jedne kuće uočili su da je ispred te kuće kanta koja je bila puna kamenja. Oni navedenu kantu nisu ispraznili iz razloga što se kamenje u kantama ne odvozi, tj. ostavili su kantu ispred te kuće netaknutu. Nakon toga on i kolega su se udaljili s kamionom, međutim, za njima je došao čovjek u osobnom automobilu koji je izašao iz automobila te je njega iz čista mira lupio svojom glavom o njegovu glavu, a da bi on nakon toga pao i udario glavom o ogradu. Pretpostavlja da je to bila osoba čiju kantu s kamenjem nisu ispraznili. On tu osobu ne poznaje, nikada nije s njom prije razgovarao, ne sjeća je se od prije jer je na navedenoj adresi živjela starija gospođa, koju je poznavao. Pretpostavlja da je ta osoba kupila njezinu kuću. Ističe da mu je nepoznata osoba prije nego što ga lupila izrekla mnogo ružnih i prostih riječi. Sjeća se da je nakon tog događaja kolega koji je sa njim radio pozvao policiju te je ista odmah došla, te ga je policija uputila na Hitnu, na koju je otišao sa kolegom, sa službenim kamionom na Hitnu u [adresa], a da je on poslije sa suprugom otišao u bolnicu Rebro. Navodi da je u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede glave te da teško okreće vrat u jednu stranu. Istaknuo je da je nakon navedenog štetnog događaja bio relativno dugo na bolovanju, što zbog medicinskih razloga zbog zadobivene ozljede, te zbog straha kojeg je osjećao nakon ovog predmetnog događaja. Nakon ovog predmetnog štetnog događaja kod kuće se o njemu brinula supruga, koja mu je pružala potrebnu pomoć i njegu, tj. pomagala mu je oko svega, donosila mu je hranu i vodu u krevet. Navodi da se mogao sam pridići i otići do WC. Posebice je istaknuo da još uvijek osjeća štetne posljedice na zdravlje u vidu toga da ne može vrat okrenuti normalno u određenu stranu. Ističe da više ne radi na toj ruti na kojoj je napadnut zbog straha, kao i da tu osobu koja ga je napala ne bi sada prepoznao na cesti. Ne sjeća se točno koliko je bio na bolovanju, ali misli da je bio oko mjesec i pol dana. On nikad ranije nije imao sličnu ozljedu niti je ikad prije ovog događaja sudjelovao u ovakvom tipu događaja. On sada više ne radi na istom radnom mjestu tj. kao radnik na pražnjenju posuda s komunalnim otpadom, već radi kao vozač u malom kamionu, ali u istoj firmi.

15. Svjedok PB je u svom iskazu u bitnom iskazao da se sjeća da je navedenog štetnog događaja tužitelj fizički i verbalno napadnut od strane nepoznate osobe, da ne zna koji bi bio razlog zbog kojeg bi tužitelja nepoznata osoba navedenog štetnog dana napala, da su on i tužitelj navedenog štetnog događaja obavljali posao za vrijeme radnog vremena, kao i to da je on vidio da je tužitelja nepoznata osoba udarila u glavu i da je tužitelj zbog toga pao na pod i udario glavom o ogradu.

16. Uvidom u Potvrdu MUP-a od 31. listopada 2017. (list 4 spisa) utvrđeno je da se istom potvrđuje kako je dana 9. listopada 2017. u 8,47 sati Policijska postaja Velika Gorica zaprimila telefonsku dojavu od Operativnog komunikacijskog centra policije s navodima da je u [adresa] u [adresa] napadnut djelatnik poduzeća „V.G. Čistoća“ te da je postupanjem policijskih službenika Policijske postaje Velika Gorica utvrđeno da su navodi dojave točni tj. da je 9. listopada 2017. u 8,47 sati u [adresa], u [adresa] ispred kbr. 10 na ulici verbalno i fizički napadnut djelatnik poduzeća „VG Čistoća“ ZB kao i da je policijska postaja protiv počinitelja Prekršajnom sudu u Velikoj Gorici podnijela optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 6. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 05/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.).

17. Uvidom u pravomoćnu odluku Prekršajnog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pp J-716/17 od 30. studenoga 2017. (list 74-75 spisa), utvrđeno je da je okrivljenik FB oglašen krivim što je dana 9. listopada 2017. narušavao javni red i mir u [adresa] u [adresa] ispred kućnog broja 10. na naročito drzak i nepristojan način tako što je prvo verbalno a kasnije i fizički napao djelatnika „VG Čistoće“ ZB zbog čega je isti zadobio vidljivu tjelesnu ozljedu lijeve strane lica.

18. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa) utvrđeno je da je istu sastavio tuženik kao poslodavac te je u istoj naveo da je tužitelj kao radnik nastradao dok je na pražnjenju posuda s komunalnim otpadom na radnom mjestu u [adresa] u [adresa] zadobio udarac glavom u glavu od strane treće osobe, te da je tom prilikom tužitelj koristio osobna zaštitna sredstva.

19. Uvidom u izrađenu Procjenu rizika za sve poslove koje za tuženika obavljaju radnici i osobe na radu utvrđeno je da je na temelju iste provedeno osposobljavanje i provjera osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način i zaštite od požara.

20. Uvidom u Izjavu svjedoka PB (poleđina lista 81 spisa) od 2. studenoga 2017. i koju je umješač dostavio u spis i koja nije sporna između stranaka utvrđeno je da je isti izjavio da je tužitelj kao djelatnik „VG Čistoće“ iz „čistog mira“ napadnut od strane nepoznate osobe, te je tom prilikom zadobio udarac u glavu, a nakon čega je pao na željeznu ogradu i izgubio svijest.

21. Nadalje uvidom u Zapisnik sastavljen po poslovođi SB (list 82 spisa) od 9. listopada 2017., a kojeg je isti dostavio osiguraniku tuženika Euroherc osiguranju d.d. dana 19. travnja 2018. ( a što nije niti sporno između strankama) utvrđeno je da je u istom navedeno da je tužitelju kao radniku 9. listopada 2017. dok je radio na pražnjenju posuda sa komunalnim otpadom prišla nepoznata osoba i udarila ga glavom o glavu te da ga je tom prilikom povrijedila.

22. Cijeneći iskaz tužitelja u cijelosti, te dovodeći isti u međusobnu svezu sa iskazom svjedoka PB u dijelu u kojem je iskazao da je vidio kada je tužitelj fizički i verbalno napadnut od strane nepoznate osobe, kao s njegovom pisanom izjavom od 2. studenoga 2017., a koja je sastavljena ni nepunih mjesec dana nakon štetnog događaja, a dovodeći sve u međusobnu svezu s presudom iz prekršajnog postupka, ovaj sud zaključuje da je tužitelj poslove svog radnog mjesta u trenutku štetnog događaja obavljao na svoj uobičajen način i po pravilima kako ih je propisao poslodavac, tj. da je istovarivao smeće iz kanti u kamion. Posebice je uvjerljiv iskaz tužitelja da ga je“ iz čista mira“ lupila svojom glavom o njegovu glavu nepoznata osoba, kao i da je on nakon toga pao i udario glavom o ogradu, jer takav njegov iskaz potvrdio je i svjedok PB u svojoj izjavi od 2. studenoga 2017. Naime, životno je logično i normalno da se u kante za smeće odlaže komunalni otpad, pa stoga nije čudno niti neobično da tužitelj kao radnik koji je osposobljen za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, kantu koja je bila puna kamenja toga dana ispred jedne kuće nije ispraznio iz razloga što se kamenje u kantama ne odvozi. Isto tako valja reći da nije izveden niti jedan dokaz na temelju kojeg bi se ponašanje tužitelja toga dana moglo okarakterizirati kao povod za napad koji je doživio od nepoznate osobe na ulici gdje je obavljao poslove radeći na pražnjenju kanti za komunalni otpad. Iste okolnosti utvrdio je prekršajni sud te je oglasio krivim FB što je verbalno, a potom i fizički napao djelatnika VG Čistoće i istog ozlijedio. Prema tome, ovaj sud zaključuje da je tužitelj ozljede zadobio od strane treće osobe i to neposredno u vezi s poslom kojeg je obavljao.

23. Prigovori tuženika i umješača odnose se na isključivu odgovornost treće osobe, ali taj prigovor sud ne može prihvatiti. Ovo iz razloga što tuženik kao poslodavac tužitelja obavlja djelatnost koja pretpostavlja rad u neposrednoj blizini korisnika usluge i drugih građana, a poslovanje s korisnicima predstavlja profesionalni rizik za tuženika. Dakle, napad trećih osoba predstavlja događaj kojeg valja smatrati profesionalnim rizikom za koji radniku odgovara poslodavac. Stoga se prigovor tuženika i umješača na strani tuženika o isključivoj odgovornosti treće osobe ocjenjuje neosnovanim i tuženik je dužan tužitelju naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a na temelju članka 111. stavak 1. ZR-a.

24. Na spornu okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva za isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med i prim. Gordanu Makariću, dr. med., specijalistu psihijatru. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, prim. dr. med., proizlazi da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio natučenje glave, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera 2 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su tijekom 45 dana, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Ove ozljede smanjile su životnu aktivnost tužitelja s kirurškog aspekta. Navedena ozljeda kralježnice dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2%, a koja se kod tužitelja očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta te povremenim bolovima u području vrata. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeo je u obzir opisane degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice, pa smatra da se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 2% odnosi na predmetni štetni događaj. Nadalje, je naveo da uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju koja je dostavljena u spis i iz koje je vidljivo kako je tužitelj duže vrijeme liječen po psihijatru, te da je isti išao na psihoterapiju, da smatra da je potrebno ocijeniti strah po vještaku psihijatru tj. da s obzirom na priloženu medicinsku dokumentaciju tijek i način liječenja tužitelja po psihijatru da je potrebno ocijeniti da li je kod tužitelja došlo i do smanjenja životnih aktivnosti s psihijatrijskog aspekta. Naveo je da je tuđa pomoć i njega tužitelju nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna u trajanju od 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

25. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prim. Gordana Makarića, dr. med., specijaliste psihijatra proizlazi da je tužitelj stradao u štetnom događaju 9. listopada 2017. pri čemu je zadobio navedene tjelesne ozljede. Kao izravnu posljedicu navedenog, na psihičkom je planu razvio simptomatiku reakcije na teški stres (F43.9). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđen kriterij za perzistiranjem istoga. Nadalje je naveo da između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza, pa da je kod tužitelja zbog toga došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 7 dana. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno još 4 tjedna. Tužitelju je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 14. veljače 2018. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema.

26. Stranke nisu imale primjedbe na pisane nalaze i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, specijalista kirurga i prim. Gordana Makarića, dr. med., specijaliste psihijatra, a ovaj sud ih je prihvatio u cijelosti ocijenivši ih u prvom redu objektivnim, stručnim, sveobuhvatnim te utemeljenim na priloženoj mjerodavnoj medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja.

27. Na temelju navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavak 2. ZOO u vezi sa člankom 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temelju odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO. Također je utvrđeno da je tužitelju nastala imovinska šeta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO.

28. Slijedom navedenog tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO pri čemu je sud utvrđivao činjenice – kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO. Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj pretrpio trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 8 dana, te slabijeg intenziteta koji su trajali 45 dana (824,46 eura), dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je pri štetnom događaju pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 7 dana i slabijeg intenziteta u trajanju 4 tjedna, te mu je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj (850,00 eura). Iz nalaza i mišljenja ovaj sud nalazi utvrđenim da su trajne posljedice umanjile opću životnu aktivnost tužitelja od 2% (800,00 eura). S obzirom na tako utvrđeni opseg životne sposobnosti tužitelja, dužinu i trajanje straha i fizičkih bolova, te trajnost posljedica i dob tužitelja (1978 godište) ovaj sud smatra da mu u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.474,46 eura.

29. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temelju odredbe članka 1103. ZOO dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga. Iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga proizlazi da je liječenje tužitelja s kirurškog aspekta završeno 2. veljače 2018., dok je status psihičkih funkcija tužitelja stabiliziran 14. veljače 2018. Tužitelj zatezne kamate potražuje tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 9. ožujka 2018.

29.1. Naime, spisu prileži odštetni zahtjev (list 29-30 spisa), s datumom sastavljanja 5. ožujka 2018., a uz njega je priložena i potvrda o preporučenoj pošiljci (list 31 spisa) iz koje je vidljivo da je isti podnesen tuženiku 9. ožujka 2018., pa kako je neimovinska šteta tužitelju nastala prije nego što je odštetni zahtjev podnesen ovaj sud je zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske štete dosudio tužitelju od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 9. ožujka 2018. pa do isplate. Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

30. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično odnosno ukupno 45 sati. Tužitelj je iskazao da je za njega brinula supruga, a pomoć mu je bila potrebna oko oblačenja, odlaska na WC i svega ostaloga. Uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 eura po satu, a primjenjujući članak 223. ZPP sud je utvrdio da tužitelju pripada naknada štete po ovoj osnovi u iznosu od 180,00 eura. Tužitelju je temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. ZOO te u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva dosuđena naknada imovinske štete u iznosu od 180,00 eura.

30.1. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (članak 1086. ZOO). Tužitelj ne tvrdi da je plaćao pomoć i njegu prije podnošenja tužbe, pa je sud utvrdio cijenu sata tuđe pomoći u vrijeme zaključenja glavne rasprave, pa stoga tužitelju pripada pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđenu imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći od dana presuđenja odnosno 8. studenoga 2024. do isplate u visini određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO (ovakvo pravno shvaćanje o dospijeću ovog vida štete zauzeo je i Županijski sud u Bjelovaru u presudi poslovni broj Gž-1130/2021 od 8. studenoga 2021.).

31. Slijedom svega navedenoga valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete u sveukupnom iznosu od 2.654,46 eura, od čega se iznos od 2.474,46 eura odnosi na naknadu s osnova neimovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama od 9. ožujka 2018. pa do isplate, dok se iznos od 180,00 eura odnosi na naknadu s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu sa zakonskim zateznim kamatama od 8. studenoga 2024 kao dana donošenja presude pa do isplate, sve po stopi određenoj odredbom članka 29. stavak 2. ZOO te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

32. Pritom valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

33. S obzirom da je obveza naknade nenovčane imovinske štete dospjela danom presuđenja valjalo je odbiti zahtjev tužitelja za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 180,00 eura na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 9. ožujka 2018. do 7. studenoga 2024. kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U ODNOSU NA RJEŠENJE:

34. Odredbom članka 190. stavak 1. ZPP propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dok je stavkom 2. istog članka propisano da iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka , tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nadalje, stavkom 3. istog članka propisano je da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

34.1. U konkretnom slučaju tužitelj je preinačio tužbu na ročištu održanom 23. studenoga 2021., dakle nakon zaključenja prethodnog postupka 27. rujna 2021. (list 68 spisa), a kojoj se preinaci tuženik protivio. Sud navedenu preinaku tužbe nije dopustio, jer je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, a ne radi se o preinaci tužbe koja bi bila učinjena po provedenom vještačenju stoga je ovaj sud ocijenio da preinaka tužbe od 23. studenoga 2021. nije svrsishodna sukladno članku 190. stavak 3. ZPP pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i st. 5. ZPP, te članka 155. ZPP ( stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi-nije osnovan samo u dijelu koji se odnosi na sporedni zahtjev za isplatu zatezne kamate) te je stoga tužitelju priznat trošak prema vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 dalje Tarifa) i priloženom troškovniku. Tako je tužitelju priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora prema Tbr. 32 Tarife od 100 bodova, sastav tužbe od 28. listopada 2020. prema Tbr. 7/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 20. rujna 2021. prema Tbr 8/1 Tarife od 100 bodova, za pristup na ročište 27. rujna 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, za pristup na ročište 23. studenoga 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 16. svibnja 2022. prema Tbr 8/4 Tarife od 25 bodova, za pristup na ročište 12. rujna 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 28. veljače 2023. prema Tbr 8/4 Tarife od 25 bodova, za pristup na ročište 15. prosinca 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 23. rujna 2024. prema Tbr 8/1 Tarife od 100 bodova, za pristup na ročište 25. rujna 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, odnosno ukupno 950 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura tužitelju je priznat trošak od 1.900,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 475,00 eura tj. Iznos od 2.375,00 eura. Tužitelju je valjalo priznati trošak plaćenog predujma od 464,53 eura za provođenje medicinskog vještačenja u cijelosti jer je bilo potrebno utvrditi spornu okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju ukupno valjalo prizanti i dosuditi parnični trošak u sveukupnom iznosu od 2.839,53 eura, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

36. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP koji se sukladno odredbi čl. 107.st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini odrečenoj čl. 29. ZOO a teče od 8. studenoga 2024. kao dana presuđenja pa do isplate.

37. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 448,92 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 8. studenoga 2024. pa do isplate kao neosnovan. Naime, tužitelju nije priznat sastav podneska od 14. rujna 2022. i 19. prosinca 2023. kojima tužitelj obavještava sud da je uplatio predujam za vještačenje iz razloga što isti nisu bili potrebni s obzirom da je uplata vidljiva kroz e-komunikaciju odmah u predmetnom spisu, trošak sastava podneska od 16. svibnja 2022. i 28. veljače 2023. tužitelju mogli su se cijeniti samo prema Tbr 8/4 Tarife kao ostali podnesci u iznosu od 25 bodova za svaki, a ne prema Tbr. 8/3 Tarife u iznosu od 50 bodova za svaki iz razloga što se ne radi o obrazloženim podnescima izvan Tbr. 8/1 Tarife, iznos od 0,92 eura preko dosuđenog iznosa od 464,53 eura na ime predujma za vještačenje tužitelju nije priznat iz razloga što je isti previsoko zatražen, dok trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 73,00 eura tužitelju također nije priznat iz razloga što tužitelj nije niti u obvezi istu platiti, te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

38. Tuženiku nisu priznati zatraženi troškovi parničnog postupka u iznosu od 1.587,50 eura, a umješaču u iznosu od 1.000,00 eura sukladno čl. 154. st. 1. ZPP, s obzirom da su isti izgubili parnicu u cijelosti, te je odlučeno kao pod točkom IV. i V. izreke ovog rješenja.

Velika Gorica, 8. studenoga 2024.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.