Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-6860/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv „Cvjetko“ d.o.o. i RH zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i iz članka 150. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13 i 137/13, 98/19, 33/23) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja pod klasom: 116-02/23-01/2751, Ur.broj: 443-02-03-11-23-8 od 19. lipnja 2023., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene dana 06. studenog 2024., na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 08. studenog 2024., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

1. okrivljena pravna osoba: „CVJETKO“ d.o.o. za trgovinu i usluge, turistička agencija sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 22817303312, poslovni račun otvoren u Erste banci d.d., 17 zaposlenika, nekažnjavana,

2. okrivljena odgovorna osoba RH, kći pok. FH i R, dj. Tešija, rođ. **.**.1988. u Splitu, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, agronom, zaposlena kao direktorica u pravnoj osobi, srednjeg imovnog stanja, nekažnjavana,

k r i v i  s u

a) što su kao poslodavac i njegova odgovorna osoba angažirali radnicu MH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za obavljanje poslova ispomoći na stroju, čišćenje i održavanje skladišta u [adresa], u razdoblju od 24. ožujka do 24. travnja 2023. za naknadu od 7,00 eura po satu, a za koje poslove su s njom sklopili ugovor o djelu, iako je poslove obavljala u ime i za račun poslodavca, tako da su bili dužni prije početka rada navedenoj radnici izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s obzirom da ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku (imenovana radnica radila je dana 24. ožujka 2023. godine 5,5 sati, dana 27. ožujka 2023. godine radila je 6 sati, dana 28. ožujka 2023. godine radila je 5 sati, dana 30. ožujka 2023. godine radila je 4 sata, dana 31. ožujka 2023. godine radila je 5,6 sati, a dana 30. travnja 2023. godine radila je 5 sati, kojeg dana se dogodila ozljeda na radu drugog radnika poslodavca, kojom prilikom je utvrđeno da je navedena radnica kod istog poslodavca radila na temelju ugovora o radu u razdoblju od 03. veljače 2020. do 10. siječnja 2023.),

čime je poslodavac dana 24. ožujka 2023. počinio prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. i stavku 2. istog Zakona, b) što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba u razdoblju od 24. ožujka 2023. do 24. travnja 2023. angažirali navedenu radnicu za obavljanje poslova ispomoći na stroju, čišćenje i održavanje skladišta, a da istu radnicu nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, iako su to bili dužni učiniti 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

čime su dana 24. ožujka 2023. počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2., kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

c) što su kao poslodavac pravna osoba i njegova odgovorna osoba u razdoblju od 24. ožujka 2023. do 24. travnja 2023. angažirali navedenu radnicu za obavljanje poslova ispomoći na stroju, čišćenje i održavanje skladišta, a da istu radnicu nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada,

čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavka 4., kažnjiv po članku 150. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

pa im se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. i točke 2. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j u

poslodavcu - pravnoj osobi:

za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset) za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 600,00 eura (šesto)

za prekršaj pod c) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset)

odgovornoj osobi poslodavca:

za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo)

za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura (dvjesto)

za prekršaj pod c) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo)

Temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se

i z r i č u

prvookrivljenoj pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.680,00

EURA (dvije tisuće šesto osamdeset)

drugookrivljenoj odgovornoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 EURA (osamsto)

Okrivljenici su dužni novčane kazne platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom iste naplatiti prisilno.

Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine (2/3) izrečenih novčanih kazni u ostavljenom roku smatrat će se da su ih platili u cijelosti.

Na ime troškova prekršajnog postupka dužni su okrivljenici platiti iznos od po 50,00 eura (pedeset), u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih i pravno označenih kao u izreci ovog prekršajnog naloga.

2. Na zakazanu glavnu raspravu pristupila je RH, članica uprave i direktorica pravne osobe, pa je kao takva dala obranu u svojstvu njezinog predstavnika i kao odgovorna osoba.

3. Očitujući se o optužnom prijedlogu i prekršajima koji im se stavljaju na teret izjavila je da se ne smatra krivom, ali je u svojoj obrani navela kako je istina da je inspekcija rada utvrdila da je MH radila u njezinoj firmi, i to u skladištu na adresi [adresa] u [adresa], na poslovima ispomoći na stroju, čišćenju i održavanju skladišta u razdoblju od 24. ožujka do 24. travnja 2023., za koje poslove je s njom bio sklopljen ugovor o djelu te da nije bila u zakonskim rokovima prijavljena nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime, MH da je i ranije kod njih radila, i to od 2017. godine na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, a 2020. godine s njom je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S obzirom da je imala zdravstvenih tegoba te više nije mogla obavljati sve poslove radnika u hortikulturi, dala je otkaz u siječnju 2023., i to malo vremena prije nego je stekla pravo na mirovinu. Međutim, htjeli su joj pomoći, pa je povremeno dolazila na ispomoć obavljati poslove koje je mogla obzirom na zdravstveno stanje, jer se radi o poslovima koji su takoreći sezonski, odnosno o poslovima hortikulture, kao što je uređenje okućnica, javnih zelenih površina i slično. Mislila je da je dovoljan ugovor o djelu, međutim kad se dogodila ozljeda na radu jednog njihovog radnika, kojom prilikom mu je MH takoreći spasila život, u kontrolu je došla inspekcija zaštite na radu, pa kada su zatražili radno-pravnu dokumentaciju za ozlijeđenog radnika i MH, rečeno im je da je s njom trebao biti sklopljen ugovor o radu. Naknadno da im je u inspekcijski nadzor došla i inspekcija rada koja je utvrdila tri prekršaja u odnosu na MH. Istaknula je da nije bilo nikakve namjere da bi se toj radnici uskratila njezina prava iz radnog odnosa, već da nisu znali da je ipak bio potreban ugovor o radu. MH da je nakon ovog događaja u kojem je došlo do radne nesreće prestala kod njih raditi i misli da je ubrzo nakon toga stekla pravo na starosnu mirovinu. Po uputi inspekcije s njom da je bio sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno na mjesec dana, u kojem razdoblju je bila prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te joj j isplaćena plaća i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. O svemu navedenom dala je na uvid kao dokaz ugovor o djelu, ugovor o radu, prijave i odjave s osiguranja, otkaz, platne liste i potvrde o uplati.

4. U dokaznom postupku pročitani su ugovor o djelu sklopljen 24. ožujka 2023. između Cvjetko d.o.o. i MH za poslove ispomoći na stroju, čišćenje i održavanje skladišta u [adresa], i to najkasnije do 24. travnja 2023. za naknadu od 7,00 eura po satu, popis radnih sati MH u razdoblju od 24. ožujka 2023. do 04. travnja 2023. s ukupnim brojem od 37,5 radnih sati, obrazac JOPPD od 17. svibnja 2023., nalog za plaćanje po ugovoru o djelu MH na iznos od 262,50 eura od 17. svibnja 2023., ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 24. ožujka 2023. između "Cvjetko" d.o.o. i MH za radno mjesto poljoprivredni radnik, obrazac eM-1P - prijava o početku osiguranja MH s početkom od 24. ožujka 2023., obrazac eM-2P o prijavi prestanka osiguranja s danom 24. travnja 2023., obračun isplaćene plaće za ožujak i travanj, nalozi za plaćanje na iznos od 113,82 i 808,25 eura kao iznos neto plaće MH za ožujak i travanj 2023., raskid ugovora o radu od 24. travnja 2023., ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 03. veljače 2020. između Cvjetko d.o.o. i MH za radno mjesto radnik u hortikulturi, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 14. lipnja 2023., obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljenicima te je izvršena i provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine pravna i odgovorna osoba nisu prekršajno kažnjavane.

5. U svojoj završnoj riječi RH je izjavila da joj je nakon nesreće na radu koja se dogodila u njezinoj firmi te nakon inspekcijskih nadzora provedenih nakon toga postalo jasno da je učinila grešku angažiranjem MH temeljem ugovora o djelu i da to više sigurno neće ponoviti. Također je napomenula da su joj svi radnici zaposleni na potpuno legalan način, redovito primaju plaće i uplaćuju im se doprinosi, pa je zamolila da se sve to uzme u obzir pri odlučivanju.

6. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog pojedinačno te u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje su u korist okrivljenika, kao i one koje ih terete, pri čemu nije vezan ili ograničen nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno je utvrđeno da su pravna osoba kao poslodavac i njegova odgovorna osoba počinili prekršaje opisane i pravno označene kao u izreci ove presude.

7. Članak 10. Zakona o radu propisuje:

(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 14. Zakona o radu propisuje:

(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.

(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. (4) Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(5) Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

8. U članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

9. Članak 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

10. Iako se RH subjektivno ne smatra krivom, u svojoj obrani je priznala da radnica MH koja je radila u pravnoj osobi na ispomoći na stroju, čišćenju i održavanju skladišta u [adresa] te je opisala okolnosti pod kojima je došlo do njezina angažmana, ali što ipak ne može isključiti prekršajnu odgovornost pravne i odgovorne osobe kao poslodavca, jer je imenovana radnica radila poslove za koje je pravna osoba registrirana, radila je po uputama i pod nadzorom poslodavca u određenom radnom vremenu te u prostorijama poslodavca ili na mjestu koje on odredi, pa je za takve poslove bio dužan s njom sklopiti ugovor o radu, a u slučaju da nije sklopljen, onda treba radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, iz čega onda proizlazi i obveza poslodavca da radnika u propisanim zakonskim rokovima prijavi nadležnim tijelima radi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

11. S obzirom da to nije učinjeno, nego tek po uputi nadležne inspekcije, nema nikakve sumnje da su se u propustu pravne i odgovorne osobe kao poslodavca ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, pa ih je stoga trebalo proglasiti krivima i kazniti.

12. Za prekršaj pod a) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 920,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj pod b) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 130,00 do 1.320,00 eura. Za prekršaj pod c) za pravnu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu od 1.060,00 do 1.990,00 eura.

13. Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da one po svojoj vrsti i mjeri budu primjerene osobi okrivljenika, težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti sud cijenio to što RH nije negirala prekršaje, navode njezine obrane o okolnostima pod kojima je došlo do njihova počinjenja, što prekršajima nisu izazvane izrazito teške štetne posljedice s obzirom da je naknadno sklopila s MH ugovor o radu i prijavila je nadležnim tijelima radi osiguranja u utuženom razdoblju te što u zadnje tri godine ni ona ni pravna osoba nisu prekršajno osuđivane. Kako osim samih obilježja počinjenih prekršaja nije bilo drugih posebno otegotnih okolnosti, sud je na temelju članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona pravnoj osobi za svaki prekršaj utvrdio maksimalno ublažene novčane kazne, a odgovornoj osobi na temelju članka 37. stavak 3. točke 1. istog Zakona novčane kazne bliže propisanim zakonskim minimumima, nakon čega im je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupne novčane kazne koje se u konkretnom slučaju čine adekvatnim težini počinjenih prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te je za vjerovati da će se takvim kaznama, koje realno nisu toliko male, osobito novčana kazna izrečena okrivljenoj pravnoj osobi, postići propisane svrhe kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno utjecati na okrivljenike i sve ostale da poštuju propise pri zapošljavanju ili angažiranju radnika za obavljanje njihovih registriranih djelatnosti, kao i ostale zakonske i podzakonske propise Republike Hrvatske.

12. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečene novčane kazne smatrat će se u cijelosti plaćenima ukoliko okrivljenici u ostavljenom roku plate dvije trećine izrečenih kazni.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka. Sud je pritom uzeo u obzir broj poduzetih radnja u postupku (jedno ročište), to da je RH priznala prekršaje na koji način je olakšala vođenje ovog postupka i time skratila njegovo trajanje, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).

U Splitu 08. studenog 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v.r.

Ljiljana Vuko, v.r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju

- ovdje