Poslovni broj: UsI-3111/23-12

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Zagreb, Sektor za naknadu oduzete imovine, Ivana Lučića 6, OIB: 18683136487, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a, Split, pod 2. Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868, pod 3. DZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. EZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5. DZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik (brat) EZ iz [adresa], radi naknade za oduzetu imovinu, nakon javne rasprave zaključene 11. listopada 2024. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja ČZ, generalne opunomoćenice zainteresirane osobe pod 2. SZ, zainteresirane osobe pod 3, zainteresirane osobe pod 4., koji je ujedno i opunomoćenik zainteresirane osobe pod 5., te bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe pod 1., objavljene 8. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-944-01/22-01/19, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 12. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-944-01/22-01/19, URBROJ: 514- 04-02-01-01/08-23-02 od 12. listopada 2023. odbijena je žalba Ministarstva financija Republike Hrvatske, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-942-04/97- 01/1851, URBROJ: 2181/1-13/563-22-45 od 31. listopada 2022., kao neosnovana.

2. Prvostupanjskim rješenjem ovlaštenicima naknade DZ, EZ i LZ, ovdje zainteresiranim osobama pod 3. do po 5., svakom za 1/3 dijela, utvrđeno je pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske za oduzeto građevinsko zemljište čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u površini od 712 m2, u ukupnom iznosu od 13.148,58 kuna (1.745,11 eura), od kojeg iznosa svakom ovlašteniku pripada 4.382,86 kuna (581,70 eura), koji iznos je Ministarstvo financija, kao obveznik naknade, dužno isplatiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti tog rješenja, pri čemu je ujedno odlučeno kako ovlaštenik naknade, ako Ministarstvo financija ne isplati naknadu, ima pravo podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu (točke 1. do 5. izreke). Pod točkom 6. je odbijen zahtjev zainteresiranih osoba radi utvrđivanja prava na naknadu za oduzetu čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u površini od 660 m2, kao neosnovan.

3. Protiv osporenog rješenja tuženika tužitelj je pravodobno podnio tužbu, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 14. studenog 2023., a poslana je preporučenom pošiljkom 10. studenog 2023., u kojoj ističe kako tom tijelu nije dostavljeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-942-01/19-01/208, URBROJ: 514-04- 02-01-01/08-22-03 od 14. siječnja 2022., kojim je poništeno prvostupanjsko djelomično rješenje KLASA: UP/I-942-04/97-01/1851, URBROJ: 2181-05-01/017-19-35 od 25. travnja 2019. i predmet vraćen na ponovni postupak, te protiv kojeg nije pokrenut upravni spor, niti mu je kao stranci ranije bilo omogućeno sudjelovanje sukladno odredbi članka 143. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 103/96, dalje ZUP). U navedenom ranijem rješenju tuženika kako je također zauzeto stajalište da je u provedenom postupku utvrđeno da je predmetno zemljište privedeno namjeni izgradnjom stambenog kompleksa i pratećih sadržaja (pristupni prolaz/put i parkiralište) u koju svrhu je to zemljište i oduzeto prijašnjim vlasnicima. Međutim, s tim u vezi se poziva na mišljenje tuženika izraženo u obrazloženju rješenja KLASA: UP/II-942-01/22-01/281, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 18. listopada 2023., kako kod rješavanja zahtjeva za povrat u vlasništvo nije od pravnog značaja što je okolno naselje već uređeno i izgrađeno određenim stambenim objektima ili objektima javnog sadržaja i sl., već je isključivo pravno odlučno je li na predmetnim nekretninama čiji se povrat traži, bilo potrebno izvoditi radove koji spadaju u pripremu zemljišta za izgradnju i koji su to radovi. Relevantan dan kako je dan donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje Zakon o naknadi), a sve što je naknadno izgrađeno ili do toga datuma nije privedeno namjeni, podobno je za povrat u vlasništvo ako nema drugih zapreka propisanih tim zakonom. Ističe kako su u konkretnom slučaju, u upravnom postupku provedena dva vještačenja po stalnim sudskim vještacima građevinske struke Roku Mijanoviću i NZ. Roko Mijanović da je za dio oduzete nekretnine u površini od 210 m2 utvrdio kako isti do stupanja na snagu Zakona o naknadi nije priveden namjeni niti u svom nadzemnom niti u podzemnom dijelu, a sve u smislu odredbi Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, da Grad Split na tom dijelu nije izvršio nikakvu pripremu za izgradnju kako to izričito propisuje odredba članka 17. stavka 1. Zakona o naknadi, te da se vraćanjem istog ne bi bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine u smislu odredbe članka 55. stavka 3. Zakona o naknadi, pa je prvostupanjsko tijelo na osnovi tako utvrđenog činjeničnog stanja trebalo odrediti naturalni povrat dijela predmetnog zemljišta u površini od 210 m2, a ne utvrđivati naknadu u obveznicama Republike Hrvatske. Nadalje, ističe kako je prvostupanjskim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu za površinu od 712 m2 oduzete čestice, međutim, da iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja nije razvidno što u naravi predstavlja preostali dio površine od 502 m2 oduzete čestice, odnosno da nije razvidno u kojoj površini ista odgovara novoformiranim nekretninama, u čijem su one vlasništvu kao niti kojim novoformiranim nekretninama odgovara površina od 660 m2 za koju je Grad Split isplatio naknadu prijašnjim vlasnicima. Također, da nije niti razvidno koje su to novoformirane nekretnine, kao ni površina koju čini ostali dio ranije čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za koju je vještak za graditeljstvo Roko Mijanović izradio mišljenje da su privedene namjeni i da treba postupiti sukladno Zakonu o naknadi. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-944-01/22-01/19, URBROJ: 514-04- 02-01-01/08-23-02 od 12. listopada 2023.

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Za istaći je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/24), odnosno 17. svibnja 2024. , Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije preuzelo poslove Ministarstva pravosuđa i uprave (članak 15. stavak 1.), slijedom čega je kao tuženik označeno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

5. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS), koji zakon je u skladu s odredbom članka 169. stavak 1. ZUS-a za primijeniti u konkretnom slučaju, pozvao Državno odvjetništvo Republike Hrvatske po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Grad Split, DZ, EZ i LZ da kao zainteresirane osobe sudjeluju u sporu te se očituju na navode iz tužbe tužitelja.

6. Zainteresirana osoba pod 1. u odgovoru na tužbu je predložila sudu ispitati navode tužitelja u pogledu pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja u provedenom postupku, odnosno pravilnog utvrđenja prava na naknadu podnositeljima zahtjeva, a sve u skladu s odredbama Zakona o naknadi, te odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Zainteresirana osoba pod 2. se u odgovoru na tužbu usprotivila tužbenom zahtjevu, pri čemu se pozvala na razloge iznijete u obrazloženju osporenog rješenja. Predložila je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

8. Zainteresirane osobe pod 3. do pod 5. nisu dostavile odgovor na tužbu.

9. U sporu je održana rasprava 11. listopada 2024. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba pod 1., pa je rasprava održana bez njihove prisutnosti, kojom prilikom su se zainteresirane osobe pod 3. do pod 5. pridružile tužbenim navodima tužitelja.

10. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem dokumentacije sadržane u spisu upravnog spora, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporna privedenost namjeni dijela oduzetog zemljišta, ranije oznake 393/2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Naime, tužitelj osporava utvrđenje tuženika kako u konkretnom slučaju nema mogućnosti naturalnog povrata predmetne nekretnine za dio predmetnog zemljišta u površini od 210 m2, i to baš dijela za koji je sudski vještak Roko Mijanović utvrdio da u smislu odredbe članka 17. stavak 5. Zakona o naknadi nije priveden svrsi do dana stupanja na snagu Zakona o naknadi.

13. Uvjeti za povrat neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvo bivšim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima prvog nasljednog reda, određeni su odredbom članka 17. Zakona o naknadi, kojom je u stavku 1. propisano kako će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Prema stavku 5. citirane zakonske odredbe pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

14. Dakle, iz citirane odredbe članka 17. stavak 5. Zakona o naknadi proizlazi da se ne vraća ono zemljište koje je privedeno namjeni kao niti ono na kojem je općina izvršila pripremu za izgradnju, međutim, Zakon o naknadi ne definira što se smatra zemljištem pripremljenim za izgradnju, pa se stoga primjenjuju odredbe Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02). Prema članku 11. stavak 4. toga Zakona, uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornih planova, imovinsko-pravne radnje i drugo), te izgradnju komunalnih i telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja individualne zajedničke potrošnje.

15. Nadalje, odredbom članka 55. Zakona o naknadi propisano je kako se ne vraća imovina u vlasništvo i posjed: 1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva, 3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).

16. Tuženik se u obrazloženju osporenog rješenja pozvao na obrazloženje iznijeto u ranijem rješenju tog tijela KLASA: UP/II-942-01/19-08, 514-04-02-01-01/08-23-03 od 14. siječnja 2022., u izvršenju kojeg je donijeto prvostupanjsko rješenje, u kojem je tuženik zauzeo stajalište kako predmetno oduzeto zemljište nije moguće naturalno vratiti primjenom odredbe članka 17. Zakona o naknadi, budući da je u provedenom postupku utvrđeno kako je isto privedeno namjeni izgradnjom stambenog kompleksa s pripadajućim pratećim objektima, kao što su pristupni prolaz/put i parkiralište, u koju svrhu je to zemljište upravo i oduzeto prijašnjim vlasnicima rješenjem Sekretarijata za upravno pravne poslove, broj: 473/UP-I-427/72 od 7. studenoga 1972. Navedeno zemljište kako je upravo oduzeto radi izgradnje popratnih komunalnih sadržaja- pješačka komunikacija i zemljište za prilaz automobilima prema objektima individualne izgradnje stambene jedinice S-3/3, što proizlazi iz Potvrde Općine Split, Uprave Za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo, broj: 356/356-71 od 21. lipnja 1971. i grafičkog prikaza urbanističkog projekta, a što kako čini zapreku za naturalni povrat istog. Stoga, tuženik zaključuje kako ovlaštenicima naknade pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske za površinu od 712 m2, budući da za istu nije određena naknada, s obzirom da je presudom Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IP-1781/03 od 14. rujna 2005. Grad Split obvezan na isplatu naknade za preostalu površinu od 660 m2, u visini od 145.104,63 eura.

17. Sud je suglasan sa utvrđenjem upravnih tijela kako u konkretnom slučaju naturalni povrat nije moguć, pri čemu ima u vidu tijekom upravnog postupka utvrđeno činjenično stanje.

18. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevima pravne prednice zainteresirane osobe pod 3., te zainteresiranih osoba pod 4. i pod 5., za naknadu - povrat oduzete imovine, ranije oznake 393/2, K. O. [katastarska općina].

19. Predmetna čestica, u površini od 1372 m2, položena na predjelu Križine u Splitu, deposedirana je rješenjem Sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Split, Odsjeka za imovinsko pravne poslove, broj: 473/UP-I-422/72 od 7. studenog 1972. radi izgradnje stambene jedinice S-3,3 na području Splita 3.

20. Za istaći je kako je presudom Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IP-1781/03 od 31. kolovoza 2005., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž-100/06 od 22. studenog 2007., naloženo Gradu Splitu da zainteresiranim osobama pod 3. do pod 5. isplati iznos od 145.104,63 EUR, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, zajedno s pripadajućim kamata, sve prema nagodbi sklopljenoj 12. kolovoza 1998., u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u površini od 660 m2, koja naknada je i isplaćena.

21. Iz dopisa Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za prostorno uređenje, Klasa: 350-07/09-01/0281, Urbroj: 2181/01-03-03/13- 09-0002 od 8. srpnja 2009., proizlazi da je za čest. zem. [katastarska čestica], prema važećem Generalnom urbanističkom planu Splita (Službeni glasnik, broj 13/78, 14/83, 22-I/87, 6-II/90, 9/91, 2/93, 4/94, 6/95 i 6/97), utvrđena namjena „stanovanje visoke gustoće“, dok se prema sada važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a to je Detaljni plan uređenja stambenog naselja Križine – Trstenik (Službeni glasnik Grada Splita, broj 2/97, 7/00, 28/02) predmetna čestica nalazi dijelom u zoni „stanovanje“, a dijelom u zoni B5-pastoralni centar.

22. Nadalje, iz potvrde Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo broj: 356/236-71 od 21. lipnja 1971. proizlazi kako se na česticama, a među kojima se nalazi i predmetna čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prema urbanističkom projektu za područje Splita 3 usvojenim od strane Savjeta za urbanizam Općine Split na sjednici 11. prosinca 1969., odobrava lokacija stambene ulice S 3/3 sa svim pripadajućim sadržajima. Iz točke 12. Potvrde proizlazi da područje S 3/3 obuhvaća i zonu individualne izgradnje AK, za koju se traži primjena tipskih nacrta stambenih objekata. Prilaz automobila na području AK je sa sjeverne strane (devijacija puta Trstenik), a prilaz pješaka sa poprečne ulice (između točaka 12,2 i 12,5), odnosno sa ceste Sutjeska. Na osnovu programa korištenja da se mogu predvidjeti dva tipa kuća s tim da u istočnoj polovini kompleksa prevladavaju prizemni objekti. Iz grafičkog prikaza urbanističkog projekta koji je priložen uz potvrdu proizlazi kako se točka 12. odnosi na nekadašnju čest. zem. [katastarska čestica].

23. U provedenom postupku je obavljen očevid na licu mjesta 9. travnja 2009., uz sudjelovanje stručnog suradnika za geodeziju i stručnog suradnika za graditeljstvo, o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako je identifikacijom utvrđeno kako oduzeto zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] (poništena prijavnim listom broj UP-I- 814/76) danas predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja ulaz Ulice Put Križina, dio čest. zem. [katastarska čestica], u naravi makadamski dio zemljišta između Ulice Put Križina i betonskog ogradnog zida novoizgrađene crkve, te dio čest. zem. [katastarska čestica], u naravi dio zgrade crkve, a ostali dio je uređeno dvorište oko zgrade crkve ograđeno od makadamske površine (čest. zem. [katastarska čestica]) sa istočne strane. Ostali dio je dio Ulice Križine koji je ograđen betonskim zidom od makadamske površine terena, te se radi o sjeveroistočnom dijelu nekadašnje čestice, a danas Ulice Križine. Granice nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] kako danas nisu vidljive na terenu. Na zapisniku se ujedno konstatira kako su podnositelji zahtjeva zatražili naturalni povrat nekadašnjeg zemljišta koji je ušao u sastav čest. zem. [katastarska čestica], iz razloga što ista predstavlja makadam.

24. Nadalje, u provedenom postupku je provedeno vještačenje po stalnim sudskim vještacima za graditeljstvo i geodeziju, a radi utvrđenja privedenosti namjeni predmetnog zemljišta do donošenja Zakona o naknadi.

25. Iz vještačkog nalaza Roka Mijanovića, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo od 6. ožujka 2018., te skice u svrhu povrata zemljišta izrađene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Čorića, proizlazi kako je ranija zk. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u cijelosti poništena Prijavnim listom ovjerenim od Područnog ureda za katastar Split broj: UP-I-814/76. Ranija zk č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je predmet povrata/naknade, da je lik prikazan slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, A, koji predstavlja:

- dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7792/18), K. O. [katastarska općina] u površini od 572 m2, u naravi crkva Sv. Ivana Krstitelja i crkveno dvorište na sjevernom dijelu;

- dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7792/1) K. O. [katastarska općina] površine 210 m2, u naravi neizgrađena zemljana površina na sjevernom dijelu;

- dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7792/1), K. O. [katastarska općina], površine 512 m2, u naravi Ulica Križine-asfaltirana cesta, zatim betonirani put s zemljanom površinom istočno i zapadno od istog, sve na središnjem i istočnom dijelu;

- dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7797/2), K. O. [katastarska općina], površine 2 m2; dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7797/4), K. O. [katastarska općina], površine 53 m2, dio zk. č. zem. [katastarska čestica] (kat. 7797/3), K. O. [katastarska općina], površine 23 m2, u naravi dijelovi kuća i okućnica u vlasništvu trećih osoba.

26. Nadalje iz priloženih vještva također proizlazi kako lik prikazan slovima; C, D, N, O, P, C, koji je dio ranije z. k. č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te koji je u naravi neizgrađena zemljana površina, predstavlja dio zk.č. 400/1, u površini od 210 m2, odnosno predstavlja 210/6030 idealnog dijela zk.č.z. 400/1 (kat 7792/1), K. O. [katastarska općina]. U stručnom mišljenju vještak je iskazao kako je moguć povrat tog dijela ranije čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 210 m2, koji u naravi predstavlja neizgrađenu zemljanu površinu, odnosno dio k. č. [katastarska čestica], u površini od 210 m2, jer da taj dio do dana donošenja Zakona o naknadi nije bio priveden namjeni, niti u nadzemnom, niti u podzemnom dijelu, te ujedno na tom dijelu Grad Split nije izvršio pripremu za izgradnju na način određen odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o naknadi, a niti bi se povratom iste okrnjila prostorna cjelovitost u smislu odredbe članka 55. stavak 3. Zakona o naknadi, dok bi za ostalo zemljište ovlaštenicima pripalo pravo na naknadu. Za ostali dio ranije čest.zem. K. O. [katastarska općina], koje su privedene namjeni, te koje su napisane u elaboratu sudskog vještaka Petra Ćorića kako treba postupiti sukladno Zakonu o naknadi.

27. Međutim, u konkretnom slučaju prema upravnopravnoj praksi okolnost da predmet povrata predstavlja zemljanu površinu – makadam u površini od 210 m2 (od oduzetih 1372 m2), ne znači da oduzeto zemljište kao cjelina nije privedeno namjeni, a posebno u konkretnom slučaju, gdje ono u površini od 712 m2 čini dio izgrađene stambene jedince S-3,3 na području Splita 3, popratnih komunalnih sadržaja – pješačka komunikacija jedinice S-3/3, u koju svrhu je to zemljište upravo i oduzeto prijašnjim vlasnicima rješenjem Sekretarijata za upravno pravne poslove, broj: 473/UP- I-427/72 od 7. studenoga 1972., a u površini od 660 m2 dio Župnog centra Sv. Ivan Krstitelj, a za koji dio je naknada određena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IP-1781/03 od 31. kolovoza 2005. Naime, iz samog vještva, te priloženih fotografija, proizlazi kako predmetno zemljište - dio ranije č. zem. [katastarska čestica], u površini od 712 m2, predstavlja dio asfaltirane ulice, betonirani put, dijelove kuća i okućnica u vlasništvu trećih osoba, koja gradnja je bila i predviđena prema urbanističkom projektu za područje Splita 3 usvojenim od strane Savjeta za urbanizam Općine Split na sjednici 11. prosinca 1969. (pod točkom 12. navedene Potvrde broj: 356/236-71 od 21. lipnja 1971.). Ujedno je provedena parcelacija, kojim je poništeno predmetno zemljište, te su riješeni imovinsko-pravni poslovi.

28. Zbog navedenog, oduzeto zemljište se smatra privedeno namjeni, bez obzira što dio od 210 m2 nije izgrađen, slijedom čega su osnovano upravna tijela u utvrdila kako naturalni povrat nije moguć, pa prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

29. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

30. Odluka o trošku je izostala budući da isti nije zatražen.

U Splitu, 8. studenog 2024.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Sektor za naknadu oduzete imovine, Zagreb, Ivana Lučića 6

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a, Split

4. Grad Split, Obala kneza Branimira 17, Split

5. DZ, [adresa]

6. EZ iz [adresa], koji je ujedno i opunomoćenik DZT

7. u spis