Poslovni broj: 4 Pn-5/2019-13

1

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Gospiću Stalna služba u Otočcu po sutkinji Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz B., K. .., OIB: …, zastupana po punomoćnici G. P.-T., odvjetnici u O., protiv tužene M. P. iz K., J. .., OIB: …, radi naknade štete, VPS: 4.558,23 eur/34.343,96 kn[1], nakon održane glavne javne rasprave 4. prosinca 2023. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i tužene, dana 15. prosinca 2023., javno objavivši,

 

p r e s u d i o    j e

             

I.           Nalaže se tuženici M. P. iz K., J. .., OIB: …, da isplati tužiteljici M. K. iz B., K. .., OIB: …, na ime naknade neimovinske štete, iznos od 1.940,00 eura/14.616,93 kn[1] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe odnosno 09. srpnja 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, prema prosječnoj kamatnoj stopi HNB na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

 

       II.       Nalaže se tuženici da tužiteljici na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 500,00 eur/3.767,25 kn1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe odnosno 09. srpnja 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, prema prosječnoj kamatnoj stopi HNB na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

 

3.                    Odbija se tužiteljica sa viškom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.118,23 eura/15.959,80 kn1, koji se odnosi na naknadu neimovinske štete.

 

IV.               Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.446,50 eura/10.898,65 kn1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

 

V.               Odbija se tužiteljica sa preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška iznad dosuđenog, odnosno sa iznosom od 100,00 eur/753,45 kn, kao neosnovanim.

 

Obrazloženje

1.               Tužiteljica (sada M. K., a ranije njezina majka R. P.) ustala je tužbom protiv tužene radi naknade štete navodeći da je tužena proglašena krivom što je dana 1. kolovoza 2008. godine dok se majka tužiteljice nalazila na svojoj livadi prišla istoj te je prvo napala verbalno, a zatim i fizički te ju je drvenim batom udarila po desnoj ruci od čega je tužiteljica zadobila prijelom desne lakatne kosti, koja ozljeda je teške naravi, a čime je počinila kazneno djelo teške tjelesne ozljede označene i kažnjive po čl. 99. st. 1. KZ-a. Da je majci tužiteljice zbog takvog postupanja tužene povrijeđeno pravo osobnosti te stoga potražuje neimovinsku i imovinsku štetu s tim što se tužbeni zahtjev uređuje podneskom od 22.11.2023. godine (list 95 i 96 spisa) na način da se potražuje ukupan iznos od 4.558,23 eura i to na ime pravične novčane naknade po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 740,00 eura, na ime pretrpljenog straha iznos od 1.327,23 eura, na ime smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.991,00 eur kao što se potražuje i naknada imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 500,00 eura.

 

2.               U odgovoru na tužbu tužena je prvotno istakla prigovor zastare potraživanja tužiteljice jer da je protekao petogodišnji rok u kojem tužiteljica ima pravo potraživati naknadu štete odnosno da je od nastanka štete proteklo gotovo 7 godina. Također se osporava osnov i visina tužbenog zahtjeva te se predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

 

3.               Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u kaznenu presudu Općinskog suda u Gospiću K-386/09-37 od 27. studenog 2013. godine, a koja Presuda je postala pravomoćna 24. srpnja 2014. godine (list 5-10 spisa), u medicinsku dokumentaciju (list 11 i 12 spisa), u rješenje o nasljeđivanju iza pok. P. R. (list 57-59 spisa), saslušana je tužiteljica (list 80 spisa) te izvršen uvid u Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka (list 88-90 spisa).

4.               Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

              5.               Na temelju izvedenih predloženih dokaza proistječe nedvojbenim da je tužena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Gospiću br. K-386/09-37 od 27. studenog 2013. oglašena krivom da je dana 1. kolovoza 2008. godine oko 15,00 sati dok se oštećenica R. P. nalazila na svojoj livadi nedaleko od svoje obiteljske kuće u mjestu J., prišla oštećenici R. P. te istu prvo verbalno, a zatim i fizički napala, s ciljem da je teško tjelesno ozljedi, na način da ju je drvenim batom udarila po desnoj ruci, od čega je oštećenica R. P. zadobila prijelom desne lakatne kosti, a koja ozljeda je teške naravi, dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedila, čime je počinila kažnjivo djelo protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda označeno i kažnjivo po čl. 99. st. 1.. KZ-a/97 te je istoj izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci da bi se potom primijenila uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljena u roku od 1 godine ne počini novo kazneno djelo.

              6.               Odredbom čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP) propisano je da je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optužena, a ovdje tužena, proglašena krivom.

 

7.               Također valja istaći da je Sud tijekom postupka odbio istaknuti prigovor zastare potraživanja o čemu je donijeto i posebno rješenje, a koje rješenje je potvrđeno odlukom višeg Suda (list 73 spisa) uz obrazloženje da je prvostupanjski Sud valjano primijenio odredbu novog KZ/13 prema kojem zakonu je za predmetno kazneno djelo apsolutna zastara progona 10 godina, a koji rok zastare valja primijeniti na zastaru potraživanja u ovom postupku.

 

              8.               S obzirom na navedeno, nedvojbeno je da je došlo do povrede prava osobnosti prednice tužiteljice uslijed štetnog događaja, a težina povrede i okolnosti slučaja svakako opravdavaju da se tužiteljici dosudi pravična novčana naknada, kako to propisuje odredba čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO).

9.               Sud je tijekom postupka saslušao sadašnju tužiteljicu M. K., kćerku oštećene R. P. koja navodi da joj je kritičnoga dana javljeno na posao da je susjeda M. P., ovdje tužena, došla na njivu gdje se nalazila njezina majka u blizini obiteljske kuće te da ju je istukla sa drvenim batom sa kojim da ju je tukla po cijelom tijelu te joj je prebila desnu ruku. Da je odmah dojurila sa posla te da tu sliku svoje majke nikada neće zaboraviti jer da je to "bilo strašno" pa ju je odvezla na hitnu u O. gdje su je čak ostavljali u bolnici, ali s obzirom da majka ima stoku nije mogla ostati u bolnici. Također navodi da je majka zbog prijeloma ruke nosila gips no ne zna točno koliko dugo te da je išla na fizikalne terapije, a isto tako da je majka imala veliki strah od tužene nakon ovog događaja te je puno puta znala otići spavati kod susjede jer da ju je bilo strah spavati samu u kući. Taj strah da je trajao dosta dugo pa primjerice kada bi ona dolazila do majke ista bi uvijek bila zaključana u kući "i u pol bijela dana" i jedva bi otvorila tek kada bi se uvjerila da je to stvarno ona. Isto tako, da je majku jako boljela ruka i cijelo tijelo, da je pila tablete protiv bolova, da se zbog ruke u gipsu nije mogla brinuti o stoci zbog čega su ona i suprug morali dolaziti sigurno mjesec i pol dana ujutro i poslije podne vezano za brigu oko stoke. Također, da se majka nije mogla sama niti obući niti voditi brigu o sebi u smislu higijene, kupanja i slično već da joj je ona kćerka morala pomagati, osobito što je riječ o prijelomu desne ruke, a majka je dešnjakinja. Također, da se majka nije mogla baviti poljoprivredom što je inače radila niti obavljati kućanske poslove već da je sve to ona kao kćerka morala obavljati. Isto tako, da majka nije imala perilicu za rublje već je prala rublje na ruke, ali nakon ovog događaja da je ona kao kćerka nosila rublje k sebi prati.

10.               Sud je punu vjeru poklonio nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. N. B., dr. med. specijalist kirurgije i traumatologije, čiji je nalaz nedvojbeno u skladu sa pravilima struke.

              11.               Vještak tako u svome nalazu navodi da iz medicinske dokumentacije proistječe da je uslijed štetnog događaja oštećena zadobila udarac u desnu podlakticu s oguljotinama, prijelom lakatne kosti bez pomaka ulomaka, udarac u desnu nadlakticu te ugoljotine na licu. Također, da je prednici tužiteljice postavljena nadlaktična gips longeta, a 6.8.2008. da je postavljen nadlaktični cirkularni gips koji je skinut 2.9.2008. godine nakon čega se oštećena uputila fizijatru. Vještak u svome nalazu navodi da je prednica tužiteljice pretrpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 6 sati, a da je to vrijeme neposredno nakon traume dok je nastajao lokalni hematom oko mjesta natuka na ruci. Bolove srednjeg intenziteta da je trpjela tijekom 10 dana, a to je vremenski period tijekom resorpcije hematoma i cijeljenja prijeloma. Svako pomicanje ekstremiteta da uzrokuje bolove srednjeg intenziteta. Nakon toga da je prednica tužiteljice trpjela bolove slabijeg intenziteta, a oni da traju 20 dana.

              Naposljetku, da su prisutni bolovi kod pomicanja ekstremiteta i opterećenja, a da su prikazani kumulativno.

12.               Vezano za strah, da je primarni strah jakog intenziteta bio prisutan za vrijeme samog incidenta, dakle, nekoliko minuta, sekundarni strah da je strah u vidu brige za ozdravljenje te da je sekundarni strah jačeg intenziteta trajao 3 dana i to za vrijeme obrade i intenzivnijih kontrola u bolnici, a srednjeg intenziteta do 10 dana te potom slabijeg intenziteta do 20 dana.

              13.               Nadalje, vezano za smanjenje životne aktivnosti uslijed štetnog događaja vještak navodi da je posljedica prijeloma lakatne kosti limitiranje rotacijskih kretnji podlaktice te procjenjuje da je zbog toga bila smanjena životna aktivnost prednice tužiteljice za 3 %.

              14.               Naposljetku, da je prednica tužiteljice imala potrebu tuđe pomoći i njege zbog ozljede koja joj je nanesena, a da se pomoć sastojala u smislu pomoći u kući, spremanje jela i kuhanje, nabavka namirnica, odlazak na tržnicu ili bilo koji poslovi koji zahtijevaju fizičku aktivnost i snagu, zatim odvožnja na kontrole kod liječnika i osobna higijena i to sve dok je tužiteljica imala gips i to ukupno joj je bila potrebna takva tuđa pomoć i njega 30 dana po tri sata na dan, a potom još 15 dana po 2 sata na dan nakon skidanja gipsa.

15.               Na navedeni nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.

16.              Pretrpljene fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja životna aktivnosti i strah, nisu samostalni oblik povreda prava osobnosti, već su kriteriji koji zajedno s ostalim okolnostima navedenim u gore citiranom članku utječu na ocjenu suda da li je pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenica ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

17.              Sud je cijenio dužinu i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i nelagodnosti koje je prednica tužitelja imala tijekom liječenja, odnosno liječničkih pregleda, postavljanja gips longete, a zatim cirkularnog gipsa, kao i RTG snimanja pa je tužiteljici po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova njezine prednice dosudio na ime pravične novčane naknade iznos od 740,00 eura, kako to tužiteljica i potražuje.

18.               U svezi, pak, pretrpljenog straha nedvojbeno je da je zbog jačine i duljine istog bila narušena psihička ravnoteža prednice tužiteljice, osobito imajući u vidu da su oštećena i tužena bile same na njivi odnosno da nikog nije bilo da pritekne u pomoć oštećenoj koja je tada bila u dobi od 75 godina (rođena je 1933. godine), a tužena znatno mlađa (tužena je rođena 1956. godine) te Sud drži da tužiteljici po kriteriju straha treba biti isplaćen iznos od 600,00 eura.

19.              Vezano za smanjenje životne aktivnosti, sud je cijenio da je prednici tužiteljice ista bila smanjena za 3%. Sud je cijenio činjenicu da se prednica tužiteljice iako starije životne dobi bavila poljoprivredom odnosila držala stoku te sama održavala kućanstvo, budući je živjela sama. Cijeneći sve izneseno, a osobito dob prednice tužiteljice, ovaj sud je po ovom kriteriju dosudio tužiteljici na ime pravične novčane naknade iznos od 600,00 eura.

20.               Proistječe da je ukupan iznos neimovinske štete koju je pretrpjela prednica tužiteljice, a koju je tužiteljici dužna naknaditi tužena iznos od 1.940,00 eura. Budući Sud dosuđene iznose smatra dostatnim to je valjalo tužiteljicu odbiti sa viškom tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog.

21.               Vezano za naknadu imovinske štete koju je prednica tužiteljice pretrpjela Sud je naknadu iste dosudio  temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a odnosi se na tuđu pomoć i njegu. Sud je o visini štete odlučio svojom slobodnom ocjenom, a temeljem čl. 223. st. 1. ZPP-a imajući pri tome u vidu nalaz i mišljenje vještaka, kao i prosječnu cijenu sata rada osobe koja može pružiti potrebnu pomoć i njegu, a koja iznosi cca 4,00 eura. Stoga je sud dosudio tužiteljici na ime imovinske štete iznos od 500,00 eura.

22.               Zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete presuđene su temeljem čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, a dosuđene su od dana podnošenja tužbe, kako to propisuje odredba čl. 1103. ZOO-a, a na dosuđeni iznos imovinske štete također od dana nakon podnošenja tužbe, kako je to u tužbi i traženo, a imajući u vidu da je do dana utuženja prednici tužiteljice prestala potreba za tuđom pomoći i njegom. 

23.               S obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev u iznosu od 4.558,23 eura, a tužiteljici je dosuđen iznos od ukupno 2.440,00 eura, to proistječe da je tužiteljica uspjela sa 53,53% tužbenog zahtjeva u pogledu visine, a 100% uspjeh u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, dakle, ukupan uspjeh tužiteljice je 76,77%, a tužena je stoga uspjela u parnici sa 23,23% te stoga od ukupnog uspjeha tužiteljice je potrebno oduzeti ovaj postotak uspjeha tužene te se dobije 53,54% kao konačan uspjeh tužiteljice u ovoj parnici.

Nakon toga Sud je priznao trošak tužiteljice prema ispostavljenom troškovniku te je tako priznat trošak sastava tužbe, nadalje, trošak sastava obrazloženog podneska od 14.8.2015. godine kojim se tužiteljica očitovala na navode odgovora na tužbu, nadalje, trošak zastupanja na ročištima od 15.10.2015., 25.5.2022., 4.12.2023. te trošak sastava podneska od 17.11.2023. godine kojim je uređen tužbeni zahtjev nakon vještačenja i to iznos od 200,00 eura za svaku radnju  kao i trošak sastava žalbe od 30.12.2016. godine (na Rješenje o obustavi postupka – list 41 spisa, a koja žalba je usvojena) u iznosu od 100,00 eura, a što daje ukupan iznos od 1.300,00 eura, a što sa pripadajućim PDV-om od 325,00 eura daje iznos od 1.625,00 eura sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Kada se ovaj iznos stavi u omjer uspjeha tužiteljice od 53,54% dobije se iznos od 870,02 eura, a kojem iznosu valja pribrojiti i trošak vještačenja u iznosu od 398,17 eura te trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 86,27 eura te pristojbe na presudu u iznosu od 92,04 eura te se dobije iznos od 1.446,50 eura odnosno 10.898,65 kn, kojeg je tužena dužna naknaditi tužiteljici.

24.               Sud nije priznao zatraženu naknadu troška za zastupanje na ročištu za objavu i uručenje presude budući ovaj trošak nije bio nužan za vođenje parnice te je valjalo odbiti ovaj dio zahtjeva.

25.               Zatezne kamate na dosuđeni iznos parničnog troška presuđene su temeljem čl. 29. st. 1 i 2. ZOO-a.

26.               Temeljem iznesenog, presuđeno je kao u izreci.

U Otočcu 15. prosinca 2023.

Sutkinja:

 

Slavka Nikšić, v.r.

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku

              Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 8 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

 

O tom obavijest

1. G. P.-T., odvjetnica u O.
2. M. P., K., J. ..