Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice
Poslovni broj: Pp-1149/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UG, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. u vezi stavka 2. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.), te članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., i 119/22.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: UP/I-116-02/24-01/497 Urbroj: 443- 02-01-10-24-4 od 18. rujna 2024., nakon završene glavne i javne rasprave dana 5. studenog 2024. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 8. studenog 2024. javno objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik ČG, zvani " U", sin UG i Č.D, s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1976. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik obrta za taksi prijevoz, zaposlen, s primanjima u iznosu 800,00 eura, neoženjen, bez djece, pismen, SSS, bez odlikovanja, lošeg imovnog stanja, bez imovine, prekršajno kažnjavan zbog prometnih prekršaja, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v j e
I. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa], propustio voditi evidenciju o radnicima na propisani način obzirom nije evidentirao podatak o državljanstvu radnika DG na dan početka rada 20. ožujka 2024., nije evidentirao podatak o datumu i razlogu prestanka radnog odnosa za radnicu SG, a koji je prestao dana 26. svibnja 2024., a niti je radnici SG za svibanj 2024. evidentirao prekovremeni rad u trajanju 43 sata, rad nedjeljom u trajanju 14 sati, te rad noću u trajanju 70,5 sati,
II. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije na propisani način vodio evidenciju o radnicima,
III. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 5. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
IV. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa],, propustio dostaviti podatke o prestanku osiguranja za radnicu SG nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, najkasnije do 27. svibnja 2024., odnosno u propisanom roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa, već je to učinio 28. svibnja 2024. s danom prestanka svojstva osiguranika 26. svibnja 2024.,
V. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije prijavio prestanak osiguranja radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,
VI. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i time počinio prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona,
VII. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa], propustio radnicu SG obavijestiti o rasporedu rada za mjesec svibanj 2024., najkasnije do 24. travnja 2024., već ju je o tome obavijestio 1. svibnja 2024.,
VIII. dakle, kao poslodavac fizička osoba radnika nije obavijestio o rasporedu radnog vremena koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, najmanje tjedan dana unaprijed,
IX. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 60.a. stavak 5. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 23. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
X. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa],, dana **.**.2024. radnici SG propustio omogućiti dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno tijekom razdoblja od 24 sata, obzirom je radnica tog dana završila s radom u 06:00 sati I istoga dana započela s radom u 17:00 sati,
XI. dakle, kao poslodavac fizička osoba radnici nije omogućio korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom,
XII. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 74. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 228. stavak 1. točke 16. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
XIII. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa], do 26. svibnja 2024., radnici SG dozvolio prekovremeni rad u ukupnom trajanju dužem od pedeset sati tjedno, obzirom je radnica u tjednu od 6. svibnja do 12. svibnja 2024. radila 53 sata, u tjednu od 13. svibnja do 19. svibnja 2024. radila 55 sati, a u tjednu od 20. svibnja do 26. svibnja 2024. radila 55 sati,
XIV. dakle, kao poslodavac fizička osoba dozvolio da rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno,
XV. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 65. stavak 3. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 26. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
XVI. što je u svojstvu poslodavca, kao vlasnik obrta za prijevoz " [obrt]", sa sjedištem u [adresa],, propustio radnici SG do 30. lipnja 2024., dostaviti obračun dijela neisplaćene plaće, odnosno obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće za mjesec svibanj 2024.., kao i obračun u kojem je iskazan iznos plaće za mjesece svibanj 2024. koji je bio dužan isplatiti,
XVII. dakle, kao poslodavac fizička osoba radnicima, kojima na dan dospjelosti nije isplatio plaću, propustio dostaviti dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem je iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, sa propisanim sadržajem,
XVIII. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 93. stavka 2. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 46. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona,
XIX. pa se okrivljeniku za prekršaje na temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 3. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
za prekršaj pod I. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 920,00 eura (devet stotina i dvadeset eura),
za prekršaj pod IV. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 660,00 eura (šest stotina i šezdeset eura),
za prekršaj pod VII. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 920,00 eura (devet stotina i dvadeset eura),
za prekršaj pod X. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 530,00 eura (pet stotina i trideset eura),
za prekršaj pod XIII. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 920,00 eura (devet stotina i dvadeset eura),
za prekršaj pod XVI. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 920,00 eura (devet stotina i dvadeset eura),
XX. a uz daljnju primjenu odredbe članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se za prekršaje pod I., IV., VII., X., XIII. i XVI. izreke presude
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu 4.870,00 eura
(četiri tisuće osam stotina i sedamdeset eura).
XXI. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude.
XXII. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, u roku 90 dana po pravomoćnosti presude.
XXIII. Ukoliko okrivljenik novčanu kaznu ne plati u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
XXIV. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, u roku 90 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa u Osijeku podnijela je optužni prijedlog klasa UP/I-116-02/24-01/497 Urbroj: 443-02- 01-10-24-4 od 18. rujna 2024., protiv okrivljenika UG, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Ispitan na glavnoj raspravi dana 5. studenog 2024., okrivljenik ČG se očitovao da se smatra krivim za prekršaje za koje se tereti, navodeći da je radnica SG bila zaposlena u njegovom obrtu koji se bavi taxi prijevozom od početka travnja te joj je za travanj i za svibanj isplatio dio plaće na ruke, a dio na račun. Ista radnica je u nedjelju, 26.5.2024. došla do njega i rekla da će dati otkaz, a što on nije mogao učiniti samo na osnovu njezine izjave, jer mu je knjigovođa tijekom konzultacije rekao da mora imati pisanu izjavu radnice o davanju otkaza. Radnica SG mu je preko "Viber" mobilne aplikacije poslala fotografiju na kojoj se vidi njezinom rukom napisana i vlastoručno potpisana izjava o otkazu sa danom 26. svibnja 2024. Navedenu poruku mu je poslala iza 15:00 sati, odnosno nakon što je završilo radno vrijeme knjigovodstva, tako da ju ni toga dana nije mogao odjaviti sa mirovinskog osiguranja, već je to učinio dana 28. svibnja 2024. Kad je radnica dobila plaću za svibanj, koja joj je isplaćena sredinom lipnja, kontaktirala ga je govoreći mu kako joj to nije dovoljno i da želi veću plaću, a kada je to odbio, ista ga je prijavila inspekciji. Točno je sve što mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, odnosno točno je da nije ažurno vodio evidenciju o radnicima obzirom je tu evidenciju vodilo knjigovodstvo, a omaškom je propušteno upisati podatak o državljanstvu za radnika DG, kao i datum i razlog prestanka radnog odnosa za radnicu SG. Točno je da je radnica SG radila prekovremeno u svibnju, kao i da prvu nedjelju u svibnju dana 5. svibnja 2024. nije imala minimalan dnevni odmor od 12 sati, a to iz razloga što u to vrijeme nije imao dovoljno zaposlenih radnika, a imao je potpisan ugovor o suradnji sa firmom Vizy d.o.o., koja je zapravo bivši "Cameo", te su morali imati toliki broj radnih sati. Također priznaje da nije ažurno vodio evidenciju o radnom vremenu za radnicu SG u svibnju, kao i da joj nije dostavio dva obračuna plaće obzirom joj je jedan dio plaće za redovan rad isplaćen na vrijeme i za isti joj je dostavljen obračun, ali zaposlenici je naknadno, točnije u rujnu, isplaćen preostali dio plaće za prekovremeni rad odnosno rad nedjeljom. Koliko se sjeća, radnicu je o rasporedu za svibanj obavijestio tjedan dana ranije, ali o tome nema nikakav pisani trag, mada, zbog obima posla koji je tada bio povećan, dozvoljava mogućnost da ju ipak nije na vrijeme obavijestio. Žao mu je zbog počinjenih prekršaja i moli sud da mu ublaži kazne, pošto je svjestan da su Zakonom o radu propisane visoke novčane kazne, dok on od obrta mjesečno ima svega minimalna primanja. Obećao je da nešto slično neće ponoviti.
3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno u obavijest o počinjenom prekršaju, zapisnik II o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12. rujna 2024., evidenciju o radnicima na ime KG i SG, obrazac eM-2P Prijava o prestanku osiguranja, zapisnik o saslušanju svjedokinje SG od 26. kolovoza 2024., obavijest o radnom vremenu od 3. do 31. svibnja 2024., zapisnik o saslušanju okrivljenika od 12. rujna 2024., presliku evidencije o radnom vremenu na ime SG, potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenika i obračun plaće na ime SG od dana 14. i 15. lipnja 2024.
3.1. Uvidom u obavijest o počinjenom prekršaju na ime okrivljenika razvidno je kako je istom okrivljenik obaviješten da će se za počinjene prekršaje protivno Zakonu o radu i Zakonu o mirovinskom osiguranju, protiv njega biti podnesen optužni prijedlog obzirom nije na propisani način vodio evidenciju o radnicima, nije prijavio prestanak osiguranja radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, propustio obavijestiti radnicu o rasporedu rada za naredni mjesec najmanje tjedan dana ranije već je istu obavijestio početkom mjeseca, odnosno 1. svibnja 2024., radnici tijekom razdoblja od 24 sata nije omogućio dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, zahtijevao prekovremeni rad radnice u ukupnom trajanju dužem od pedeset sati tjedno, nije na propisani način vodio evidenciju o radnicima te radnici, kojoj na dan dospjelosti nije isplatio plaću, propustio dostaviti dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem je iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, sa propisanim sadržajem. Osim toga, iz obavijesti nedvojbeno proizlazi kako je istu okrivljenik potpisao i uredno primio. Sve navedeno o čemu je okrivljenik obaviješten utvrđeno je inspekcijskim nadzorom i nedvojbeno proizlazi iz zapisnika II Državnog inspektorata o potpunom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-02/24-01/2918 Urbroj:443-02-01-10-24-7 od dana 12.rujna 2024. kada je tijekom nadzora izvršena kontrola nad primjenom propisa o radnim odnosima, a isti je sačinjen u sjedištu [obrt] u [adresa]. u nazočnosti okrivljenika UG, vlasnika obrta.
3.2. Uvidom u evidencije o radnicima na ime DG i SG, evidentno je da je u podacima za DG propušteno unijeti podatak o državljanstvu, dok je kod SG propušteno upisati podatak o datumu prestanka radnog odnosa i razlog prestanka radnog odnosa dana 26.svibnja 2024..
3.3. Uvidom u obrazac eM-2P Prijava o prestanku osiguranja evidentno je da je okrivljenik nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja prijavio prestanak osiguranja radnice SG dana **.**.2024., sa datumom prestanka svojstva osiguranika dana 26.svibnja 2024.
3.4. Iz zapisnika o saslušanju svjedokinje SG koji je sačinjen u prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda u Osijeku dana 26. kolovoza 2024., proizlazi da je ista prije davanja iskaza prethodno pravilno upozorena o svojim pravima, te je navela kako je kod okrivljenika UG, vlasnika " [obrt]" obrta za taxi prijevoz sa sjedištem u [adresa] bila u radnom odnosu od 9. travnja do 26. svibnja 2024., a radila je poslove taksi vozača. Bila je prijavljena tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Na njezino traženje joj je prestao radni odnos i to zbog neizdrživog tempa rada, nakon čega ju je poslodavac odjavio kod nadležnih tijela i o tome joj opet dostavio primjerke odjave, potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa. Dana 14. lipnja, na tekući račun joj je isplaćena plaća za svibanj 2024., o čemu joj je poslodavac 17. lipnja putem "Viber" mobilne aplikacije dostavio obračun plaće, nakon čega je uočila da joj na obračunu nisu evidentirani ni obračunati sati prekovremenog rada, sati rada nedjeljom, kao ni sati rada noću. Tako je u tjednu od 6. svibnja do 12. svibnja 2024. radila 53 sata, u tjednu od 13. svibnja do 19. svibnja 2024. 55 sati, a u tjednu od 20. svibnja do 26. svibnja 2024. također 55 sati, a pri čemu je dana 4. svibnja 2024. završila s radom u 06:00 sati slijedećeg dana, odnosno 5. svibnja a istoga dana je ponovno započela s radom u 17:00 sati. Navedene sate rada, ista je izvršavala prema rasporedu rada za svibanj kojega joj je poslodavac dostavio tek 1. svibnja 2024. Nakon što je bivšem poslodavcu postavila upit vezano uz nepotpune i netočne podatke na obračunu, isti joj je odgovorio da je isplaćeni iznos njezina plaća za svibanj 2024. Svjedokinja je navela kako joj poslodavac nije ponudio aneks ugovora kojim bi bili definirani podaci vezano uz dodatke na plaći za prekovremeni rad, rad noću i rad nedjeljom, a niti joj je do dana davanja iskaza poslodavac dostavio obračun dijela neisplaćene plaće za ostvarene sate rada nedjeljom, noću, te za sate prekovremenog rada.
3.5. Uvidom u obavijest o radnom vremenu od 3. do 31. svibnja 2024. razvidni su podaci o radnom vremenu zaposlenih radnika u " [obrt]" obrtu za taxi prijevoz.
3.6. Uvidom u zapisnik o saslušanju okrivljenika UG koji je sačinjen u prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda u Osijeku dana 12. rujna 2024. proizlazi da je isti prije davanja iskaza prethodno pravilno upozoren o svojim pravima sukladno zakonu, te je naveo kako je on vlasnik " [obrt]" obrta za taksi prijevoz, a radnica SG je kod njega bila zaposlena od 9. travnja 2024. Do 26. svibnja 2024., radila je na poslovima taksi vozača. Navedena radnica je dala otkaz a on ju je odjavio pri tijelima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i dostavio joj njene isprave tj. Odjave, kao i obračun plaće za mjesec svibanj. Plaća je radnici dospijevala 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, a u ugovorima u radu na ime radnika SG i DG nisu ugovoreni dodaci na plaću na koje radnici imaju pravo, odnosno dodatke za rad nedjeljom, blagdanima, noću, te za prekovremeni rad, ali nije znao da su ti dodaci obvezni sastojci ugovora jer ga na to nije upozorio knjigovođa. Radnica SG je u svibnju radila prema rasporedu rada koji joj je dostavio 1. svibnja 2024., za mjesec svibanj 2024. Ona je u svibnju radila i dvije nedjelje, a radnici nije isplatio ostvarene sate za rad noću, rad nedjeljom i prekovremeni rad za svibanj. Također, nije joj dostavio niti dva obračuna plaće, obzirom za svibanj radnici nije u cijelosti isplatio plaću.
3.7. Izvršenim uvidom u presliku evidencije o radnom vremenu na ime SG, evidentno je da je istoj za svibanj 2024. u evidenciju upisan rad u jutarnjoj smjeni u trajanju 8 sati dnevno u ukupnom iznosu od 136 sati rada, dok joj nisu evidentirani sati rada noću, prekovremeni sati niti sati rada nedjeljom.
3.8. Uvidom u potvrdu iz prekršajne evidencije za okrivljenika utvrđeno je kako je isti u zadnje tri godine prekršajno kažnjavan zbog prometnih prekršaja.
3.9. Uvidom u obračun plaće na ime SG i to obračun "15" od 14.lipnja 2024. proizlazi da su joj za rad od 1. svibnja do 26. svibnja 2024. obračunati samo redovni sati rada i rada državnim praznikom, ukupno 144 sata, dok je iz obračuna "21" od 15. lipnja 2024. razvidno da su joj za rad od 1. svibnja do 26. svibnja 2024. obračunati sati rada nedjeljom, sati noćnog rada i sati prekovremenog rada, ukupno 127,5 sati rada. Obračun broj "15" radnici je predan 14. lipnja 2024., dok je obračun broj "21" radnici predan 19. rujna 2024.
4. Analizirajući sve izvedene materijalne dokaze koje je sud prihvatio kao istinite i vjerodostojne obzirom su isti međusobno podudarni i komplementarni, izdani su od strane ovlaštenih osoba, dok njihova vjerodostojnost tijekom postupka nije niti dovedena u sumnju, te dovodeći ih u vezu sa obranom okrivljenika u kojoj je u cijelosti priznao počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret, sud smatra nedvojbeno dokazanim kako je okrivljenik kao poslodavac fizička osoba počinio prekršaje za koje se tereti. Dakle, okrivljenik kao poslodavac fizička osoba nije na propisani način vodio evidenciju o radnicima, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 5. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 1. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, nije prijavio prestanak osiguranja radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i time počinio prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona, radnika nije obavijestio o rasporedu radnog vremena koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, najmanje tjedan dana unaprijed, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 60.a. stavak 5. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 23. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, radnici nije omogućio korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 74. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 228. stavak 1. točke 16. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, a potom je dozvolio da rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 65. stavak 3. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 26. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, kao i da radnicima, kojima na dan dospjelosti nije isplatio plaću, propustio dostaviti dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem je iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, sa propisanim sadržajem, čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 93. stavka 2. Zakona o radu i time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 46. u vezi sa stavkom 2. istog Zakona.
4.1. Materijalna odredba prekršaja sadržana u članku 5. Zakona o radu glasi: "1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. 2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu."
4.1.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja sadržana je u članku 229. stavku 1. točki 1. istog Zakona i glasi: "Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)", dok odredba stavka 2. istog članka glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
4.1.2. Okrivljeniku se optužnim prijedlogom tužitelja stavlja na teret počinjenje dva prekršaja iz članka 229. stavka 1. točka 1. Zakona o radu u vezi sa stavkom 2. istog Zakona, navodeći kako time što okrivljenik u evidenciju o radnicima nije upisao podatak o državljanstvu za radnika DG na dan početka rada 20. ožujka 2024. i time što nije upisao podatak o datumu i razlogu prestanka radnog odnosa za radnicu SG, a koji je prestao dana 26. svibnja 2024., okrivljenik čini jedan prekršaj iz spomenutog članka, dok time što u evidenciju o radnom vremenu nije za svibanj 2024. upisao prekovremene sati radnici SG, okrivljenik čini drugi prekršaj iz spomenutog članka. Imajući u vidu zakonske odredbe spomenutog prekršaja koje su prethodno citirane a iz kojih nedvojbeno proizlazi kako evidencija o radnicima obuhvaća podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu, po ocjeni ovoga suda okrivljenik time što je propustio unijeti podatke u evidenciju o radnicima kao i prekovremene sate u evidenciju o radnom vremenu, čini jedan prekršaj iz spomenutog članka, obzirom su propuštanje pravilnog vođenja evidencije o radnicima i propuštanje pravilnog vođenja evidencije o radnom vremenu samo modaliteti počinjenja istog prekršaja. Dakle, kako zakonski propis navedene radnje koje tužitelj u optužnom prijedlogu razdvaja, podvodi pod biće jednog prekršajnog djela, tako okrivljenik radnjama iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga ispunjava biće samo jednog prekršajnog djela iz članka 229. stavak. točke 1. Zakona o radu, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
4.2. Materijalna odredba prekršaja sadržana u članku 112. stavka 1. točke 3. Zakona o mirovinskom osiguranju glasi: "Podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju u roku od 24 sta od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa."
4.2.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja sadržana je u članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona i glasi: "Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.)."
4.3. Materijalna odredba prekršaja sadržana u članku 60.a. stavku 5. Zakona o radu glasi: "Poslodavac mora, najmanje tjedan dana unaprijed, obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatke u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka."
4.3.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja sadržana je u članku 229. stavku 1. točki 23. istog Zakona i glasi: "Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, odnosno danima, tjednima i mjesecima, najmanje tjedan dana unaprijed (članak 60.a stavak 5.)", dok odredba stavka 2. istog članka glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
4.4. Materijalna odredba prekršaja sadržana u članku 74. Zakona o radu glasi: "Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno."
4.4.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja sadržana je u članku 228. stavku 1. točki 16. istog Zakona i glasi: "Novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.)", dok odredba stavka 2. istog članka glasi: "Novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
4.5. Materijalna odredba prekršaja sadržana u članku 65. stavku 3. Zakona o radu glasi: "Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno."
4.5.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja sadržana je u članku 229. stavku 1. točki 26. istog Zakona i glasi: "Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od 180 sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.)", dok odredba stavka 2. istog članka glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
4.6. Materijalna odredba članka 93. stavka 2. Zakona o radu glasi: "Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, kao i obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju."
4.6.1. Kažnjiva odredba članka 229. stavka 1. točke 46. Zakona o radu glasi: "Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.), dok odredba stavka 2. istog članka glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
6. Kako je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario sva obilježja spomenutih prekršaja, sud ga je za počinjene prekršaje oglasio krivim.
6.1. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjene prekršaje, sud je imao u vidu zakonom predviđene prekršajnopravne sankcije te je cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, pri čemu je od olakotnih okolnosti okrivljeniku sud cijenio njegovo činjenično priznanje počinjenih prekršaja, žaljenje zbog počinjenog, kao i to da nije prekršajno kažnjavan zbog gospodarskih prekršaja, dok mu je kao otegotnu okolnost sud cijenio način, težinu i količinu počinjenih prekršaja, odnosno da je okrivljenik kritične zgode grubo povrijedio propise kojima se reguliraju radni odnosi, obzirom je kao poslodavac počinio jedan prekršaj protivno Zakonu o mirovinskom osiguranju, te jedan teži prekršaj i čak četiri najteža prekršaja protivno Zakonu o radu, kao i to da je svoje postupanje pokušao opravdati time što je u kritično vrijeme imao veći obujam posla, a iz čega proizlazi da okrivljenik nije niti svjestan težine i društvene neprihvatljivosti svoga postupanja.
6.2. Slijedom navedenog, sud nije našao naročito olakotne okolnosti zbog kojih bi okrivljeniku za počinjene prekršaje bilo opravdano izreći kazne ublažene ispod zakonskog minimuma, pa mu je za svaki počinjeni prekršaj utvrdio kazne u visini zakonskog minimuma, a potom mu izrekao ukupnu novčanu kaznu uz primjenu članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, koja je jednaka zbroju pojedinačnih novčanih kazni, smatrajući da jedino takva vrsta i mjera kazne odgovara stupnju krivnje i težini gospodarskih prekršajnih djela koje je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode počinio i da će se takvom vrstom i mjerom kazne djelovati na njega da više ne čine ovakve i slične prekršaje.
6.3. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku za plaćanje navedenom u izreci presude. Ukoliko okrivljenik ne podmiri dvije trećine novčane kazne, okrivljenik će biti dužan podmiriti cjelokupnu izrečenu novčanu kaznu, a ako niti istu ne podmiri, tada će se cjelokupna novčana kazna naplatiti prisilno putem ovrhe.
7. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.
8. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.
U Našicama 8. studenog 2024.
Zapisničarka
Sutkinja
Anita Bjelousov, v.r.
Marija Marković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. Spis
