REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1582/17

Zagreb

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆS, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019. i 84/2021.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, broj: Pp - 2118/2022-12 od 16. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. ĆS kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

II.Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. ĆS je družan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 16. svibnja 2023., broj: Pp - 2118/2022-12, proglašen je krivim okr. ĆS da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, izrečena novčana kazna 600,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 39,82 eura.

2.Protiv te presude, okr. ĆS osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene bitne povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5.U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik ističe da je u vrijeme počinjenja prekršaja pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi njegovo djelo bilo dozvoljeno odnosno da nije počinio prekršaj jer je smatrao budući da je jedini vlasnik kuće, a ne živi u njoj da ima pravo raspolagati svojom imovinom na način da onemogući opskrbu električnom strujom koju je obvezan plaćati, iako je nije trošio.

5.1.Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica i to nakon što je prethodno izveo sve potrebne dokaze koje je prihvatio i ocijenio, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

5.2.Neosnovano se okrivljenik poziva na zabludu o protupravnosti djela smatrajući da je kao jedini vlasnik kuće imao pravo isključiti struju, jer iako nije trošio struju, istu je morao plaćati.

5.3. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi da u kući okrivljenika živi njegov sin IS te je potpuno jasno da je okrivljenik morao i mogao biti svjestan da će isključivanjem struje u stambenom prostoru – kući, sina IS onemogućiti u normalnom životu, odnosno onemogućiti ga u korištenju struje. Okolnost ne plaćanja računa od strane sina okrivljenika, IS, a što okrivljenik ističe kao razlog svojeg postupanja, nije okolnost koja bi okrivljenika ekskulpirala od prekršajne odgovornosti.

5.4.Stoga, žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog stanja od strane prvostupanjskog suda.

6.Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji okrivljenik traži da se ukinu sve mjere i sankcije koje su prema njemu izrečene.

7.Iz sadržaja žalbe okr. FS proizlazi da se nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavaka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

7.2.Naime, pri odmjeravanju vrste i visine kazne, prvostupanjski sud je pravilno odmjerio sve okolnosti koje utječu na visinu kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, te su te okolnosti po ocjeni ovog suda pravilno odmjerene pa njihova preocjena nije potrebna. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, izrečena novčana kazna, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

8.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 30,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika kao ni osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.

9.Stoga je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 8. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.