Poslovni broj: K-39/2024-101

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji Liviji Šrajbek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nikoline Blagec, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika GO, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj KO-DO-2/2024 od 3. siječnja 2024., nakon javne rasprave zaključene 4. rujna 2024., u prisutnosti predstavnika ODO Zlatar, optuženika i njegove braniteljice po službenoj dužnosti, 7. studenoga 2024.

p r e s u d i o  je

I. Optuženi ĆO, OIB [osobni identifikacijski broj], sin G i Ć, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, umirovljenik, pismen, sa završenom osnovnom školom, neoženjen, bez djece, primatelj obiteljske mirovine, oko 300 eura,

k r i v  j e

što je:

- dana 15. studenoga 2023., oko 13,20 sati, na nerazvrstanoj cesti koja vodi iz grada Krapine prema Trškom vrhu, Trški vrh b.b., prilikom dolaska djelatnika Hitne medicinske pomoći Krapina Tim 1, u sastavu s liječnikom ŽO, medicinskom sestrom GOB i vozačem OO, a nakon što mu je dr. ŽO, koji je pregledom utvrdio da ĆO nema nikakvih ozljeda, već da je pod jakim utjecajem alkohola, rekao da ga ne može voziti kući, imenovane počeo vrijeđati i groziti im se u namjeri da ih zastraši, rekavši im "vidjet ćete vi svi, jebem vam mater, napit ću vam se krvi, sve ću vas ubiti", što je kod ŽO, ĆOB i OO izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti za vlastiti život i sigurnost,

- dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema službenim osobama u vezi s njihovim radom i prema većem broju ljudi,

- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano po članku 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. Kaznenog zakona.

II. Zbog toga se za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, optuženi ĆO

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD

10 (DESET) MJESECI.

III. Na temelju članka 57. KZ/11. optuženiku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako optuženik ĆO u razdoblju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 54 KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora, za slučaj opoziva, uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od 15. studenoga 2023. do 16. studenoga 2023.

IV. Na temelju članka 69. KZ/11 optuženom GO

i z r i č e  s e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG

LIJEČENJA OD OVISNOSTI O ALKOHOLU

koja može trajati do proteka roka provjeravanja, a najdulje 3 (tri) godine, a izvršavat će se u specijaliziranoj ustanovi za liječenje od ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisima.

Sud može optuženiku koji bez opravdanog razloga krši obavezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom, odrediti izvršenje kazne zatvora.

V. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženome GO platiti paušalne troškove kaznenog postupka u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u iznosu 60,00 eura (šezdeseteura), što je optuženik dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

VI. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 optuženika se oslobađa plaćanja troškova obrane po službenoj dužnosti i troška vještačenja, te troška vještaka kao svjedoka, te ti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovome sudu uvodno citiranu optužnicu kojom se optuženiku stavlja na teret kazneno djelo prijetnje počinjene prema službenim osobama u vezi s njihovim radom i prema većem broju osoba.

2. Optuženik se očitovao da se ne smatra krivim za djelo koje mu se stavlja na teret. 3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao oštećenike kao svjedoke ŽO, ŽOB i OO, vještaka Strahimira Sučića. Pročitano je posebno izvješće Policijske uprave krapinsko-zagorske Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada broj: 511-17-08/3-K-134/2023 od 16. studenog 2023. (list 1-2), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave Policijske uprave krapinsko- zagorske Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada, broj: 511-17-08/3-K- 134/2023 od 15. studenog 2023.(list 8), imovinskopravni zahtjevi oštećenika (list 9- 11), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika GO od 16. studenog 2023. s pripadajućom DVD snimkom (list 15-17), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za okr. GO (list 18), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika GO od 16. studenog 2023. s pripadajućom DVD snimkom (list 46-49), zapisnik o ispitivanju svjedoka/žrtve ŽO od 20. prosinca 2023. (list 63-64); zapisnik o ispitivanju svjedokinje/žrtve ĆOB od 15. prosinca 2023. (list 65-66), zapisnik o ispitivanju svjedoka/žrtve OO od 15. prosinca 2023. (list 67-68); nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještačenja po vještaku dr. med. Strahimiru Sučiću od 29. prosinca 2023. (list 70-78), te je izvršen uvid u kaznenu i prekršajnu evidenciju za optuženika.

4.1. Prije nego što je optuženik ispitan, sud je pročitao izvatke iz njegove kaznene i prekršajne evidencije, te je nakon toga optuženik iznio svoju obranu.

4.2. U svojoj obrani navodi da je kritičnog dana konzumirao neku manju količinu alkohola, no da on sigurno nije koristio one riječi koje su navedene u optužnici jer on nema takav rječnik. Također nije točno da bi prijetio oštećenicima. Dodaje da je između 1995. i 2000. godine bio kažnjavan zbog narušavanja javnog reda i mira i imao izrečenu mjeru zbog koje je pohađao i redovito dolazio u Klub liječenih alkoholičara. To mu je pomoglo da se suzdržava od alkohola, no kasnije je morao raditi i nije imao vremena za ovakve aktivnosti. Kaže da od navedenih oštećenika iz optužnice poznaje jedino OO i jedino bi njega mogao prepoznati. Sa njime je imao incident krajem 90-ih godina jer ga je on vrijeđao prilikom jednom prijevoza u bolnicu Sveti Duh. Čuo je riječi između OO i medicinske sestre da su kanili ići na proslavu Prvog maja, pa smatra da je zbog toga OO bio ljut jer ga je morao voziti u bolnicu. Dodaje da ima svega tri godine radnog staža i da prima obiteljsku mirovinu u iznosu 310,00 eura.

5.1. Slijedom takve obrane, u postupku nije bilo sporno da se optuženik dana 15. studenoga 2023. u 13:30 sati našao, i to pod jakim utjecajem alkohola, na nerazvrstanoj cesti koja vodi iz grada [adresa] prema Trškom Vrhu, gdje su ga zatekli djelatnici Hitne pomoći ŽO, ĆOB i OO.

5.2. Ostalo je sporno je li optuženik prijetio službenim osobama da će ih usmrtiti.

6.1. Svjedok OO iskazao je da je dana 15. studenoga 2023. stigla dojava u Hitnu službu KZŽ, Ispostava Krapina, da muška osoba leži nasred ceste na Trškom Vrhu. Na cesti su uočili mušku osobu kako leži i kad su mu prišli, odmah se vidjelo da je u alkoholiziranom stanju, te je on tražio da ga kolima hitne pomoći odvezemo kući, što je liječnik odbio rekavši mu da oni nisu taksi služba, te će ga odvesti u našu ambulantu. Kada je to čuo, optuženik je počeo vikati, vrijeđati ih i prijetiti da će ih ubiti, da će im se napiti krvi, psovao je „bog mater“ i slično. Zvali su policiju koja je došla kroz par minuta, no kako se optuženik protivio, policijski službenici su ga morali upotrebom sile premjestiti vozilo hitne pomoći, tamo su ga na krevet zavezali gurtnama jer se i dalje opirao, vikao i pljuvao naokolo, pa su ga tako svezanog odvezli u obližnju policijsku postaju. Prijetnje optuženika je ozbiljno shvatio, pa su kod njega izazvale osjećaj straha i uznemirenosti za vlastiti život i sigurnost, prvenstveno iz razloga što on kao vozač vozila hitne pomoći unazad više od 20 godina dobro poznaje optuženika GO kojeg su puno puta vozili radi alkoholiziranosti, agresivnosti u pratnji policije, pa upravo zbog toga smatra da postoji vjerojatnost da bi on svoje prijetnje mogao i izvršiti. Optuženik mu u trijeznom stanju nije nikad prijetio, no nisu ni dolazili u neki kontakt, već ga je on samo viđao dok je dolazio u obližnju ambulantu, pa usprkos tome što mu u trijeznom stanju nije prijetio, njegove izrečene prijetnje smatra ozbiljnima jer ne zna što bi bio kadar učiniti u alkoholiziranom stanju. Kao takvoga poznaje ga već 20 godina. Iskazuje da nije potražio psihološku pomoć, nije uzeo tablete za smirenje jer nakon toliko godina staža je psihički dosta stabilan, a nakon događaja je nastavio sa daljnjim radom do 19 sati.

6.2. Svjedokinja ĆOB iskazuje da je dana 15. studenoga 2023. oko 13:20 bila u vozilu Hitne pomoći kao medicinska sestra. Izašli su iz vozila hitne pomoći u namjeri da optuženika GO maknu s ceste i pruže mu eventualnu medicinsku pomoć, no on je bio u vidno alkoholiziranom stanju u kojem ih je odmah počeo vrijeđati raznim pogrdnim riječima, pljuvati na njih, mahati rukama i nogama s namjerom da ih udari, u čemu nije uspio jer su se oni izmicali, pozvana je policija koja je uskoro pristigla, pa su ga tek uz njihovu pomoć uspjeli smjestiti u vozilo Hitne pomoći, fiksirali ga i odvezli u najbližu policijsku postaju. Optuženik joj nije od ranije poznat. Optuženik nije mogao samostalno stajati na nogama, pokušali su ga pridići, ali su ga morali i pridržavati, njegov govor je bio razgovijetan. Dok je izgovarao prijetnje „krvi ću vam se napiti, imam prijatelje i ja ću vas riješiti“, gledao je ravno u nju, a isto tako i u ostale kolege dok se njima obraćao. Nakon što su optuženika dovezli u policijsku postaju, otišli su dalje obavljati ostale radne zadatke obzirom da im je smjena trajala do 19 sati. Nije koristila nikakve tablete za smirenje, a što ne smije ni koristiti na poslu, isto tako nije potražila nikakvu psihološku pomoć zbog straha kojeg su riječi optuženika kod nje izazvale, a napominje da je zaposlenica hitne službe gdje se povremeno događaju incidenti sa pacijentima i u okviru te službe nije organizirana nikakva psihološka pomoć, već bi ju svaki zaposlenik morao sam zatražiti, tj. otići negdje zatražiti privatno liječničku pomoć. Sjeća svojeg iskaza kojeg je dala pred policijskim istražiteljem i da ostaje u cijelosti kod svojeg iskaza.

6.3. Svjedok ŽO iskazuje da je dana 15. studenoga 2023. sa vozilom Hitne pomoći došao sa kolegama, a u svojstvu liječnika, na Trški Vrh, gdje su na cesti zatekli mušku osobu u sjedećem položaju, obavili su djelomično pregled na cesti i potom u vozilu Hitne pomoći, utvrdili da nema ozljeda, a kako se nije želio maknuti sa ceste, pozvali su policiju i potom mu je rečeno da će biti odvezen u policijsku postaju jer nema potrebe za daljnjom obradom u zdravstvenoj ustanovi. U tom trenutku sve ih je počeo vrijeđati raznim pogrdnim riječima, prijetio je da će ih ubiti, pljuvao je po njima. Na njega osobno nije fizički nasrtao, a za ostale kolege ne može reći jer je razgovarao sa policijom izvan vozila. Sjeća se da je rekao „da će nam se napiti krvi, da poznaje neke ljude i da zna gdje radimo“. Optuženik mu je poznat od ranije. Zbog proteka vremena ne sjeća je li optuženik bio u alkoholiziranom stanju, ali sjeća se da je mogao stajati na nogama. Prijetnje je izgovarao u kombiju, a kako su oni stajali oko njega, gledao ih je svakog ponaosob dok je izgovarao prijetnje. Nakon što mu je predočen njegov iskaz kojeg je dao pred policijskim istražiteljem, iskazuje da je točno sve što je tamo iskazivao, pa prema tome i da je optuženik bio pod jakim utjecajem alkohola, čega se prije ovog podsjećanja zbog proteka vremena nije mogao sjetiti. Navedenog dana odradio je svoju smjenu do kraja, a psihološku pomoć nije potražio jer u okviru njegove službe psihološka podrška zaposlenicima nije organizirana, a da jest, on bi je i potražio, privatno psihološku pomoć nije potražio. Ovakve situacije sa prijetnjama pacijenata prema osoblju događaju rijetko, u prosjeku 2-3 puta godišnje. Prošle godine je osim ove imao još jednu sličnu situaciju sa prijetnjama, ali taj puta sa pištoljem. Pred policijskim istražiteljem je istinito iskazivao i sjeća se većeg dijela tog iskaza, a njegovo sjećanje je tada bilo puno jasnije nego sada. Predočava mu se dio iskaza u kojem je on naveo kako im je optuženik počeo odmah po njihovom izlasku iz vozila psovati i prijetiti, te je točno da je tom prilikom optuženik izgovorio upravo one riječi koje je on citirao pred policijskim istražiteljem „jebem vam mater, imam ja prijatelje, sutra ćete vidjeti, sve ću vas ubiti, vidjet ćete vi svi, napit ću vam se krvi“. Predočava mu se dio iskaza gdje je naveo kako je optuženik ponovno počeo prijetiti i vrijeđati ih nakon što mu je rečeno da će biti odveden u policijsku postaju zbog narušavanja javnog reda i mira „vidjet ćete vi svi, jebem vam mater, napit ću vam se krvi, sve ću vas ubiti“, navodi da je i to točno. Točno je ono što je naveo pred policijskim istražiteljem „da je okrivljenik bio pod jakim utjecajem alkohola, prilikom razgovora sa okrivljenim je primijetio da isti jako zaudara na alkohol, nerazgovijetno je govorio, te je bio agresivan i svađalački nastrojen“. Optuženik mu je od ranije poznat kao osoba koja ima problema s alkoholom jer se sjeća da je više puta bio vožen od strane Hitne pomoći na liječenje od alkohola u Kliniku za psihijatriju Vrapče. U Hitnoj službi radi četiri godine.

7.1. Oštećenici su suglasno iskazali da su kritičnog dana po prijavi da muška osoba sjedi na cesti, došli vozilom Hitne pomoći na mjesto događaja, da je optuženik bio u vidno alkoholiziranom stanju, da se nije želio maknuti sa ceste, da je pozvana policija, da je optuženik zatražio da ga vozilom Hitne pomoći odvezu kući, što mu je odbijeno i da im je tada prijetio riječima „jebem vam mater, napit ću vam se krvi, sve ću vas ubiti“.

7.2. Svjedoci OO i ŽO u svojem iskazu navode da je prijetnje optuženik njiima uputio nakon što je odbijen njegov prijedlog da ga se vozilom Hitne pomoći odveze kući, dakle, nisu tvrdili da bi optuženik započeo sa prijetnjama odmah po njihovom izlasku iz vozila, niti tako proizlazi iz iskaza svjedokinje ĆOB, koja je navela da ih je optuženik vrijeđao pogrdnim riječima kada su izašli iz vozila, međutim, nije tvrdila da bi im prijetio u trenutku njihovog izlaska iz vozila, već te prijetnje opisuje nakon dolaska policije i smještaja optuženika u vozilo Hitne pomoći.

7.3. Svjedoku ŽO predočen je njegov iskaz dan pred policijskim istražiteljem u kojem je naveo kako je optuženik počeo sa prijetnjama odmah po njihovom izlasku iz vozila Hitne pomoći na što je svjedok iskazao da ostaje kod iskaza kojeg je dao pred policijskim istražiteljem, međutim, kako se u tom dijelu iskazi svjedoka razlikuju, sud nije mogao na nedvojbeni način utvrditi da bi optuženik započeo sa prijetnjama odmah po izlasku oštećenika iz vozila Hitne pomoći.

8. Dakle, putem dokaza provedenih u postupku, sud je utvrdio da je optuženik prijetio oštećenicima ŽO, OOB i OO, što je oštećenike uznemirilo. Također iz iskaza oštećenika proizlazi da su oni prijetnje optuženika ozbiljno shvatili. Okolnosti u kojima su izrečene prijetnje objektivno su podobne da kod oštećenika izazovu strah.

9.1. U odnosu na subjektivna obilježja djela, valja reći da je optuženikova ubrojivost u vrijeme počinjenja djela 15. studenoga 2023. bila predmet vještačenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Strahimira Sučića, pa tako iz nalaza od 29. prosinca 2023. proizlazi mišljenje da je opt. ĆO osoba kod koje je u ranoj dobi došlo do oštećenja mozga zbog kojeg su se kasnije očitovale i karakterne smetnje u smislu impulzivnosti, slabije socijalizacije, kao i slabijeg intelektualnog funkcioniranja. Rani razvoj organskih smetnji mogao je kasnije pridonijeti sklonosti ovisničkom ponašanju. Dugogodišnje konzumiranje alkohola moglo je samo pogoršati psihoorganski sindrom u smislu povećanja impulzivnosti i neadekvatnog ponašanja. U periodu kada je optuženik počinio djelo, došlo je do snažne afektivne reakcije, uslijed koje su optuženikove mogućnosti da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom tempore criminis bile bitno smanjene. Odlučujući utjecaj na dinamiku događaja imala je optuženikova ovisnost o alkoholu. Degenerativne promjene mozgla su zbog konzumacije alkohola još više došle do izražaja u smislu impulzivnosti i neadekvatnog ponašanja. Postoji opasnost da bi optuženik u budućnosti mogao pokušati teže kazneno djelo, stoga se preporuča izreći sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti od alkohola optuženiku čije je razumijevanje svojih postupaka i upravljanja svojom voljom bila bitno smanjena, tempore criminis.

9.2. Vještak Strahimir Sučić na raspravi iskazuje da je u svom nalazu već naveo dijagnozu sindrom ovisnosti od alkohola i psihoorganski sindrom koji je posljedica dugotrajne konzumacije alkohola. Navodi da je psihoorganski sindrom propadanje moždanog tkiva uslijed dugotrajne konzumacije alkohola. U djetinjstvu je optuženik imao potvrđenu dijagnozu epilepsije, koja je moguće također utjecala na oštećenje moždanog tkiva, iako je ta dijagnoza kasnije nestala. Ova dijagnoza ima za posljedicu u trijeznom stanju smanjenje kognitivnih sposobnosti, prvenstveno pada razina inteligencije i sposobnost vladanja vlastitom voljom. Kada je takva osoba u alkoholiziranom stanju, njegova klinička slika eskalira. Prošle godine prilikom pisanja nalaza utvrdio je da je 46 puta hospitaliziran zbog liječenja od alkohola. Prvo bolničko liječenje započelo je 1990. godine, a ambulantno je počelo 1988. godine. U nekoliko navrata je bio zadržan na pravom liječenju u trajanju od mjesec dana, svi ostali slučajevi su se odnosili na triježnjenje i liječenje apstinencijske krize. Obzirom na sve ove dijagnoze, preporučuje odrediti liječenje od alkoholizma i dodaje da je smanjeno kritičan prema sebi i svojim postupcima jer iznosi tvrdnje da u svakom trenutku može prestati sa uzimanjem alkohola.

Na upit sutkinje, a obzirom na njegov nalaz i mišljenje prema kojemu je optuženik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv, u kojoj mjeri je na njegovo ponašanje u trenutku počinjenja djela utjecala akutna alkoholiziranost, a u kojoj mjeri propadanje moždanog tkiva, vještak iskazuje da je bitno smanjena ubrojivost rezultat kombinacija akutne intoksikacije alkoholom i procesa propadanja moždanog tkiva. Organski psihosindrom optuženika je srednje teškog stupnja.

9.3. Nalaz i mišljenje vještaka dopunjeni na raspravi, sud je prihvatio kao stručan i objektivan. Temeljem ovog nalaza, sud je utvrdio da je optuženik u vrijeme počinjenja djela mogao vladati svojom voljom i shvatiti značenje svojeg postupanja, odnosno da je bio ubrojiv, iako bitno smanjeno, što je rezultat kombinacije akutne intoksikacije alkoholom i procesa propadanja moždanog tkiva. Okolnost da je optuženik bio bitno smanjeno neubrojiv, sud je uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

9.4. Što se tiče svijesti o protupravnosti, notorno je kako je optuženik znao da je zabranjeno drugome ozbiljno prijetiti usmrćenjem, pa prema tome da je zabranjeno prijetiti i službenim osobama u vezi sa njihovim radom.

10. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret i proglasio ga krivim za činjenični dio koji nije sporan, odnosno da je oštećenike počeo vrijeđati riječima "vidjet ćete vi svi, jebem vam mater, napit ću vam se krvi, sve ću vas ubiti", a nakon što mu je svjedok ŽO rekao da ga neće voziti kući vozilom Hitne pomoći. Sud je optuženika proglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora od deset mjeseci, te mu izrekao uvjetnu osudu, smatrajući da će navedenom vrstom i mjerom kazne biti ostvarena svrha kažnjavanja, kao i generalna i specijalna prevencija.

11.1. Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11, kao i svrhom kažnjavanja utvrđenom člankom 41. KZ/11.

11.2. Radi utvrđivanja tih okolnosti, sud je pribavio Izvješće u postupku odlučivanja o kaznenopravnoj sankciji Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Probacijskog ureda Zagreb II.

11.3. Temeljem sustava procjene rizika od štete dobiveni su rezultati da optuženik predstavlja srednji rizik od štete po druge. Na temelju raspoloživih informacija procijenjeno je da je vjerojatnost od ponovnog počinjenja kaznenog djela visoka. Uslijed prekomjerne konzumacije alkohola, a sukladno psihijatrijskom vještačenju, vidljivo je da postoji vjerojatnost povećanja impulzivnosti I neadekvatnog ponašanja u slučaju daljnje konzumacije. Zaključno, bilo bi svrhovito optuženika obvezati na uključivanje u tretman usmjeren na liječenje od ovisnosti o alkoholu, a koji se može realizirati u okviru strukturiranih uvjeta.

12. Ovo mišljenje Probacijskog ureda sud je doveo u vezu s ostalim provedenim dokazima koji su od značanja prilikom odmjeravanja kazne.

13.1. Od olakotnih okolnosti, sud je cijenio da optuženik nije kazneno osuđivan, te okolnost da se pridržava naloženih mu mjera opreza čime je pokazao kritičnost prema svojem ponašanju i da je u trenutku počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv, čime je njegova krivnja manja i potrebno mu je uputiti manji stupanj prijekora.

13.2. Otegotnom je sud cijenio okolnost da je optuženik jednom prekršajno kažnjavan zbog narušenja javnog reda i mira.

13.3. Sud je optuženiku, primjenom odredbi o ublažavanju, izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, uz izricanje uvjetne osude, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjerom kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema optuženiku, kao i da će ista kazna primjereno djelovati na daljnje optuženikovo ponašanje, kao i na ponašanje svih drugih počinitelja sličnih kaznenih djela.

14. Optuženik je djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu te postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Stoga je, sukladno preporuci vještaka, sud optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu koja će se izvršavati izvan zatvorskog sustava.

15. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru predlaže da se optuženiku izrekne kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci. Sud ocjenjuje takav prijedlog sankcije prestrogim, s obzirom na utvrđene olakotne okolnosti, kao i potrebu da se optuženik liječi od ovisnosti o alkoholu. Naime, izrečena kaznenopravna sankcija i sigurnosna mjera čine jednu cjelinu, sigurnosna mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora. U slučaju izricanja uvjetne osude sigurnosna mjera može trajati do proteka vremena provjeravanja, koje je ovdje izrečeno u trajanju tri godine. Uvažavajući specifičnosti slučaja, osobito činjenicu da je radi otklanjanja optuženikove opasnosti potrebno izreći sigurnosnu mjeru, sud ocjenjuje da je upravo kombinacija uvjetne osude i sigurnosne mjere kako je izrečena prikladna da se njome ostvare svrhe kažnjavanja, a s naglaskom na specijalnoj prevenciji. Također, da se učinkovito otkloni opasnost optuženika.

16.1. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 nalaže se optuženome GO platiti paušalne troškove kaznenog postupka u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u iznosu 60,00 eura (šezdeseteura), što je optuženik dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude. Sud ocjenjuje da plaćanjem ovog troška optuženikovo uzdržavanje neće biti dovedeno u pitanje.

16.2. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 optuženika se oslobađa plaćanja troškova obrane po službenoj dužnosti i trošak vještačenja, te taj trošak pada na teret proračunskih sredstava, jer bi to bilo financijski ugrožavajuće za njegovu egzistenciju.

U Zlataru 7. studenoga 2024.

Sutkinja:

Livija Šrajbek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj KO-DO-2/2024

2. Opt. ĆO

3. Braniteljica Andrea Mardešić

4. Oštećeni OO

5. Oštećena ĆOB

6. Oštećeni ŽO

7. Probacijski ured Zagreb II – po pravomoćnosti