Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: R1-110/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, OIB 14828046348, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Tanji Krašovec, odvjetnici iz Novog Marofa, protiv protustranke JO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi uređenja međe, dana 7. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između nekretnina stranaka i to predlagateljice ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i to čkbr. [katastarska čestica] i protustranke JO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i to čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] tako da ide pravcem označenim u skici mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 7. studenog 2024. slovima A-B-C-D-E-F-G, a to temeljem posljednjeg mirnog posjeda.

II/ Utvrđuje se da postoji sporna površina označena slovima 1-A-B-C-D-E-E1-1 te se nezadovoljna stranka upućuje da u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ovog rješenja može pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja jačeg prava na spornoj površini.

III/ Nalaže se protustranci da na ime troškova ovog postupka isplati predlagateljici iznos od 304,77 EUR (tristo četiri eura i sedamdeset sedam centi), a to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovome sudu prijedlog radi uređenja međe navodeći da je vlasnica i posjednica nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u grabi, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je protustranka vlasnik i posjednik susjedne nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u [adresa], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje da su predmetne nekretnine nekada predstavljale jednu nekretninu u vlasništvu zajedničkih prednika stranaka, a suvlasništvo je razvrgnuto 70- ih godina prošlog stoljeća tako da su nastale dvije nekretnine između kojih je postavljena i ograda i koju stranke nisu dirale. Također je navela da sadašnji oblik i veličina njezine nekretnine ne odgovara stanju u katastru i zemljišnim knjigama te je izvršila premjer po ovlaštenom mjerniku radi izrade odgovarajućeg elaborata. Na taj elaborat protustranka je odbila dati suglasnost, a također je i osporio postojanje međe pravcem izgrađene ograde, ali smatra da bi međa trebala ići temeljem stanja u katastru. To ustvari znači da bi međa trebala ići kroz kuću predlagateljice koja postoji na ovom mjestu preko 50 godina. Stranke nisu posjedovale svoje nekretnine na taj način te je obzirom na tvrdnje protustranke predlagateljica pokrenula ovaj postupak tražeći da se sudskim putem uredi međa između nekretnina stranaka.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se prvenstveno usprotivio provođenju ovog postupka time da je priznao da su predmetne nekretnine nastale diobom između prednika stranaka kada je ustvari svakome od prednika pripala polovica dotadašnje zajedničke nekretnine i na koji način su ustvari prednici te stranke kao njihovi pravni slijednici uživali svoje nekretnine. Smatra da je stoga međa između nekretnina stranaka poznata i da nema potrebe voditi ovaj postupak.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je prije svega proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog sudskog vještaka dipl. ing. Bojana Škvorca.

4. Na licu mjesta sud je utvrdio da su nekretnine stranaka smještene u mjestu [adresa] i to su u naravi kuće i dvorište i smještene su uz glavnu cestu koja prolazi kroz mjesto [adresa] sa južne strane te ceste i to tako da je nekretnina predlagateljice istočno u odnosu na nekretninu protustranke. Posjed stranaka na predmetnim nekretninama je na licu mjesta bio jasno vidljiv budući između tih nekretnina, a to prvenstveno kuća, je zatečena izgrađena ograda od betonskog parapeta i žičanog pletiva, a također ulazna vrata sa manjim pješačkim vratima i većim kolnim vratima. Isto tako na licu mjesta je između stranaka bilo nesporno da predmetna ograda ustvari predstavlja granicu između njihovih posjeda, a čak je protustranka i naveo da ta ograda koja je inače postavljena negdje 80-ih godina prošlog stoljeća predstavlja jedino moguće i logično razdvajanje njihovih posjeda. No bez obzira na to smatra da bi međa između nekretnina stranaka trebala ići drugačijem pravcem, a to kako je naznačeno u katastru, što znači da bi trebala ići dijagonalno preko kuće predlagateljice iako je predmetna kuća građena još 50-ih godina prošlog stoljeća po zajedničkim prednicima stranaka. Ujedno je i utvrđeno da stranke koriste i dvorišta ispred svojih kuća time da je kuća protustranke sagrađena negdje 80-ih godina prošlog stoljeća, u kojem razdoblju je izvršena izgradnja ove naprijed opisane kuće po predlagateljici. Predlagateljica ustvari do svoje nekretnine mora proći preko njegovog dvorišta jer prema kazivanju stranaka ta nekretnina niti nema drugog prilaza. Isto tako protustranka je na licu mjesta unatoč tvrdnji da bi međa između stranaka trebala ići drugim pravcem tako da bi njemu trebao pripasti još dio nekretnine koja je sada u posjedu predlagateljice, iskazao da bi bio suglasan da ostane ograda koja sada predstavlja granicu posjeda jer je to jedina mogućnost razgraničenja nekretnina stranaka.

5. Prema nalazu i mišljenju mjerničkog sudskog vještaka je inače utvrđeno da predlagateljica posjeduje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina u naravi predstavlja dvorište, voćnjak, stambeni objekt i pomoćni objekt dok protustranka posjeduje čkbr. [katastarska čestica], a koja nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište i pomoćni objekt. Isto tako je utvrđeno da međašna linija prema katastarskom operatu znatno odstupa od stanja na terenu. Stoga je na licu mjesta snimljen način uživanja predmetnih nekretnina koji je i nesporan između stranaka i linija kojeg uživanja je označena u skici slovima A-B-C-D-E-F-G time da je u toč. A zatečen drveni kolac, a linija između točaka B-C-D predstavlja betonsku škarpu postavljenu po protustranci, dok je na liniji D-E-F betonski parapet postavljen po predlagateljici na kojem se nalaze betonski stupovi te je između tih stupova razvučeno žičano pletivo. U toč. G pak je zatečena metalna šina. Isto tako je mjernički vještak utvrdio da se na liniji između točaka D-E nalazi ulazna lesa na dvorište predlagateljice. Što se tiče katastarske linije međe ista prolazi linijom 1-2, a obzirom na pokazivanje stranaka je nastala i sporna površina koju je mjernički vještak označio slovima 1-A-B-C-D-E-E1-1.

6. Nakon pokazivanja i obilježavanja svih pravaca po mjerničkom vještaku predlagateljica je tražila uređenje međe sukladno dosadašnjem posjedu stranaka dok je protustranka tražila uređenje međe prema katastarskom operatu.

7. Sud je inače u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka smatrajući da je nalaz i mišljenje dano temeljem stručnog znanja i iskustva mjerničkog vještaka, a isti nalaz i mišljenje su i potkrijepljeni odgovarajućom skicom izmjere i nisu dovedeni u sumnju tvrdnjama stranaka.

8. Imajući u vidu nesporne izjave stranaka o granici posjedovanja nekretnina po strankama kao i činjenicu kada je postavljena granica (ograda) te sagrađene kuće stranaka sud je utvrdio da ustvari je posjed stranaka miran i nesmetan svih ovih godina. Međutim bez obzira što doista postoji čvrsta granica između nekretnina stranaka obzirom na izjave protustranke na licu mjesta je nedvojbeno utvrđeno da je ta međa kakva postoji uz ogradu i sa ostalim uređajima između stranaka sporna, a taj spor je prvenstveno bio vidljiv kada je protustranka odbio potpisati geodetski elaborat o snimljenom stanju što je konačno i na samom očevidu tvrdio da međa kakva trenutno postoji i na koju među ustvari do prije pokretanja ovog postupka nije bilo prigovora ipak ne predstavlja po njegovom mišljenju pravilnu među. Sud je obzirom na utvrđeno stanje na licu mjesta kao i obzirom na nesporne izjave stranaka o nespornom posjedovanju njihovih nekretnina konačno uredio među temeljem posljednjeg mirnog posjeda između njihovih nekretnina, a to sukladno odredbi iz čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst) - dalje ZV).

9. Pritom valja reći da prema odredbi iz čl. 103. st. 1. ZV-a, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Nadalje odredbom iz čl. 103. st. 2. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Konačno odredbom iz čl. 103. st. 3. ZV-a je propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga čl., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije ga utvrditi

– prema pravičnoj ocjeni. U ovom slučaju je sud nedvojbeno utvrdio posjed stranaka na njihovim nekretninama jer je isti i nesporan između stranaka te taj posjed ide linijom označenim slovima A-B-C-D-E-F-G kako to proizlazi i iz skice mjerničkog vještaka te je upravo po toj liniji i uredio među između stranaka.

11. Isto tako je sud sukladno odredbi iz čl. 103. st. 6 ZV-a uputio stranke da mogu i nakon pravomoćnosti ovog rješenja, a to u roku od 6 mjeseci u parnici dokazivati vlasništvo na nekretninama koje su predmet ovog postupka te tamo i zahtijevati eventualno drugačije uređenje međe nego što je to uređeno ovim postupkom.

12. Obzirom na iznijeto riješeno je kao u izreci.

13. Što se tiče troškova ovog postupka isti se temelje na odredbi iz paragrafa 283 st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku a koji se i primjenjuje u ovom predmetu temeljem odredbe iz čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine 73/91) Naime na očevidu je bilo nedvojbeno utvrđeno da je ovaj postupak uređenja međe između nekretnina stranaka bio nužan i potreban jer nedvojbeno postoji spor oko međe između nekretnina stranaka. Stoga je sud i obvezao protustranku na naknadu polovice troškova predlagateljici s tim da je priznao sljedeće troškove: za sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 19,91 eur, za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 39,81 eur troškove sudskog očevida uključujući i trošak sudskog vještaka u iznosu od 549,48 eur. Dakle predlagateljici je ukupno priznat trošak od 609,53 eur, a kako je ista zatražila naknadu troškova to je i protustranka obvezana na naknadu tih troškova u ½ dijela tj. u iznosu od 304,77 eur kako je to naznačeno u izreci pod točkom III/ ovog rješenja.

U Varaždinu 7. studenog 2024.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

U razdoblju od 1. – 15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dostaviti:

1/ Odvjetnica Tanja Krašovec, Novi Marof (za predlagateljicu)- uz skicu izmjere od 7. studenog 2024.

2/ JO, [adresa] (protustranka) (Republika Njemačka, Neue Str. 3, [adresa] Gehrden (bei Hannover)- uz skicu izmjere od 7. studenog 2024.