Broj: Ppž-6091/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog EOT, kojeg brane Doris Košta i Krunoslav Aljinović, odvjetnici u Splitu i drugookrivljene EO, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbama prvookrivljenog EOT i drugookrivljene EO podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-9239/2021-13 od 19. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 7. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe prvookrivljenog EOT i drugookrivljene EO te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) prvookrivljeni EOT i drugookrivljena EO obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 40,00 eura (četrdeset eura), svaki posebno, u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-9239/2021-13 od 19. ožujka 2024., proglašeni su krivima prvookrivljeni EOT i drugookrivljena EO da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je prvookrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu 400,00 eura, dok je drugookrivljenici izrečena novčana kazna u iznosu 260,00 eura. Predmetne kazne okrivljenici su dužni platiti u roku od 1 mjeseca od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni. Također, istom presudom okrivljenici su obvezni na naknadu troškova prekršajnog postupka od po 50,00 eura, svaki posebno.

2. Protiv navedene presude prvookrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati. U žalbi navodi kako niti iz jednog u postupku provedenog dokaza, izuzev iskaza drugookrivljenice, ne proizlazi da bi počinio prekršaj za koji je proglašen krivim. Zatim, ističe kako prvostupanjski sud nije donio odluku na temelju dokaza, već na temelju nagađanja.

2. 1. Osim toga, žalbu je pravodobno osobno podnijela i drugookrivljenica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o novčanoj kazni. U žalbi u bitnome navodi kako predmetne zgode nije počinila prekršaj u odnosu na prvookrivljenika, već da je ona isključivo žrtva nasilja od strane istoga. Osim toga, ističe kako je prvookrivljenik već ranije u nekoliko navrata prekršajno i kazneno procesuiran zbog počinjenih djela u odnosu na nju. Zatim, navodi i kako iskaz svjedokinje BO nije vjerodostojan. Naposljetku, ističe kako zbog svoje financijske situacije nije u mogućnosti platiti izrečenu kaznu.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbama, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

U odnosu na žalbu prvookrivljenika

5. U odnosu na žalbene navode prvookrivljenika, suprotno tvrdnjama žalbe, prema mišljenju ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

5. 1. Naime, prvostupanjski sud je s pravom cijenio kao vjerodostojan dio iskaza drugookrivljenice, a koji se odnosi na počinjeno psihičko i fizičko nasilje od strane prvookrivljenika na štetu drugookrivljenice, s obzirom da je ista iskazivala uvjerljivo, detaljno u opisu tijeka događaja inkriminirane prilike te u tom dijelu njezinog iskaza nije bilo kontradiktornosti niti nelogičnosti, te je iskazivala o svim odlučnim činjenicama od kojim ovisi ostvarenje djela prekršaja koji se prvoookrivljeniku stavlja na teret. Tako je ista, kako neposredno pred prvostupanjskim sudom na ročištu za glavnu raspravu od 13. ožujka 2024., ali i tijekom prethodnog postupka sukladno članku 158. stavku 6. Prekršajnog zakona, istovjetno iskazivala odnosno navela kako ju je prvookrivljenik vrijeđao riječima ''bolesna si, ne ljubi dijete s tim ustima punih seksualnih bolesti, kravo, kurvo, s tim ustima pušiš kurac, marš, goni se'', te ju je potom i otvorenim dlanom udario po lijevoj strani lica. Takvim postupanjem prvookrivljenika nesporno su ostvarena sva obilježja prekršaja koje mu je stavljeno na teret. Osim toga, iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji II. policijske postaje Split od 5. lipnja 2021. proizlazi kako je drugookrivljenica od strane policijskih službenika zatečena uznemirena.

5. 2. Stoga, nisu osnovani žalbeni navodi prvookrivljenika kojima ističe kako ne postoji niti jedan dokaz da bi počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, jer iz prethodno navedenog proizlazi suprotno, a kako to osnovano zaključuje i obrazlaže i prvostupanjski sud. Važno je istaknuti i kako u ovom postupku drugookrivljenica ima i status oštećenika (kao i prvookrivljenik), budući da je inkriminirane prilike došlo do međusobnog nasilja u obitelji između prvookrivljenika i drugookrivljenice. Dakle, u dijelu u kojem je drugookrivljenica iskazivala o počinjenom nasilju od strane prvookrivljenika može se temeljiti osuđujuća presuda u odnosu na istoga.

6. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se prvookrivljenik nije žalio zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

6. 1. Razmatrajući pobijanu presudu u tom dijelu, ovaj drugostupanjski sud smatra da je izrečena vrsta i mjera kazne primjerena stupnju okrivljenikove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od najmanje 260,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu 400,00 eura predstavlja, prije svega, blažu vrstu propisane kazne, a osim toga i kaznu neznatno iznad zakonom propisanog posebnog minimuma. Imajući na umu da su u konkretnom slučaju vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

6. 2. Stoga, i ovaj sud ocjenjuje da je izrečena novčana kazna u iznosu 400,00 eura, primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

U odnosu na žalbu drugookrivljenice

7. Također, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica i u odnosu na krivnju drugookrivljenice.

7. 1. Naime, jednako kao i prvostupanjski sud, i ovaj sud je uvjerenja kako je obrana drugookrivljenice usmjerena prema otklanjanju vlastite odgovornosti zbog počinjenog prekršaja. Da je drugookrivljenica počinila prekršaj koji joj je optužnim prijedlogom stavljen na teret proizlazi iz iskaza svjedokinje BO, koja više nije u intimnoj vezi s prvookrivljenikom, pa stoga nije niti zainteresirana za ishod ovog postupka. Osim toga, budući se prvookrivljenik već duže vrijeme ne nalazi na području Republike Hrvatske ista nema nikakvog razloga svjedočiti na štetu drugookrivljenice, dok bi eventualno imala razloga za isto da je još u vezi s prvookrivljenikom i da je isti na teritoriju Republike Hrvatske.

8. Razmotrivši odluku o kazni koju je prvostupanjski sud izrekao drugookrivljenici za počinjeni prekršaj, ovaj drugostupanjski sud prihvaća kao pravilno utvrđene od strane prvostupanjskog suda sve okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja.

8. 1. Ovaj sud ocjenjuje da je izrečena novčana kazna u iznosu 260,00 eura, dakle u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja. Činjenice koje se ističu u žalbi, odnosno loše financijsko stanje, ne predstavljaju posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale izricanje kazne ispod posebnog minimuma.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 40,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote. Ista je izrečena posebno u odnosu na svakog žalitelja.

10. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. studenog 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelje prvookrivljenoga i tužitelja.