Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Posl. broj: K-266/2024-37

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Benčiću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Madlene Herak Tauković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog GA, zbog kaznenih djela iz članka 179.a i dr. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/11, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 - dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice OKDO Zagreb broj KO-DO-136/2024 od 30. siječnja 2024., nakon održane javne rasprave u prisutnosti tužiteljice (OKDO Zagreb) AA, odvjetničkog vježbenika sa položenim pravosudnim ispitom BA uzz branitelja Mirana Karljevića, odvjetnika iz Zagreba te okrivljenika GA, dana 07. studenoga 2024.

    p r e s u d i o  j e

    okrivljeni GA - OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i CA, rođene A, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, pismen, sa završenom osnovnom školom, s mjesečnim primanjima od 400 eura, oženjen FA, otac troje punoljetne djece, vlasnik stana na adresi prebivališta, vojsku služio u JNA 1974/75, sudionik Domovinskog rata 1993., bez čina, neodlikovan, neosuđivan, trenutno u istražnom zatvoru u Zatvoru u Zagrebu,

    k r i v  j e

    što je:

    u razdoblju od točno neutvrđenog dana pa do 28. studenog 2023. u [adresa], protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti obitelji (NN 70/17., 126/19. i 84/21) u nakani da obezvrijedi dostojanstvo svoje supruge NA i istu ponizi, imenovanu učestalo vrijeđao pogrdnim riječima govoreći joj da je kurvetina, da joj jebe majku, pljunuo ju je u lice i gornji dio tijela govoreći joj "marš kurvo jedna nisi više nikome potrebna", te govori JA da on ima djevojku, da je invalidna, da mora ostaviti štake, da je staromodna, da je luda, te je 28. studenog 2023. u nakani da ozlijedi suprugu FA imenovanu udario po zubima, te u lijevu ruku, a nakon toga i u desnu ruku u predjelu podlaktice, te je FA od udarca pala na pod i zadobila ozljede u vidu natučenja gornje usne s kontuzijskim biljegom u području desnog kuta usana, natučenja desne podlaktice s oteklinom u području lakatnog vrha i natučenja prednje strane (sa strane dlana lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom), a koje ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu,

    dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njenu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno drugo kazneno djelo,

    čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11 te kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnu ozljedu - opisano po članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11, sve kažnjivo u svezi s člankom 51. KZ/11,

    pa mu se temeljem članka 51. stavka 1. KZ/11 utvrđuju sljedeće kaznene sankcije:

    - za kazneno djelo nasilja u obitelji temeljem članka 179.a KZ/11 u trajanju od 1 (jedne) godine te

    - za kazneno djelo tjelesne ozljede temeljem članka 117. stavka 2. KZ/11 u trajanju od 1 (jedne) godine,

    pa mu se temeljem članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11

    i z r i č e

    jedinstvena kazna zatvora u trajanju od

    1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca.

    Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljenom se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 06. prosinca 2023. do 06. ožujka 2024.

    Temeljem članka 70. KZ/11 okrivljenom se izriče sigurnosna mjera ''Obveznog psihosocijalnog tretmana'' koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

    Temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik se oslobađa od dužnosti snošenja troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. Uvodno navedenom optužnicom optuženom GA na teret je stavljeno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11, oba počinjena na štetu njegove supruge, oštećene NA.

    2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, optuženi je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja su mu stavljena na teret.

    3. S obzirom na navedeno, sud je u dokaznom postupku pročitao i razgledao materijalnu dokumentaciju u spisu, i to: izvješće o uhićenju i dovođenju optuženog od 6. prosinca 2023. (list 6 do 8), liječničku dokumentaciju za oštećenu FA i optuženog GA (list 18 i 19, 25 do 30, 200 do 211 te 215 do 218), te je na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitao nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka, dr. med. Petra Škavića od 24. siječnja 2024. (list 82 do 86), iskaz oštećene NA (list 76, 77 i 155) te nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka, dr. Darka Marčinka od 01. ožujka 2024. (list 179 do 182).

    3.1. Na raspravi od 07. studenog 2024. vještak psihijatar, dr. Darko Marčinko, je dopunio svoj pisani nalaz i mišljenje (list 243).

    4. Na kraju dokaznog postupka, a prethodno ispitivanju optuženog, sud je pročitao izvode iz kaznene i prekršajne evidencije MP RH (list 96 i 97 te 104 i 105) na ime optuženog.

    5. U iskazu danom na raspravi od 07. studenog 2024. (list 243) optuženi je naveo istovjetno kao na raspravi od 10. srpnja 2024. (list 231) kada je u bitnom izjavio da se ničega ne sjeća, da je teško bolestan te da se već godinama liječi. Posljednje čega se sjeća je da je popio 40 tableta kad je bio kod kuće, da je htio počiniti samoubojstvo, ali da ga je nakon toga iz njemu nepoznatog razloga odvela policija. Ističe da u zatvoru redovno pije tablete. Na raspravi od 07. studenog 2024. je dodao i to je svjestan da se protiv njega vode kazneni postupci, s tim da se posljednji odnosi na kršenje samostalne mjere opreza određene u odnosu na oštećenu, njegovu suprugu, zbog čega je završio u istražnom zatvoru. Navedeno objašnjava činjenicom da on i supruga nemaju gdje živjeti osim zajedno, da ne mogu jedno bez drugoga te da se moraju brinuti i za teško bolesnu kćer. Njegova supruga je također teško pokretna.

    6. S obzirom na ovakav iskaz optuženog u kojem tvrdi da se ne sjeća inkriminiranih događaja, u postupku je bilo sporno optuženikovo počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11, prema oštećenoj, odnosno supruzi optuženog JA, i to na način i pod okolnostima kako je to optuženom optužnicom stavljeno na teret.

    7. Radi utvrđivanja navedenog, sud je prvenstveno cijenio iskaz oštećene NA, nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Darka Marčinka, kao i materijalnu dokumentaciju u spisu, da bi rezultate dokazivanja po navedenim dokazima doveo u svezu s obranom optuženog u kojoj osim izjave da se ne smatra krivim ističe da se ne sjeća da bi počinio inkriminirana mu kaznena djela.

    8. U pročitanom iskazu danom na raspravi od 29. veljače 2024. oštećena NA, u bitnom je izjavila kao na zapisnik prilikom ispitivanja pred policijom od 10. siječnja 2024., odnosno da je optuženi GA njen suprug s kojim živi u braku već 48 godina. S istim ima četvero djece od kojih je sin preminuo, a kćeri žive odvojeno od nje i optuženog s obzirom da su udane. Dana 6. prosinca 2023. je podnijela kaznenu prijavu protiv optuženog jer ju je 28. studenog 2023., u njihovom stanu u [adresa], vrijeđao prostim riječima govoreći joj da je kurvetina i da joj jebe majku, što je nju jako povrijedilo i zbog čega mu je prigovorila. Optuženi ju je zbog tih prigovora odmah udario šakom u lice, i to po zubima, uslijed čega joj je pukla gornja usnica s unutarnje strane. Potom ju je optuženi udario nogom u njenu lijevu ruku, u predjelu šake, a zatim u desnu ruku u predjelu podlaktice, radi čega je pala na pod. Dok je bila na podu optuženi joj je pljunuo u lice i gornji dio tijela i rekao joj „marš kurvo jedna, nisi više nikome potrebna“. Ističe da je invalidna osoba, da ima problema s kralježnicom i kukovima te da se otežano kreće. Uz to ima problema sa šećerom i kardiološke smetnje. Zadnjih par mjeseci prije nego je optuženi uhićen, isti se ponašao čudno, govorio joj da ima djevojku, a u zajednički dom je donio i plastični penis. Tražio je od nje da mu ofarba kosu, govorio joj da je invalidna, da mora ostaviti štake, na druge ju načine omalovažavao i od nje radio „cirkus“. Optuženi joj stalno laže i obezvrjeđuje ju, govori joj da je staromodna, da je luda, pa ona zbog toga nekad „pukne“ i opsuje ga. Nakon opisnog fizičkog napada od strane optuženog tog 28. studenog 2023. doktoru je otišla sama tek nakon par dana. Naime, nije mogla odmah otići s obzirom da ju je sve boljelo. Optuženi je psihički bolestan i liječio se u psihijatrijskoj bolnici „Vrapče“, a ima problema i s plućima jer se liječio u bolnici na Jordanovcu u Zagrebu. Optuženi i ona si međusobno trebaju radi međusobnog pomaganja kao muž i žena. Ističe da je njena želja da se njenog supruga, odnosno optuženog, upozori da ju više ne tuče, da ju ne vrijeđa kao ženu i suprugu s obzirom da mu je rodila četvero djece te da od njega zahtijeva poštovanje.

    8.1. Oštećena je na raspravi dodala i to da je optuženi uvijek volio piti, ali da ju je počeo vrijeđati i tući zadnjih godina. Kad je trijezan ponaša se normalno, a kad je pijan onda je „divlji“ i „bijesan“, čak mu i oči pocrvene. Istaknula je da u inkriminirano vrijeme, odnosno u studenom 2023. nije pala, nego da ozljede koje je pretrpjela potječu samo od optuženog.

    9. U pročitanom nalazu i mišljenju sudsko-medicinskog vještaka, dr. med. Petra Škavića od 24. siječnja 2024., u bitnom se navodi da se oštećena NA **.**.2023., odnosno dva dana nakon navodnog inkriminiranog događaja javila liječniku, kojom prilikom su pregledom oštećene utvrđenje ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: natučenje glave u području lijeve strane gornje čeljusti, natučenje gornje usne s kontuzijskim biljegom u području desnog kuta usana, natučenje desne podlaktice s oteklinom u području lakatnog vrha i natučenje prednje strane (sa strane dlana) lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom.

    9.1. Dijagnoza natučenja glave u području lijeve strane gornje čeljusti je postavljena temeljem izjava i subjektivnih tegoba oštećene, odnosno bez objektivno medicinski utvrđenog i opisanog znaka ozljeđivanja pa ne predstavlja ozljedu u sudskomedicinskom smislu.

    9.2. Preostale, objektivno medicinski utvrđene i opisane ozljede predstavljaju svaka za sebe i u ukupnosti tjelesnu ozljedu, a nastale su sa tri zasebna, međusobno neovisna, djelovanja sile slabog intenziteta.

    9.3. Nadalje, navodi se da utvrđene ozljede nisu pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji zbog čega nije moguće sa sigurnošću zaključiti o njihovoj starosti, već samo navesti kako su mogle, među ostalim, nastati u vrijeme inkriminiranog događaja, ali i u bilo koje vrijeme oko tog vremena. Utvrđene ozljede pripadaju u skupinu tzv. nespecifičnih mehaničkih ozljeda, budući da, temeljem njihova izgleda i karakteristika, nije moguće sa sigurnošću zaključit o samo jednom, točno određenom, sredstvu i mehanizmu nanošenja, pa su tako utvrđene ozljede mogle nastati udarcima nekog tupotvrdog sredstva u tijelo oštećene, udarcima tijela oštećene u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu ili pak uzajamnim kretanjem tijela oštećene i nekog tupotvrdog sredstva.

    9.4. Natučenje gornje usne s kontuzijskim biljegom u području desnog kuta usana u pravilu nastaje udarcem nekog tupotvrdog sredstva poput šake u predio desne strane usta, i to silom slabog intenziteta. U trenutku ozljeđivanja oštećena se u odnosu na osobu koja joj je ovu ozljedu nanijela nalazila okrenuta sučelice ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja. O položajima tijela sudionika ozljeđivanja u trenutku ozljeđivanja nije moguće zaključiti s obzirom da bi ozljeda izgledala jednako da je nanesena u uspravnom položaju, ali i u bilo kojem drugom položaju pri kojem je lice, odnosno predio usta oštećene dostupan ozljeđivanju.

    9.5. Ozljeda u vidu natučenja prednje strane (sa strane dlana) lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom, a s obzirom na lokalizaciju i karakteristike u pravilu nastaje udarcem nekog tupotvrdog sredstva poput šake, noge obuvene u cipelu ili sličnog podesnog sredstva silom slabog intenziteta. Navedena ozljeda mogla je nastati i podmetanjem ruke ispod ili ispred sredstva kojim druga osoba zamahuje prema oštećenoj, zbog čega bi ta ozljeda u tom slučaju predstavljala pasivnu obrambenu ozljedu.

    9.6. Ozljeda u vidu natučenja desne podlaktice s oteklinom u području lakatnog vrha, s obzirom na lokalizaciju, prvenstveno upućuje na mehanizam nastanka padom i udarcem laktom u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu, iako nije moguće isključiti nastanak ove ozljede direktnim udarcem nekog tupotvrdog sredstva poput šake, noge obuvene u cipelu i slično. Ako je ova ozljeda nastala padom i udarcem ruke o neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu, o uzorku pada nije moguće zaključivati sa sudskomedicinskog stajališta, budući da bi ozljeda izgledala jednako u slučaju da je nastala pri tzv. jednostavnom padu do kojeg dolazi bez djelovanja izvanjske sile, npr. uslijed poskliznuća, posrtanja i slično, ali isto tako i u slučaju pada koji je uslijedio radi djelovanja izvanjske sile, npr. zadobivanja udarca, odguravanja, povlačenja i slično. Udarac u predio usta koji je doveo do nastanka ozljede usne mogao je, među ostalim, dovesti do destabilizacije oštećene i njezinog posljedičnog pada.

    9.7. S obzirom na veliku pokretljivost ruku u odnosu na tijelo nije moguće zaključiti o samo jednom, točno određenom međusobnom položaju sudionika ozljeđivanja, kao niti o njihovim položajima u prostoru u trenutku ozljeđivanja. Ako je neka ozljeda ruku nastala udarcem noge obuvene u cipelu, pritom bi se u trenutku ozljeđivanja oštećena morala nalaziti u nekom nižem, prignutom, duboko pognutom, sjedećem ili ležećem položaju sve ovisno o mogućnosti osobe koja joj ozljede nanosi da podigne nogu u zrak i zada oštećenoj udarac. U slučaju da je ozljeda u vidu natučenja prednje strane (sa strane dlana) lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom nastala podmetanjem ruke oštećene ispod ili ispred sredstva kojim druga osoba zamahuje prema njoj (pasivna obrambena ozljeda) tada bi se sudionici ozljeđivanja morali nalaziti u položaju sučelice ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja.

    10. U pisanom nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka, dr. Darka Marčinka od 1. ožujka 2024. u bitnom se navodi da je optuženom GA prethodno verificirana psihijatrijska dijagnoza PTSP-a. Vještak je mišljenja da je optuženi u inkriminirano vrijeme bio smanjeno ubrojiv, ali u manjoj mjeri. Optuženi negira okolnosti navedene u optužnici, u svemu ne vidi svoju ulogu niti svoju odgovornosti. Njegova emocionalna reakcija uključuje visok stupanj anksioznosti, jaki doživljaj ugroženosti uz nemogućnost adekvatnog procesuiranja informacija te sklonost maladaptivnom reagiranju. Sukladno tome, a uzimajući u obzir oštećenja subsistema ličnosti u sferi morala, mentalizacije, identiteta i karaktera, u vrijeme počinjenja kaznenih djela optuženi nije bio u mogućnosti optimalno vladati svojom voljom i nagonima. Kod optuženog su vještačenjem utvrđene psihičke smetnje iz kruga PTSP-a i smetnji ličnosti koje su u predmetnom periodu utjecale na otkočenje ponašanja te smanjenje optimalne percepcije i brzine reagiranja. Kod optuženog je prisutna impulzivnost, projektivni psihološki mehanizmi u stresnim situacijama (pripisivanje odgovornosti drugim osobama uz nedovoljno jasno viđenje svoje uloge), visoki stupanj vulnerabilnosti, pojačana reakcija na povrede u interpersonalnim odnosima uz dubinski strah od odbacivanja. S obzirom na sve navedeno, vještak smatra da je potrebno nastaviti proces psihijatrijskog liječenja optuženog čime će se maksimalno smanjiti rizik da isti u budućnosti počini drugo kazneno djelo, ali da nema potrebe za primjenu sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, već da je dovoljno ambulantno liječenje. Optuženi je raspravno sposoban.

    10.1. Upitan o promijenjenim okolnostima, odnosno o činjenici da je optuženi nakon davanja i mišljenja po provedenom psihijatrijskom vještačenju u ovom predmetu, pušten na slobodu i u dva navrata prekršio samostalne mjere opreza, kojom prilikom je prvi put za to kazneno djelo i osuđen, a došlo je i do nesuglasica s oštećenom, dok se u najnovijem predmetu očekuje rasprava zbog ponovnog kršenja samostalne mjere opreza, vještak je istaknuo da je s obzirom na vidno narušeno zdravstveno stanje optuženog, koje pripisuje kognitivnim mnestičkim oštećenjima vezano uz psihičke smetnje, potrebno istom odrediti sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana.

    11. S obzirom na navedeni dokazni postupak, posebice iskaz oštećene NA, kao i nalaz sudsko-medicinskog vještaka, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi počinio inkriminirana mu kaznena djela, upravo na način i pod okolnostima kako mu je to stavljeno na teret optužnicom. Naime, oštećena je u iskazu danom pred policijom vrlo detaljno i životno opisala kritičnu zgodu od 28. studenog 2023., odnosno da ju je optuženi na njen prigovor na njegovo vrijeđanje, najprije udario u lice, odnosno u zube, zbog čega joj je pukla gornja usna, da bi optuženi oštećenu potom udario nogom u lijevu ruku, u predjelu šake, a potom i u desnu ruku u predjelu podlaktice, radi kojih udaraca je pala na pod.

    12. Navedena dinamika inkriminiranog događaja koju je opisala oštećena, suglasna je i sa rezultatima po provedenom sudsko-medicinskom vještačenju. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Petra Škavića proizlazi da je oštećena kritične zgode zadobila tri medicinski objektivno utvrđene tjelesne ozljede, i to: natučenje gornje usne s kontuzijskim biljegom u području desnog kuta usana, natučenje desne podlaktice s oteklinom u području lakatnog vrha i natučenje prednje strane (sa strane dlana) lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom, koje ozljede svaka za sebe i u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu, a nastale su sa tri zasebna, međusobno neovisna, djelovanja sile slabog intenziteta. U odnosu na svaku od navedene tri tjelesne ozljede, iz vještačenja proizlazi da su mogle nastati, odnosno da uobičajeno nastaju udarcem nekim tupotvrdim predmetom poput šake, noge obuvene u cipelu i sl. Kad se navedeno dovede u svezu sa citiranim iskazom oštećene, za zaključiti je da su tjelesne ozljede nastale upravo na način i pod okolnostima kako ih je ista opisala. Štoviše, oštećena je u iskazu danom na raspravi decidirano otklonila mogućnost da su opisane ozljede nastale njenim padom, odnosno ponovila je tvrdnju danu pred policijom da joj je tjelesne ozljede nanio isključivo njen suprug, ovdje optuženik. S obzirom na navedeno, odnosno međusobnu suglasnost, životnost, logičnost i detaljnost, sud je iskaz oštećene, kao i nalaz i mišljenje vještaka dr. med. Petra Škavića prihvatio kao vjerodostojne dokaze u ovom kaznenom postupku.

    13. Prema tome, iskaz optuženog u kojem navodi da se ne sjeća inkriminiranog događaja je prema mišljenju ovog suda usmjeren isključivo izbjegavanju ili barem umanjenju kaznene odgovornosti za počinjena kaznena djela. Štoviše, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je optuženik ličnost koja je, uz dijagnozu psihičkih smetnji iz kruga PTSP-a, sklona impulzivnosti, projekciji, odnosno pripisivanju odgovornosti za svoje postupanje drugim osobama uz izostanak percepcije o svojoj ulozi, kao i pojačanoj reakciji na povrede u međuljudskim odnosima uz dubinski strah od odbacivanja. Navedene crte ličnosti optuženog samo potvrđuju mišljenje suda o optuženikovom nepoimanju vlastite uloge u inkriminiranim događajima, pa k tome i negiranju sjećanja o istima.

    14. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji, a koje djelo je kulminiralo u nanošenju tjelesne ozljede oštećenoj, sud je također utvrdio da ga je optuženi počinio upravo na način i pod okolnostima opisanim u činjeničnom opisu iz optužnice, odnosno izreke ove presude. Naime, iz vjerodostojnog iskaza oštećene proizlazi da ju je optuženi određeno vrijeme učestalo vrijeđao pogrdnim riječima, odnosno govorio joj da je kurvetina, da joj jebe majku, da ju je pljunuo u lice i gornji dio tijela govoreći joj "marš kurvo jedna nisi više nikome potrebna", kao i da on ima djevojku, a da je ona luda, invalidna, staromodna i da mora ostaviti štake. Navedeno postupanje optuženog traje posljednjih godina te je kulminiralo, a kako je već rečeno, u nanošenju tjelesne ozljede oštećenoj tog 28. studenog 2023.

    15. Iz iskaza oštećene proizlazi da je zbog opisanog ponašanja optuženog osjetila strah za svoju sigurnost, ali i da ju je optuženi doveo u ponižavajući položaj, jer kako je i sama rekla želja joj je da ga se upozori da ju više ne tuče, odnosno da ju ne vrijeđa kao ženu i suprugu s obzirom da mu je rodila četvero djece. Dakle, iako u strahu i dovedena u ponižavajući položaj, oštećena je kaznenu prijavu protiv optuženog podnijela samo radi upozorenja optuženom i zahtjeva za poštovanjem, s obzirom da je inkriminirano ponašanje optuženog u smislu nasilja u obitelji trajalo već godinama, te je gradiralo sve do nanošenja tjelesne ozljede oštećenoj.

    16. U odnosu na dio iskaza optuženog u kojem navodi da je teško bolestan i da se već godinama liječi, sud je iz vjerodostojnog nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, dr. Darka Marčinka, utvrdio da je navedena tvrdnja optuženog istinita. Naime iz rezultata vještačenja proizlazi da optuženi boluje od psihičkih smetnji iz kruga PTSP-a, te da je zbog njih u inkriminirano vrijeme bio smanjeno ubrojiv, ali ne i bitno. Dakle, optuženi je u vrijeme počinjenja oba kaznena djela bio smanjenih mogućnosti shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom, ali u manjoj mjeri.

    17. S obzirom na sve navedeno, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u postupanju optuženog GA prema oštećenoj supruzi JA ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11, kada je imenovanu 28. studenog 2023. na adresi u [adresa], u namjeri da ju ozlijedi najprije udario po zubima, potom u lijevu ruku, a nakon toga i u desnu ruku u predjelu podlaktice, od čega je oštećena pala na pod i zadobila ozljede u vidu natučenja gornje usne s kontuzijskim biljegom u području desnog kuta usana, natučenja desne podlaktice s oteklinom u području lakatnog vrha i natučenja prednje strane (sa strane dlana lijevog ručnog zgloba s kontuzijskim biljegom), a koje ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu. U postupku nije bilo sporno da je oštećena NA supruga optuženog, pa je optuženi opisanim postupanjem prema njoj ostvario i kvalifikatornu okolnost iz članka 117. stavka 2. KZ/11, odnosno tjelesnu ozljedu je nanio bliskoj osobi.

    18. Isto tako, optuženi je u razdoblju od točno neutvrđenog dana pa sve do 28. studenog 2023., postupanjem u vidu učestalog vrijeđanja oštećene, govorenja joj da je kurvetina, da joj jebe majku, da je staromodna, invalidna, luda, da mora ostaviti štake, kao i pljuvanjem u lice i gornji dio tijela uz riječi „marš kurvo jedna nisi više nikome potrebna“, ostvario i sva bitna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, odnosno opisanim postupanjem je učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelj, napose članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.; dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), i time kod člana obitelji, odnosno oštećene supruge NA, izazvao strah za njenu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno drugo kazneno djelo.

    19. Iako je vještačenjem utvrđeno da je optuženi u inkriminiranom razdoblju u odnosu na oba kaznena djela bio smanjeno ubrojiv u manjoj mjeri, radi se o kategoriji ubrojivosti, pa je dakle sud utvrdio da je optuženi oba na teret mu stavljena kaznena djela počinio u ubrojivom stanju, postupao je s izravnom namjerom, odnosno bio je svjestan obilježja kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje, bio je svjestan protupravnosti svog postupanja, a za isto ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

    20. Shodno, sud je optuženog GA proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, a kako je to određeno točkama 1.) i 2.) izreke ove presude.

    21. U odnosu na kaznenopravne sankcije, sud je na temelju članka 51. KZ/11, najprije utvrdio kaznu za svako djelo, a potom optuženog, uzimajući u obzir njegovu ličnost i počinjena kaznena djela u njihovoj ukupnosti, osudio na jedinstvenu kaznu.

    21.1. Za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. predviđena je kazna zatvora u trajanju od jedne do tri godine, pa je sud vodeći se stupnjem krivnje, svrhom kažnjavanja, kao i olakotnim i otegotnim okolnostima, a unutar predviđenog posebnog minimuma i maksimuma kazne, optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Naime, optuženom je kao olakotna cijenjena činjenica da je kazneno djelo tjelesne ozljede prema oštećenoj počinio u stanju smanjene ubrojivosti, ali u manjoj mjeri. Dakle, optuženi je zbog svoje dijagnoze u vidu psihičkih smetnji iz spektra PTSP-a bio smanjenih mogućnosti shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom. Ipak, kako je ranije navedeno, radi se o ubrojivom stanju, koje se može cijeniti kao olakotna okolnost, a što je u ovom slučaju sud i učinio. S druge strane, optuženom je otegotnom cijenjeno što je kazneno djelo počinio prema osobi za koju je bio svjestan da ima zdravstvenih problema, odnosno kako je i sam naveo da je teško pokretna. Nadalje, otegotnom je cijenjena i činjenica da je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom, kao najtežim stupnjem krivnje, kao i da je ranije bio u sukobu sa zakonom, a što je vidljivo iz pročitanih izvadaka iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika. Naime, optuženi je presudom ovog suda broj K-129/2022 od 21. rujna 2023., pravomoćnom 7. studenog 2023., osuđen radi počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11, dok je u tri navrata, počevši od 2021. godine, prekršajno kažnjavan radi povrede Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Dakle, prema mišljenju ovog suda, radi se o osobi čija je kriminalna volja tijekom vremena porasla, a učestalo je usmjerena prema njegovoj supruzi, ovdje oštećenoj. Stoga, sudu se u odnosu na ovo kazneno djelo opravdanom ukazuje upravo navedena kazna zatvora u trajanju od godinu dana.

    21.2. Za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 predviđena je kazna zatvora u trajanju od jedne do tri godine, pa je sud vodeći se stupnjem krivnje, svrhom kažnjavanja, kao i olakotnim i otegotnim okolnostima, a unutar predviđenog raspona kaznenopravne sankcije, optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Naime, optuženom je jednako kao i kod kaznenog djela tjelesne ozljede olakotnom cijenjena činjenica da je i ovo kazneno djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti u manjoj mjeri, dok mu je kao otegotno cijenjeno što ga je počinio sa izravnom namjerom kao najtežim stupnjem krivnje, kao i njegova ranija kaznena i prekršajna osuđivanost, a kako je to navedeno u točki 21.1. obrazloženja.

    21.3. Konačno sud je na temelju članka 51. KZ/11, a prema pojedinačno utvrđenim kaznama zatvora, optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca. Naime, kako se optuženik i ranije pojavljivao kao prekršitelj Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i to na račun svoje supruge, ovdje oštećene NA, da bi počinjenjem u ovom postupku inkriminiranih mu kaznenih djela, istu ponovno viktimizirao, sud je smatrao da se samo ovako izrečenom bezuvjetnom jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca može ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, odnosno izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženog i sve druge da ne čine kaznena djela (specijalna i generalna prevencija) te omogućiti optuženom ponovno uključivanje u društvo.

    22. Budući da je optuženi u sklopu ovog kaznenog postupka od 6. prosinca 2023. do 6. ožujka 2024. bio istražnom zatvoru, navedeno vrijeme mu je na temelju članka 54. KZ/11 uračunato u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora.

    23. Nadalje, s obzirom da je vještak psihijatar, dr. Darko Marčinko, u dopuni nalaza i mišljenja danog na raspravi izjavio da je u odnosu na optuženog došlo do pogoršanja psihičkog stanja, a što je vidljivo iz njegovog kršenja samostalne mjere opreza određene u odnosu na oštećenu, te da bi mu zbog toga bilo potrebno odrediti sigurnosnu mjeru „Obveznog psihosocijalnog tretmana“, sud je istu i odredio na temelju članka 70. KZ/11, odnosno s obzirom da postoji opasnost da će optuženi, kojemu su u ovom kaznenom postupku inkriminirana kaznena djela s obilježjem nasilja, bez provođenja navedene sigurnosne mjere ponovno počiniti isto ili slično djelo. Sigurnosna mjera „Obveznog psihosocijalnog tretmana“ može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

    24. Konačno, s obzirom da je optuženi umirovljenik s malim mjesečnim primanjima od oko 400,00 eura, sud ga je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 oslobodio dužnosti snošenja troškova ovog kaznenog postupka, pa isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    U Zagrebu 07. studenoga 2024.

    Zapisničar:

    Sudac:

    Madlena Herak Tauković

    Marko Benčić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude temeljem članka 538. stavka 1. ZKP/08 nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u četiri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

    DNA:

    1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-136/2024 - web servisom

    2. Branitelj odvj. Miran Kraljević - e-komunikacijom

    3. Okrivljeni GA - putem Zatvora u Zagrebu

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.