REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Kzd-87/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Jadranki Luketin kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anele Krolo kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ER zbog tri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno kazneno djelo - nasiljem u obitelji - djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona i jedno kazneno djelo - povredom djetetovih prava - djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona, te jedno kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - djelo opisano i kažnjivo po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona, sve u svezi sa čl. 51. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), a temeljem optužnice ODO-a Split posl.br. KOz-DO-81/2024 od 10. rujna 2024

, nakon održane i zaključene rasprave od 7. studenog 2024 u prisustvu okrivljenog ER, njegove braniteljice odvjetnice Ivanka Šamije, odvjetnice iz Splita, punomoćnika oštećenog djeteta Manuele Mamić; odvjetnice u Splitu i u prisustvu zamjenice ODO-a Split CR, dana **.**.2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OPTUŽENI ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i pok. C, rođene Ć, rođen **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem  u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, rukovoditelj građevinskih strojeva, trenutno nezaposlen, pismen sa završenom osnovnom školom i tečajem za rukovoditelja građevinskih strojeva,

oženjen, otac troje djece od kojih je dvoje punoljetno,  a  jedno  maloljetno,  srednjeg imovnog  stanja,  bez  čina,  neodlikovan,

neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je u vremenskom razdoblju od 01. siječnja 2023. do 12. kolovoza 2024. u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], u obiteljskoj kući u kojoj živi zajedno sa suprugom ĆR, i zajedničkom djecom, kćerkom DR i malodobnom kćerkom KR, rođenoj **.**.2013., protivno načelu solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji propisanog odredbom članka 4. stavka 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj: 103/15, 98/19) u vezi s člankom 10. točkom 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), u nakani da zastraši i ponizi svoju suprugu ĆR, u alkoholiziranom stanju, po noći budio ukućane, a kada bi mu se supruga suprotstavila udarao je otvorenim dlanom ruke po licu i čupao za kosu, a kada bi maloljetna kćer KR, stala u obranu majke istu je udarao otvorenim dlanom ruke po licu, svjestan da time ugrožava psihofizički razvoj svoje kćeri i pristajući na to, dok je dana 11. kolovoza 2024. oko 23,00 sati, nakon što mu je supruga ĆR kazala da ne može ustati iz kreveta, uhvatio istu za noge i izvukao je iz kreveta, a kako se ista vratila u krevet, u nakani da je tjelesno ozlijedi udario je koljenom u predjelu desne dojke i rebara te je čupao je za kosu i vukao, uslijed čega je ista zadobila oguljotine i krvne podljeve potkoljenica te krvarenje iz korijenova dlaka na vlasištu, koje povrede su lake naravi, a što je sve kod njegove supruge i djeteta izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha, te ih dovelo u ponižavajući položaj,

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinio prema bliskoj osobi te zlostavio dijete,

II. čime je u stjecaju počinio tri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno kazneno djelo - nasiljem u obitelji - djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona i jedno kazneno djelo - povredom djetetovih prava - djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona, te jedno kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - djelo opisano i kažnjivo po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona, sve u svezi sa čl. 51. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24).

III. Stoga se okrivljenom ER prethodno utvrđuju kazne zatvora za svako kazneno djelo za koje je proglašen krivim i to:

- zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 179. a KZ/11, na štetu oštećene-žrtve ĆR, supruge okrivljenika, na temelju čl. 179. a KZ/11, a uz primjenu čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 – utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

- zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 177. st. 2. KZ/11, na štetu oštećenog djeteta mal. KR (rođena **.**.2013.), na temelju čl. 177. st. 2. KZ/11, uz primjenu čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 – utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

- zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. KZ/11, na štetu oštećene-žrtve ĆR, supruge okrivljenika, na temelju čl. 117. st. 2. KZ/11, a uz primjenu čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 – utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

Nakon čega se okrivljeni ER na temelju čl. 177. st. 2. KZ/11 uz primjenu čl. 51. KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

Potom se temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljenom ER

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako isti u roku od 4 (četiri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

IV. Temeljem čl. 54. KZ/11 okrivljenom ER se u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen, a za slučaj opoziva uvjetne osude, uračunava i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, odnosno vrijeme od trenutka lišenja slobode i to od 12. kolovoza 2024, do 11. rujna 2024.

V. Na temelju čl. 70. KZ/11 okrivljenom ER izriče se sigurnosna obveza obveznog psihosocijalnog tretmana.

Sigurnosna mjera obveza psihosocijalnog tretmana izvršavati će se ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom. Sigurnosna mjera obveza psihosocijalnog tretmana može trajati do isteka roka provjeravanja iz uvjetne osude.

O izrečenoj sigurnosnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana biti će obaviješteno nadležno tijelo za probaciju radi daljnjeg postupanja propisanog posebnim zakonom i na temelju tog zakona donesenim po zakonskim propisima.

V. Na temelju čl. 148., u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/11 - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 130/20, 80/22., 36/24. – dalje: ZKP/08.), dužan je okrivljeni ER nadoknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR (tisuću eura), od čega iznos od 315,00 EUR (tristo petnaest eura) na ime provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, iznos od 291,90 EUR (dvjesto devedeset jedan euro i devedeset centi) na ime provedenog psihijatrijskog vještačenja, iznos od 98,70 EUR (devedeset osam eura i sedamdeset centi) na ime troškova ad hoc sudskog vještaka te iznos od 294,4 EUR (dvjesto devedeset četiri eura i četiri centa) predstavlja sveukupni državnoodvjetnički i sudski paušal.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu poslovni broj: KOz-DO-81/2024 od 10. rujna 2024,. protiv okrivljenika ER zbog tri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno kazneno djelo - nasiljem u obitelji - djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona i jedno kazneno djelo - povredom djetetovih prava - djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona, te jedno kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - djelo opisano i kažnjivo po čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11.

1.1. Prije početka rasprave predstavnica optužbe je izmijenila činjenični opis optužnice na način da u prvom retku istoga umjesto " ERŠ i zajedničkom djecom sinom ČR i malodobnom kćerkom ĐR, rođenoj **.**.2007.", treba stajati: " ĆR, i zajedničkom djecom, kćerkom DR i malodobnom kćerkom KR, rođenoj **.**.2013.", dok je u ostalom dijelu optužnica ostala neizmijenjena.

1.2. Okrivljeni je razumio intervenciju zastupnice optužbe u činjenični opis kaznenog djela navodeći kako nema nikakvih primjedbi te da je razumio zbog čega je to napravljeno.

2. Prilikom očitovanja o optužbi, na raspravi od 7. studenog 2024. okrivljeni je u cijelosti priznao sva tri kaznena djela iz optužnice, onako kako su činjenično i pravno opisana te pravno kvalificirana te da se osjeća krivim. Također je izjavio kako se kaje radi navedenog i da mu je žao. Svoju obranu je htio dati na početku dokaznog postupka.

3. Na raspravi je u obrani ponovio kako u cijelosti priznaje djela kako su opisana u optužnici. Navodi da je u braku sa suprugom ĆR punih 27 godina. Imaju troje zajedničke djece i to sina E koji ima 27 godina, a osim njega da imaju i dvije kćerke. Kćerka DR ima 22 godina, a najmlađa kćerka KR ima 11 godina. Navodi kako mora priznati da je godinama bio sklon konzumaciji alkohola vikendom. Igrao bi balote i tada bi se pilo. U takvom stanju bi činjenica radio nerede kući, često bi znao tražiti da se supruga digne iz kreveta i radi mu društvo te da zapale cigaretu skupa. Priznaje da takvo ponašanje nije bilo u redu i jako se kaje radi toga. Nakon zadnjeg događaja radi kojeg je završio u zatvoru, razgovarao je sa svim članovima obitelji te odlučio da neće više piti. Navodi da se obratio se dr. Sikirici – psihijatru koji mu je rekao da mu ne treba liječenje nego snaga volja da ne pije. Ističe i to da je njemu umjesto istražnog zatvora određena mjera opreza, a po izlasku iz istražnog se njegova supruga vratila kući tako da trenutno žive zajedno, supruga, on i troje djece. U obrani ističe i to da je zbog svega ovoga izgubio posao. Nadalje navodi da na raspravi prima na znanje kakva je kaznenopravna sankcija predložena od strane optužbe. Zaključno je u svojoj obrani obećao pred sudom da više neće piti alkohol. Njegova navika je dugogodišnja i startno je konobario pa je tako i počeo piti.

4. U dokaznom postupku na raspravi od 7. studenog 2024 . raspravno je saslušana svjedokinja-oštećena-žrtva i supruga okrivljenog ĆR, nadalje u nastavku dokaznog postupka pročitani su i pregledani: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ER sastavljen u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Solin od 12. kolovoza 2024. s audio - video snimkom (list 16-19, 29), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj: 02366753 od 12. kolovoza 2024. (list 22), obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu Zavoda za hitnu medicinu SDŽ na ime ER (list 23), nalaz hitnog prijema Kliničkog bolničkog centra Split, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, Odjela za hitne kirurške djelatnosti na ime ĆR od 12. kolovoza 2024. (list 27),zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ER od 13. kolovoza 2024. (list 38-41), audio – video snimka prvog ispitivanja osumnjičenika ER (list 42), suglasnošću stranaka pročitan je nalaz i mišljenje provedenog sudsko – medicinskog vještačenja sačinjenog po stalnom sudskom vještaku dr. Antoniu Alujeviću od 26. kolovoza 2024. (list 68-69), suglasnošću stranaka pročitano je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika sačinjeno po stalnom sudskom vještaku dr.sc. Željku Ključeviću od 27. kolovoza 2024. (list 71-72), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje DR od 06. rujna 2024. (list 81-82), suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka – djeteta žrtve KR od 06. rujna 2024. sa audio - video snimkom (list 83-85)

5. Stranke nisu imale primjedbi na pročitanu i pregledanu dokumentaciju kao ni prijedloga za nastavak dokaznog postupka.

6. Na kraju dokaznog postupka pregledano uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika ER od 13. kolovoza 2024. (list 30) kao i potvrda iz prekršajne evidencije za okrivljenika ER od 13. kolovoza 2024. (list 31).

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim kako je okrivljeni ER počinio upravo ona kaznena djela koja su mu se optužnicom, a sada i izrekom ove presude stavljala na teret. Navedeno proizlazi ponajprije njegove obrane u kojoj je u cijelosti priznao počinjenje utuženih kaznenih djela na štetu supruge i djece, a takva njegova obrana je potkrijepljena i iskazom svjedokinje-oštećene-žrtve ĆR.

8. Svjedokinja-žrtva ĆR ispitana je pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu dana 6. rujna 2024. (list 78-80). Ista nije koristila privilegij nesvjedočenja. Njen iskaz ćemo citirati onako kako je ista iskazivala radi vjerodostojnijeg prikaza događaja koji su se odvijali u utuženom periodu.

Tako je ista iskazala:

"Ovaj posljednji događaj bio je 12. kolovoza 2024. u noći s nedjelje na ponedjeljak, mi smo bili u kući, ja i kćeri, a u neko doba navečer došao je ER te nas je probudio i tražio da dođemo u kuhinju. Obzirom smo sve tri tada imale virozu, nismo bile raspoložene za bilo kakav razgovor i odbile smo doći, a on je prvo vrijeme vikao, a potom je došao do mene u sobu, počeo me vući za noge s kreveta. a kako sam se odupirala i nisam htjela izaći, počeo me čupati i udarno me koljenom u desnu dojku, gdje mi je još bila svježa rana od operacije koju sam imala mjesec dana ranije. Ustala sam se, došla u kuhinju, on me je čupao za kosu. vukao, počupao mi je pola glave“ kose, ostale su mi po tjemenu crvene točkice od čupanja, toliko je to bilo snažno. Tjerao me da idem ća, pa sam pozvala brata koji je i došao, a on je onda bio začuđen kad mi je brat došao, čudio se zašto sam ga uopće zvala. Naše kćeri su cijelo vrijeme bile tu, smirivale su ga. DR je ostala s njim, a ja sam otišla s KR kod brata. DR se bojala da ne bi nešto napravio sebi kada mi odemo. Bio je alkoholiziran tada, »totalna šteta“, jako je zaudarao na alkohol. U posljednje vrijeme je dosta često u takvom stanju, možda i dva puta mjesečno, ovisno o tome kako se potrefi mjesec i kako se ,ekipa složi“. Nije uvijek ovako agresivan, ali to ovisi omom ponašanju. Ako sam ja strpljiva u toj situaciji i ako sam dobre volje pa mu povlađujem, onda je on tada dobar, a ako ja nemam živaca i ne mogu se svaki put dignuti u 2,00 sata iza ponoći, onda postane grub i agresivan. Kad sam došla kod svoje majke, koja također živi u [adresa], nekih 1-2 km od nas, pozvala sam policiju. Mislim da je to bilo oko nekih 2,00 sata iza ponoći. Odavno je on znao imati takve ispade, a jedno vrijeme nije pio 6 mjeseci i bio je skroz dobar, ali u zadnje vrijeme otkad češće pije, takvi ispadi su postali učestali. On ne podnosi alkohol i to je najveći problem, ne zna se nositi s tim i on ne zna uopće što je radio kad je pijan. Zapravo uopće ne podnosi alkohol, a toga nije svjestan. Ne želim njegov kazneni progon, samo želim da me pusti na miru, da živim normalno, da nema nasilja i da mi djeca to ne gledaju. Tu večer nije udario ni jedno dijete, ali ranije bi znao udariti dijete. Došla sam do te točke da mi je de facto svejedno, jer to život nije, da se ja moram bojati svakog vikenda, jer je svaki vikend pitanje hoće li on piti. A on kad ne pije je druga osoba.“

8.1. Pozvana na raspravu dana 7. studenog 2024. i upozorena na mogućnost uskrate iskaza, osim u odnosu na kaznena djela iz kaznenopravne zaštite gdje je dužna iskazivati, oštećena ĆR je navela da želi svjedočiti te je u cijelosti ostala kod iskaza kojeg je dala 06. rujna 2024. (list 78-80), 2024. pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu (list 78-80), ali je navela da će odgovoriti na pitanja suda.

8.2. Tako na raspravi oštećena ističe da ona voli svog supruga. S obzirom da se stanje pogoršalo, navodi da je došla u situaciju da joj se prelila čaša i to je bio razlog zašto je prijavila. Navodi da ne poznaje zakone i propise i napravila je kaznenu prijavu iz afekta sa njene strane. Posebno upitana od strane suda da li bi kada bi se mogla vratiti natrag, podnijela kaznenu prijavu izjavila je da ne bi nego bi pokušala sa nekim drugim instrumentima sanirati obiteljsku situaciju. Sada bi mu savjetovala odlazak psihologu, psihijatru te da se obrati stručnim službama. Do tada joj to nije palo na pamet. Ovaj zadnji učin je prelio čašu jer je dobila tjelesne ozljede. Ona je otišla kod majke, a on u zatvor. Po njegovom izlasku se vratila kući. Ne pada joj na kraj pameti da se rastavlja. U svakom slučaju želi sačuvati brak. Navodi da se slobodno može napisati u zapisnik da su se pomirili. Žive zajedno u njihovoj obiteljskoj kući. Kada joj se predočava prijedlog sankcije, navodi kako se ne bi s time složila. Zna da ne može davati upute sudu, ali bi voljela da se da neka druga sankcija. Osobno misli da je ovo vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru na njega djelovalo odlično ne samo radi apstinencije od alkohola nego uvida u cjelokupnu situaciju.

8.3. Posebno upitana od strane suda li je zainteresirana za kazneni progon, izjavila je rezolutno da nije zainteresirana za kazneni progon.

9. Iz svih izvedenih dokaza proizlazi, ali također i same obrane okrivljenog da je počinio u stjecaju tri kaznena djela kako je to navedeno u činjeničnom i pravnom opisu izreke ove presude. Temeljem njegovog priznanja te iskaza saslušane žrtve i drugih dokaza utvrđeno je da je u konkretnom slučaju okrivljeni teško prekršio odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji treba napomenuti da se radi o kaznenom djelu koji ima blanketnu odnosno upućujuću dispoziciju koja se poziva na Propise o zaštiti od nasilja u obitelji, a u konkretnom slučaju se radi o tempore criminis važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024).

9.1. Čl. 10. spomenutog zakona nasilja u obitelji je definirano kao:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

10. U postupku je utvrđeno kako je okrivljeni teško prekršio citirani čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način kako je to opisano, a takvim ponašanjem je kod svoje supruge izazvao strah za njenu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a takvim svojim ponašanjem nije počinio teže kazneno djelo.

10.1. U postupku je dokazano da je okrivljeni također dana 11. kolovoza 2024., a na štetu svoje supruge u realnom stjecaju s kaznenim djelom nasilja u obitelji ujedno počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. i 2. KZ/11, a pri čemu je navedeno djelo počinjeno prema bliskoj osobu u smislu čl. 87. st. 9. KZ/11. Naime, s obzirom da je nasilje u obitelj između ostalog definirano kao i primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, u konkretnom slučaju moguć je stjecaj između kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. KZ/11 I kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179 a KZ/11 na štetu iste žrtve.

U konkretnom slučaju to znači da je okrivljenikovo inkriminirano ponašanje dana 11. kolovoza 2024. spram žrtve i svoje supruge osim što su njime ostvarena sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji predstavlja ujedno i napad na još jedno zaštićeno dobro (život i tijelo) te je okrivljeni nanio žrtvi tjelesnu ozljedu te stvorio novu kriminalnu količinu.

10.2. Također je dokazano da je okrivljenik na štetu svoje mal. kćerke KR počinio i kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, budući je inkriminirano ponašanje okr. spram supruge, ali u prisustvu mal. kćerke se neprimjereno ponašao prema njenoj majci i njegovoj supruzi što je moglo imati negativan utjecaj na njeno zdravlje i odgoj i što je moglo ugroziti njen pravilan psihofizički rast i razvoj a osim toga iz dokazanih činjenica, a što je vidljivo i u činjeničnom opisu samog djela, da u situaciji kada je mal. kćerka stala u obranu majke istu je udarao otvorenim dlanom ruke po licu, također svjestan da time ugrožava psihofizički razvoj svoje kćeri i na to pristaje.

U konkretnom slučaju radnja zlostavljanja djeteta ostvarena je time što se okrivljenik nasilnički ponašao spram svoje supruge i majke djeteta koju je u njenom prisustvu vrijeđao, tjelesno ozlijedio i sl. što je sve dovelo do emocionalnog i psihičkog zlostavljanja djeteta jer je ista bilo primorana gledati nasilničko ponašanje svog oca spram majke.

11. Prema ocjeni ovog suda, okrivljeni je biće kaznenog djela povrede djetetovih prava ostvario sa neizravnom namjerom budući je bio svjestan obilježja tih djela i pristao na njihovo ostvarenje, dok je biće kaznenih djela nasilja u obitelji i tjelesne ozljede ostvario sa izravnom namjerom budući je bio svjestan svih obilježja tih kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje, a ujedno je kao odrasla, posebno sposobna osoba i bio svjestan protupravnosti svojih djela.

12. Što se tiče ubrojivosti okr. tempore criminis sud je utvrdio psihijatrijskim vještačenjem od strane sudskog vještaka dr.sc. Željka Ključevića da je isti u vrijeme počinjenja bio pod odlučujućim utjecajem alkohola u smislu štetne uporabe za zdravlje te je njegova mogućnost shvaćanja značenja postupaka te upravljanja njima u takvom stanju bila smanjena, odnosno bio je smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Nadalje, postoji opasnost od ponavljanja istovjetnih djela pa je predložio provođenje psihosocijalnog tretmana.

13. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio sva tri kaznena djela za koja je proglašen krivim trebalo je odlučiti o vrsti i visini kaznenopravne sankcije te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenih kaznenih djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesima oštećenika, te kojom će se ostvariti svrha iz čl. 41. KZ/11.

14. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na pravilan izbor iste pa je kao olakotne okolnosti cijenio okrivljenikovu prijašnju neosuđivanost za kaznena djela, nezainteresiranost žrtve za njegov kazneni progon, te činjenicu da su se odnosi između njega i žrtve u odnosu na inkriminirani period stabilizirali. Od olakotnih okolnosti cijenjeno je njegovo korektno držanje pred sudom, a ponajviše je cijenjena njegova namjera da se popravi, prestane piti i sanira narušene obiteljske odnose, što navodi i sama oštećena-žrtva. Od otegotnih okolnosti je cijenjena upornost te bezobzirnost u odnosu na ostale članove obitelji tijekom inkriminiranog perioda.

15. Osim gore iznesenih činjenica trebalo je posebno uzeti u obzir proces mirenja između žrtve i njenog supruga koje je uslijedilo nakon njegovog izlaska iz istražnog zatvora. Njegova supruga vrlo jasno izražava svoj stav na sudu da ni u kom slučaji ne bi željela da njen suprug ide u zatvor. Čak što više, tvrdi da bi se protivila tome ako bi ikako mogla i bila u takvoj procesnoj situaciji, a što nije. Isto tako sud je stekao dojam da je i ona sama kao osoba stekla nove uvide u to kako je i na drugačiji moguće razriješiti međusobne konfliktne situacije u bračnim odnosima, ukoliko do njih dođe. Sud je stekao dojam da je i ona kao žrtva na izvjestan način "sazrijela" shvaćajući da je podnošenjem kaznene prijave i pokretanjem cjelokupnog pravosudnog aparata ipak nešto čemu treba pribjeći u krajnjoj nuždi, ali također da postoji i drugi način da se prevenira podnošenje same prijave, odnosno da postoje načini kako se problemi mogu drugačije iskomunicirati, a ne doći do sudnice, angažirati pravosudni aparat te u sudnici u više navrata govoriti kako se suprug voli, kako ga nastavlja voljeti, kako želi živjeti s njime i kako se ne želi rastaviti od njega.

16. Kod ovog slučaja i u cijelom nizu drugih, sud je u teškoj dilemi kako donijeti odluku koja bi imala elemente specijalne i generalne prevencije. Zakonodavac je, a postavivši nultu stopu tolerancije na nasilje povećao sankcije za ovakva kaznena djela na način da je povećao zakonske donje posebne minimume kao i gornje posebne maksimume za svako djelo ponaosob neimajući pri tome na umu da je individualizacija sankcije mnogo složeniji proces odlučivanja na strani suda nego što propisuje sama sankcija. Sud se mora kretati u okviru zakonom propisanih mogućnosti, ali s druge strane sud mora biti i realan, životan, uostalom sud mora biti taj koji u konačnici štiti interese obiteljskog života, afirmira princip opraštanja, a naročito ukoliko to želi sama žrtva, tj. osoba koja je tako definirana u vrijeme kako to piše u optužnici, a naknadno u samoj izreci presude. Stoga sud ne vidi razloge zbog kojih ne bi ponovno pokušao sastaviti ovu obitelj, obitelj koja očito mnogo toga naučila tijekom samog sudskog postupanja, obitelj koja želi biti na okupu i koja ne želi da onaj koji je jednom pogriješio ode u zatvor. Upravo ovaj slučaj je dobar primjer svega rečenog pa je stoga sud držao da upravo u zaštiti same želje oštećene, te u zaštiti i drugih principa bi bilo prestrogo, krajnje nesvrhovito i nepoželjno okrivljenom izreći bezuvjetnu zatvorsku kaznu, odnosno djelomičnu zatvorsku kaznu kako je to predlagala predstavnica optužbe gdje bi trebao izvršiti 10 mjeseci zatvora.

17. Sud dakako nije okrivljenog oslobodio optužbe nego je samo držao da je primjereno i u interesu cjelokupne obitelji koja ga želi natrag i s kojom živi, istoga osuditi na blažu sankciju, a to je upravo ono što je i izrečeno.

18. Da bi se došlo do blaže sankcije, sud je trebao istome ublažiti sankciju za svako kazneno djelo ponaosob uz primjenu odredaba iz čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 . Tako je u konačnici ER osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a potom se istome temeljem čl. 56. KZ/11 izrekla uvjetna osuda na način da se jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako isti u roku od 4 (četiri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Sud drži da će ovako odmjeren rok provjeravanja koji je zaista visok, biti dovoljan korektiv u okrivljenikovom ponašanju da se više ne upušta u izvršenje novih kaznenih djela.

19. Temeljem čl. 54. KZ/11 okrivljenom ER se u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen, a za slučaj opoziva uvjetne osude, uračunava i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, odnosno vrijeme od trenutka lišenja slobode i to od 12. kolovoza 2024, do 11. rujna 2024.

20. Na temelju čl. 70. KZ/11 okrivljenom ER izričena je i sigurnosna obveza obveznog psihosocijalnog tretmana.

Sigurnosna mjera obveza psihosocijalnog tretmana izvršavati će se ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom. Sigurnosna mjera obveza psihosocijalnog tretmana može trajati do isteka roka provjeravanja iz uvjetne osude.

O izrečenoj sigurnosnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana biti će obaviješteno nadležno tijelo za probaciju radi daljnjeg postupanja propisanog posebnim zakonom i na temelju tog zakona donesenim po zakonskim propisima.

21. Na temelju čl. 148., u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/11 - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 130/20, 80/22., 36/24. – dalje: ZKP/08.), dužan je okrivljeni ER nadoknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR (tisuću eura), od čega iznos od 315,00 EUR (tristo petnaest eura) na ime provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, iznos od 291,90 EUR (dvjesto devedeset jedan euro i devedeset centi) na ime provedenog psihijatrijskog vještačenja, iznos od 98,70 EUR (devedeset osam eura i sedamdeset centi) na ime troškova ad hoc sudskog vještaka te iznos od 294,4 EUR (dvjesto devedeset četiri eura i četiri centa) predstavlja sveukupni državnoodvjetnički i sudski paušal.

22. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Split, 7. studenog 2024.

SUTKINJA

JADRANKA LUKETIN

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za Županijski sud u 4 primjerka.

DNA:

- okrivljenom ER

- braniteljici Ivanki Šamija

- Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu

- oštećenicima (po pravomoćnosti)