Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1804/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Vukelić, odvjetnica iz Rijeke, protiv tuženika BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ksenija Lučić, odvjetnica iz Rijeke, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-334/2019-68 od 2. travnja 2024., 7. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-334/2019-68 od 2. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 3.643,36 eura sa zateznom kamatom na taj iznos.

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-334/2019-68 od 2. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je prihvaćen dio tužbenog zahtjeva tužitelja za naknadu štete u iznosu od 4.320,00 eura s dosuđenim zateznom kamatom na taj iznos.

III. Djelomično se uvažava žalba tužitelja, pa se preinačuje točka II. izreke, presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-334/2019- 68 od 2. travnja 2024., kojom je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, tako da se sudi:

„Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.330,09 eure, u roku od petnaest dana.“

IV. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju s naslova naknade štete isplati novčani iznos od 4.320,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od utuženja 5. rujna 2019. do isplate, po stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine utvrđuje u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva do iznosa od 7.963,36 eura (za iznos od 3.643,36 eura) sa zakonskom zateznom kamatom tužitelj odbijen kao neosnovanim (točka I. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žalbu su podnijele obje stranke.

2.1. Tužitelj je pobija u dijelu pod točkom I. izreke, kojim je odbijen dio njegovog tuženog zahtjeva, kao što je pobija i u dijelu pod točkom II. izreke, koji sadrži odluku o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 153/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se u tom dijelu preinači na način da se tužitelju dosudi cijeli zatraženi iznos, kao i parnični trošak, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.2. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke, kojim je prihvaćen dio tužbenog zahtjeva tužitelja, zbog žalbenog razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točke 3. ZPP-a, s prijedlogom da se u tom dijelu preinači shodno žalbenim navodima.

2.3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj je osporio sve žalbene navode kao neosnovane te je predložio da se žalba kao takva odbije, dok tuženik nije podnio odgovor na žalbu tužitelja.

2.4. Žalba tužitelja nije osnovana u odnosu na glavnu stvar, a djelomično je osnovana u odnosu na odluku o troškovima postupka.

2.5. Žalba tuženika nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju žalitelji jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbi, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog ozljeđivanja 12. travnja 2019., kada ga je tuženik udario u predio glave i lica, a uslijed čega je pao i zadobio teške ozljede.

5. U ovom stadiju postupka sporna je osnova odgovornosti tuženika, a slijedom toga i visina štete.

6. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio je sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi kako je tuženik njegov susjed, koji je adaptirao svoju nekretninu, kada je došlo do vlage na zidu u tužiteljevoj spavaćoj sobi, pa da je njegova supruga pokušala razgovarati s tuženikom, koji je bio agresivan i vikao je, nakon čega da je on došao kod tuženika razgovarati na istu temu, sasvim mirno i uljudno, ali da ga je tuženik udario šakom u predio glave, pa zatim više puta u predio lica i oka, a on da se pokušao zaštititi podizanjem ruke i stavio je šake na čelo, s time što je od udaraca tuženika zadobio prijelom nosa, pale su mu naočale koje su uništene, dobio je podljeve po licu i ogrebotine, pao je na leđa na cestu i tada da je došla njegova supruga i susjed ČN, koja je zvala hitnu pomoć i policiju, potom da je odvezen u KBC Sušak, a slijedeći dan je išao u odjel ORL u KBC Rijeka gdje su mu stavili udlagu na nos, išao je tri puta na kontrolu sa svojim vozilom, tražio je pomoć psihijatra, dobio je tablete Helax za smirenje koje je pio 3-4 mjeseca, te se danas osjeća vrlo neugodno kad susretne tuženika, s time što se ne sjeća kada ga je tuženik prestao udarati,

- da iz iskaza tuženika u bitnome proizlazi, da je tužitelja vidio prvi put kada se desila ova situacija, vidio je da tužitelj razgovara s jednim radnikom i njegovim sinom koji su rezali kamen u kuć, čuo je da tužitelj govori "ej ti, što ti vičeš na moju suprugu", i tada je shvatio da je tužitelj zapravo suprug od gospođe koja je bila prethodno kod njega i vikala na majstore, da mu je tužitelj govorio "znam ja tko si ti, vidjet ćeš ti prevarantu jedan", nakon čega da mu je pukao film i krenuo je prema njemu, a da se tužitelj okrenuo leđima i krenuo prema van, ali da je zapeo za prag i pao i da su mu tada pale naočale i šlape koje je imao na nogama, pa da je nakon toga pritrčao njegov sin i pomogao tužitelju da se podigne te potom da je tužitelj otišao kući,

- da iz iskaza svjedokinje RN, supruge tužitelja u bitnome proizlazi, da nije vidjela sam nastanak štetnog događaja jer je bila u kući kada je čula viku i galamu, pa kada je izašla je na balkon da je vidjela kako na ulici da leži njezin suprug i da ga udara tuženik i jedan manji radnik, a potom da je odmah zvala policiju i hitnu pomoć, nakon čega da su susjed ČN i ona njenog supruga uveli u kuću,

- da iz iskaza svjedoka DN u bitnome proizlazi, da je tuženik njegov otac,i da je bio na gradilištu s kolegom UN i sa svojim ocem kada je došao tužitelj pitati njegovog oca zašto napada njegovu suprugu, da je njegov otac odgovorio, da njegova supruga napada njega i opstruira radove njemu na kući, pri čemu da je tužitelj bio vrlo neugodan, da je psovao, govorio da će vidjeti svoga boga i da je tada svjedokov otac krenuo prema njemu, nakon čega se tužitelj okrenuo i krenuo prema van, ali je pao na podestu ispred ulaznih vrata, s tim što su mu pomoći da se podigne, ali se tužitelj sam podigao i otišao i ponovno se vratio po naočale, a on da mu osobno dao šlape jer je nakon što se podigao otišao i bez naočala i bez šlapa, te da je vidio suprugu od tužitelja s mobitelom u ruci,

- da iz iskaza svjedoka ČN u bitnome proizlazi, da je njegova kuća udaljena od kuće tužitelja svega 10 m zračne linije, čuo je galamu i vidio je na cesti tužitelja u polusjedećem položaju, okrenut leđima prema tlu, oslonjen na ruke, a iznad njega je vidio dva muškarca kako galame, nije vidio udarce, nakon 10 minuta kada je izašao ponovno vani vidio je suprugu od tužitelja s mobitelom u ruci, koja je glasno vikala, pa je otišao do supruge tužitelja da vidi što se desilo, kao i do tužitelja koji je bio u hodniku kuće, smušen, krvavog lica i koji mu je govorio da su ga tukli, nije govorio tko ga je tukao, a odmah da je došla prva pomoć i policija,

- da iz iskaza svjedoka CN, u bitnome proizlazi, da je bio u kući kod DN i da je rezao kamen, sjeća se da je u jednom momentu ušao u kuću jedan gospodin i počeo vikati na DN, imao je podignut palac desne ruke i govorio „šta si ti vikao na moju ženu, ti si muljator i prevarant“, i da je tada Sihtar krenuo prema njemu, a kako je taj gospodin bio okrenut leđima prema izlazu, počeo hodati prema nazad, kada je zapeo i pao, te da ne zna što se dešavalo vani ispred kuće jer su izašli vani, a kada je i on izašao vani nakon 10 minuta da je vidio da se međusobno naguravaju, a na tužitelju da nije vidio nikakve promjene.

6.1. Nadalje je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr.sc.ĆN, sudske medicine i patološke anatomije, a u pogledu dinamike nastanka nezgode i zadobivenih ozljeda, odnosno je li ozljeda tužitelja nastala udarcem ili uslijed pada preko stepenica, utvrdio da su ozljede utvrđene kod tužitelja, nakon štetnog događaja, mogle nastati mehanizmom jakog udarca pogodnim mehaničkim sredstvom i da je intenzitet djelovanja mehaničke sile bio jak na područje nosa, tako da je mogao slomiti nosne kosti i dovesti do pomaka slomljenih koštanih ulomaka, pri čemu da je pogodno mehaničko sredstvo mogla predstavljati stisnuta šaka ili slično, a evidentirane ozljede nosa da nemaju karakteristike ozljeda nastalih padom i udarom glave o podlogu, dok hematom područja lijeve jagodice obraza na prednjoj lijevoj i bočnoj strani lica zbog svoje anatomske blizine s ozljedama na području nosa da ne mora predstavljati zasebnu tjelesnu ozljedu nastalu izdvojenim djelovanjem mehaničke sile, već da može predstavljati cjelinu ozljeđivanja nastalu uz ozljede nosa, s time da ga može izazvati i mehaničko sredstvo stisnuta šaka i slično, kao što nije moguće isključiti da bi mogao nastati udarcem stopalom (zamahom noge), pa da ni evidentirana ozljeda jagodice obraza nema karakteristike ozljede nastale padom i udarom glave u podlogu.

6.2. Isto tako, na temelju nalaza i mišljenja istoga vještaka prvostupanjski je sud utvrdio da je trzajna ozljeda vratne kralježnice mogla nastati bočnim pomakom tijela ili pri padu, a da nije moguće ni isključiti da je tužitelj zbog zadobivenog udarca ili udarca u glavu zadobio potres mozga, jer je iz medicinske dokumentacije od 12. travnja 2019., evidentirano stanje bez svijesti, vrtoglavica, a kod pregleda neurokirurga 15. veljače 2019. i oguljotine oba koljena, koje nastaju neposredno nakon ozljeđivanja, djelovanjem tupotvrde mehaničke sile, a oguljotine da su kompatibilne nastanku u dinamici štetnog događaja, s time što je vještak dao nalaz i mišljenje da opisane ozljede nisu mogle nastati na način da se tužitelj kretao unatrag leđima okrenut prema izlazu, pa da bi zapeo i pao unatrag jer da lokalizacija ozljeda ne odgovara takvom mehanizmu ozljeđivanja.

7. Na temelju utvrđenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede, pri čemu je pravilno taj sud postupio kada je prihvatio navedeni nalaz i mišljenje vještaka dr. sc.ĆN, iz kojeg proizlazi da ozljede koje je tužitelj zadobio nisu mogle nastati na način kako to tvrdi tuženik, „da bi se tužitelj kretao unatrag leđima okrenut prema izlazu kada je zapeo i pao“, nego da su nastale mehanizmom jakog udarca na područje nosa i lica, a to mehaničko sredstvo da može predstavljati i stisnuta šaka. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je tužitelj dokazao da ga je tuženik udario šakom u licu kada mu je slomio nos i kada mu je nanio hematom na lice, nakon čega je pao, te je zadobio i oguljotine oba koljena kao i trzajnu ozljedu vratne kralježnice, sve u dinamici štetnog događaja.

7.1. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je primjenom odredbe članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZOO), obvezao tuženika da tužitelju naknadi cjelokupnu štetu prouzročenu štetnim događajem.

8. Odlučujući o neimovinskoj i imovinskoj šteti koju je tužitelj pretrpio u svezi s predmetnim događajem prvostupanjski je sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je tužitelj zadobio ozljede, i to prijelom nosne kosti, hematom područja lijeve jagodice obraza na prednjoj lijevoj i bočnoj strani lica, oguljotine oba koljena, kao i trzajnu ozljedu vratne kralježnice.

8.1. Zbog navedenih ozljeda prvostupanjski je sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr.sc. Irene Babić,specijaliste ORL, utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju mogao trpjeti bol jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana, slabijeg intenziteta 14 dana, a kod kontinuiranog nošenja naočala da može nastati spontana bol zbog prijeloma kostiju nosa.

8.2. Iz nalaza i mišljenja istoga vještaka proizlazi da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan, zatim sekundarni strah koji proizlazi iz zadobivenih ozljeda, koji je bio jačeg intenziteta pet dana, srednjeg intenziteta oko sedam dana i slabijeg intenziteta sedam dana.

8.3. Kod tužitelja je zbog zadobivene ozljede prema nalazu i mišljenju istoga vještaka zaostala naruženost u blagom stupnju, kao i smanjenje opće životne aktivnosti od 5 %, a očituje se u tome što tužitelj sada teže diše, funkcija nosa je poremećena, ali kako je ranije imao deformaciju nosne pregrade, to se dio oslabljene funkcije nosa pripisuje i tome, s time što je vidljiv diskretan pomak cijelog nosa u desno i vidljive su koštane brazde na mjestu gdje su bili prijelomi, što starenjem može smetati kod nošenja naočala, dok drugih trajnih posljedica vezano za funkciju nosa nema.

8.4. Tužitelju je zbog zadobivenih ozljeda prema nalazu i mišljenju vještaka trebala tuđa pomoć i njega po ozljeđivanju dva dana po pola sata dnevno.

9. Polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja koja su relevantna za odluku o visini pravične novčane naknade, neosnovano tuženik prigovara dosuđenoj pravičnoj novčanoj naknadi zbog povrede prava osobnosti, a uzimajući u obzir težinu i narav povrede koju je tužitelj zadobio navedene prigode, zbog čega je primjenom odredbe članka 1100. ZOO-a, pravilno prvostupanjski sud zaključio da bi tužitelju za povredu prava osobnosti pripadala pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 4.300,00 eura, jer je pritom vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha te utvrđenom stupnju naruženosti i smanjenja životne aktivnosti, kao i cilju kojem služi ta naknada, pa mu po ovoj osnovi pripada taj iznos skupa s pripadajućim zateznim kamatama na temelju odredbe članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a od podnošenja tužbe na temelju odredbe članka 1103. ZOO-a, kako to tužitelj i traži.

9.1. Zbog navedenog, pravilno je prvostupanjski sud postupio kad je zahtjev tužitelja za više zatraženo po ovoj osnovi odbio, jer mu i po mišljenju ovoga suda više od dosuđenog iznosa ne pripada, pa neosnovano tužitelj pobija odluku u ovom dijelu tvrdeći da mu pripada veći iznos i da je sud trebalo provoditi psihijatrijsko vještačenje, kada je prvostupanjski sud proveo predloženo medicinskog vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku medicinske struke i na temelju istog pravilno je utvrdio sve vidove pripadajuće naknade štete po ovoj osnovi.

10. U odnosu na imovinsku štetu na ime tuđe njege i pomoći, tužitelju na temelju članka 1095. stavku 1. ZOO-a, pripada pravo na ime naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 20,00 eura, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

11. U odnosu na daljnje žalbene navode kojima tuženik tvrdi da je tužitelju dosuđen previsoki iznos, ističe se, da je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede, da je kod tužitelja obavljeno niz medicinskih obrada zadobivenih ozljeda i provodio je potrebne terapije i kontrole, a što su sve bili nužni medicinski zahvati koji su po svojoj prirodi bolni i neugodni.

11.1. U takvoj situaciji prvostupanjski je sud pravilno primijenio Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzete na Građanskoj sjednici toga suda, kada je tužitelju dosudio prethodno navedeni iznos, s time što se ukazuje da ti Orijentacijski kriteriji ne znače samo matematičku operaciju množenja trajanja i jačine pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha s orijentacijskim iznosom po danima, kao i utvrđenog stupnja naruženosti i smanjene životne aktivnosti s orijentacijskim iznosom, već naprotiv upućuju da valja imati na umu i posebne okolnosti svakog slučaja za sebe, a što je u ovom slučaju prvostupanjski sud imao na umu.

12. Međutim, osnovano tužitelj pobija odluku od troškovima postupka, zbog čega ju je trebalo preinačiti jer prvostupanjski sud nije pravilno cijenio uspjeh tužitelja i tuženika u postupku kada je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

12.1. Imajući na umu da je među strankama bila sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva i da je tužitelj zastupan po punomoćniku u osobi odvjetnika u cijelosti uspio glede osnove, dok je djelomično uspio u odnosu na visinu, pa kako je tužitelj u postupku uspio sa 77%, a tuženik s 23%, to tužitelj ima pravo na troškova postupka u visini od 54%, primjenjujući odredbu članka 154. stavka 2. Zakona o izmjenama i popunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 70/19.). Stoga, tužitelju prema tom uspjehu treba priznati parnične troškove, a u odnosu na vrijednost predmeta spora, u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23. – u daljnjem tekstu: Tarifa), i to za parnične radnje koje su poduzete i koje su bile potrebne za vođenje parnice i za koje je zatražio trošak. Tužitelju je priznat trošak za sastavljanje tužbe 100 bodova prema Tbr. 7. točki 1. Tarife, za zastupanje na šest ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi (7. veljače 2020., 30. studenog 2020., 8. travnja 2021., 9. prosinca 2021., 22. kolovoza 2022. i 12. veljače 2024.) prema Tbr. 9. točki 1. Tarife po 100 bodova, za zastupanje na tri ročišta na kojima se odlučivalo o procesnim pitanjima (6. srpnja 2020., 26. travnja 2022., i 24. listopada 2023.) po 50 bodova prema Tbr. 9. točki 2. Tarife, za zastupanje na jedno ročište (7. srpnja 2022.) koje je odgođeno prije početka raspravljanja 25 bodova prema Tbr. 9. točki 5. Tarife, za sastavljanje dvaju obrazloženih podnesaka (7. rujna 2021. i 23. svibnja 2023.) po 100 bodova prema Tbr. 8. točki 1. Tarife i za sastavljanje dvaju podneska (30. travnja 2021. i 23. rujna 2022.) prema Tbr. 8. točki 3. Tarife po 25 bodova, ukupno 1125 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda prema Tbr. 54 Tarife od 2,00 eura, daje iznos od 2.812,50 eura (sadržan je PDV-e), kojem iznosu treba pribrojiti plaćene sudske pristojbe u iznosu od 126,09 eura, tako da taj trošak iznosi 2.938,59 eura.

12.2. Tužitelju od ukupnog troška od 2.938,59 eura pripada iznos prema uspjehu (54%) od 1.586,84 eura, kojem iznosu valja pribrojiti iznos od 729,98 eura, koji je plaćen na ime troška vještačenja, kao i trošak u iznosu od 13,37 eura za trošak dostave zdravstvenog kartona, a koji su tužitelju priznati u cijelosti jer su bili potrebni za parnicu, tako da ukupan trošak tužitelja iznosi 2.330,09 eura, koji mu je u obvezi naknaditi tuženik, dok mu više zatraženi trošak ne pripada.

13. Odlučujući o troškovima žalbenog postupka taj zahtjev tužitelja je odbijen jer nije uspio sa žalbom u odnosu na odluku o glavnoj stvari, a u odnosu na djelomični uspjeh u odnosu na odluku o troškovima postupka nisu mu nastali posebni troškovi primjenjujući odredbu članka 154. stavka 5. ZPP-a, dok trošak za sastavljanje žalbe tuženiku ne pripada jer nije uspio sa svojom žalbom primjenjujući odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a, s time što ni tužitelju trošak odgovora na žalbu prema mišljenju ovoga suda ne pripada iz razloga što ta radnja nije bila potrebna za parnicu u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a.

14. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, u svezi odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a i članka 381. stavka 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Splitu 7. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Arijana Bolanča