Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj:Gž-2604/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Đuro Čubrilo, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika CV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnik Marin Folo, odvjetnik iz Pule i punomoćnica Petra Catela Huseni, odvjetnica u Puli, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Pn- 46/2019-36 od 29. veljače 2024., u sjednici održanoj 7. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se odbija žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Pn-46/2019-36 od 29. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 4.832,17 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. veljače 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana, kao što se potvrđuju i točke II. i III. izreke, koje sadrže odluke o troškovima postupka.

II. Djelomično se uvažava žalba tuženika, pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Pn-46/2019-36 od 29. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je naloženo tuženiku da tužitelju na dosuđeni iznos glavnice od 4.832,17 eura, isplati i zakonsku zateznu kamatu od 7. ožujka 2016. do 29. veljače 2024., tako da se zahtjev tužitelja za mu tuženik isplati na taj dosuđeni iznos glavnice i zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od 7. ožujka 2016. do 29. veljače 2024., odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 4.832,17 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 7. ožujka 2016. do isplate, po stopi kako je to navedeno u izreci presude (točka I. izreke). Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.585,46 eura, EUR, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. veljače 2024. do isplate, po stopi kako je to navedeno u izreci presude (točka II. izreke), dok je odbijen u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem, podredno, da se preinači tako da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

2.2. Žalba je djelomično osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženik jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

3.3. Također, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 8. ZPP-a, jer je sud ovlašten na temelju te odredbe, a uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane. Tako sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako ocjeni provedene dokaze drugačije nego što smatraju stranke da bi trebalo i ako izvodi različite činjenične zaključke nego to čine stranke.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu materijalne štete od tuženika, koji temelji na tvrdnji da je tuženikovo stado ovaca u potpunosti uništilo njegove poljoprivredne kulture ječma i talijanskog ljulja 6. ožujka 2016., a koje je zasijao na nekretninama kojih je zakupnik od Republike Hrvatske.

5. U ovom stadiju postupka sporna je i dalje pravna osnova odgovornosti za štetu, a time i visina štete.

6. Prvostupanjski je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da iz spisa prvostupanjskog suda u postupku osiguranja pod poslovnim brojem R1- 116/2016., proizlazi kako je proveden uviđaj na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane k. o. [katastarska općina], i da je utvrđeno kako je na k. č. br. [katastarska čestica] vidljiv izmet ovaca i tragovi gaženja (papci) i da su na vlatima ljulja također vidljivi tragovi ovaca,

- da iz istog spisa proizlazi kako je na k. č. br. [katastarska čestica] zasijan ječam i da su na parceli u vidljivi otisci ovaca i vidljivi su tragovi ugriza na vlatima ječma, dok da je na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] utvrđeno ja je zasijana kultura ječma, te da su vidljivi tragovi papaka od ovaca, njihov izmet, te ugrizi na vlatima trave ječma,

- da iz iskaza svjedoka BV, NV, RV i AV, proizlazi da su 6. ožujka 2016. na nekretninama koje koristi tužitelj na lokaciji [adresa] i [adresa] u [adresa], vidjeli tuženikove ovce kako brste te parcele,

- da je sud smatrao nepristrane svjedoke BV, NV i RV, jer da oni osobno nisu zainteresirani za ishod ovog spora,

- da iz iskaza tih svjedoka proizlazi da u bitnome suglasno iskazuju o lokaciji na kojoj su vidjeli tuženika i njegove ovce, o vremenu kada su ih vidjeli te razlikuju tuženikove ovce od ovaca drugih osoba na području [adresa], jer jedino da tuženik ima bijele ovce, zbog čega je sud njihove iskaze prihvatio,

- da sud nije prihvatio iskaz tuženika jer je suprotan iskazima navedenih svjedoka BV, NV i RV,

- da tuženik nije dostavio u spis ugovore o zakupu zemljišta, za razliku od tužitelja,

- da tužitelj posjeduje 180 ovaca, a tuženik 500 ovaca.

6.1. U odnosu na visinu štete prvostupanjski je sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka poljoprivredne struke Sonje Posavec izrađenog u postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-116/2016, utvrdio da je na k. č. br. [katastarska čestica] (vještak omaškom navodi k. č. br. [katastarska čestica]) zasijan talijanski ljulj na površini od 16.393 m2, da je talijanski ljulj u našim uvjetima najproduktivnija i najkvalitetnija trava na oranicama koja se sije kao čisti usjev ili u smjesama sa crvenom djetelinom, lucernom i travama voluminozne krme, da se talijanski ljulj koristi u zelenom stanju te za proizvodnju sijena, sjenaže i slilaže, a prinos na površini od 16.393 m2 iznosi 19.671,60 kg sijena vrijednosti 17.114,29 kn, a umanjena vrijednost za 30% iznosi 11.980 kn.

6.2. Nadalje je utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica] površine 13.790 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 6786 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 5841 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 4276 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 6686 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 8514 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 2268 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 2370 m2 zasijana kultura ječma, koji je jednogodišnja biljka iz porodice trava te se uglavnom koristi u ishrani stoke jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost, da površina zasijana ječmom iznosi 50.531 m2, da prinos ječma na toj površini iznosi 20.212,40 kg vrijednosti 32.339,84 kn, što treba umanjiti za 30% jer nisu izvršeni radovi oko prehrane umjetnim gnojivom, prskanje protiv štetočina i korova, žetva i drugi troškovi i izdaci, što iznosi 22.637,89 kn, kao što je utvrđeno da je na ranije navedenim česticama na jesen 2015. tužitelj zasijao talijanski ljulj i ječam kao stočnu hranu za domaće životinje koje uzgaja, da su kod izračuna uzete prosječne cijene i prosječni prinosi, a sama cijena da je umanjena za 30% jer tužitelj na tim površinama neće na proljeće vršiti agrotehničke mjere kao što su prihrana, prskanje protiv korova i štetočina te žetvu odnosno kombajniranje trava, pa da stoga ukupna šteta na površinama talijanskog ljulja i ječma iznosi 36.408,01 kn.

6.3. Također je utvrđeno da su na dan uviđaja na predmetnim parcelama vidljivi otisci papaka ovaca, njihov izmet po svim parcelama, a naročito na putu koji vodi do parcela, da su vidljivi ugrizi životinja na vlatima talijanskog ljulja i ječma, da je većina trave pojedena odnosno isčupana iz tla, a što da se sve može vidjeti na fotografijama u prilogu nalaza i mišljenja, kao što je utvrđeno i da zbog šteta od ovaca na talijanskom ljulju i ječmu tužitelj na navedenim parcelama neće imati urod za 2016.

6.4. Iz usmenog nalaza i mišljenja istoga vještaka Sonje Posavec danog na zapisniku od 11. siječnja 2024. pred prvostupanjskim sudom, proizlazi kako se sjeća da je bila na predmetnom uviđaju u postupku osiguranja dokaza, kojom prilikom su dolaskom na teren zatekli otiske papaka ovaca, izgrižene nasade zasijane kulture i ostatke izmeta ovaca i da je na ulazu parcele nakon puta portun, i da su usjevi na početku bili jače uništeni, a dalje sve manje, tako da se baš vidi da su ovce ušle kroz taj ulaz i pobrstile usjeve, s time što je vještak u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja iz predmetu ovoga suda R1-116/2016.

6.5. Kako stranke nisu imale primjedbe na provedeno poljoprivredno vještačenje, kako u predmetu posl.br. R1-11/2016, tako ni dan u parnici, to je prvostupanjski sud prihvatio provedeno poljoprivredno vještačenje kao stručno i objektivno, pa je, a imajući u vidu utvrđeno da su tuženikove ovce 6. ožujka 2016. pobrstile usjeve na predmetnim parcelama tužitelja te da je uslijed toga tužitelju nastala šteta u iznosu od 36.408,01 kn, odnosno sada 4.832,17 eura, prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na odredbe iz članka 1045. i članka 1085. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu ZOO), i obvezao tuženika da tužitelju nadoknaditi prouzročenu štetu u navedenom iznosu skupa s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na temelju odredbi članka 29. stavka 2. i članka 1086. ZOO-a, od 7. ožujka 2016. kada je šteta nastala i od kada kamatu tužitelj traži.

7. Navedena utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, s time što ni žalbenim navodima tuženika nisu dovedeni u sumnju, osim u dijelu početka tijeka zatezne kamate.

8. Prema odredbi članka 1045. stavku 1. ZOO-a, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

9. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da su tuženikove ovce 6. ožujka 2016. pobrstile usjeve na predmetnim nekretninama tužitelja i time uništile usjeve ječma i talijanskog ljulja za 2016.

9.1. Na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda upućuju svi izvedeni dokazi, a prije svega iskazi saslušanih svjedoka, koje je prvostupanjski sud saslušao opširno i detaljno, te je neposrednom ocjenom mogao utvrditi govore li svjedoci istinu ili ne, te odakle crpe svoja saznanja u svezi toga jesu li tuženikove ovce uništile tužiteljeve usjeve 6. ožujka 2016. na nekretninama kojih je tužitelj u zakupu i na kojima je zasijao ječam i ljulj, pa neosnovano tuženik prigovara da sud nije pravilno postupio kada je iskaze svjedoka prihvatio, kada iz iskaza svjedoka BV, NV i RV u bitnom proizlazi da su 6. ožujka 2016. na nekretninama koje koristi tužitelj na lokaciji [adresa] i [adresa] u [adresa], vidjeli tuženikove ovce kako brste usjeve na tim parcelama, a koje su bile bijele ovce i koje samo ima tuženik, dok ostali da imaju istarske ovce.

9.2. Isto tako, neosnovano tuženik u žalbi prigovora nalazu i mišljenju sudskog vještaka poljoprivredne struke Sonje Posavec izrađenog u postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-116/2016, kao i danom tijekom prvostupanjskog postupka (na ročištu 11. siječnja 2024.), kada iz tih nalaza i mišljenja proizlazi da su dolaskom na teren zatečeni otisci papaka ovaca, izgrižene nasade zasijane kulture i zatečen je izmet ovaca, ako i da su ovce pobrstile usjeve, pa je kako je vještak u odnosu na uništene usjeve prema cijenama istih utvrdio visinu štete, to neosnovano tuženik prigovora nalazu i mišljenju naznačenog vještaka.

9.3. U odnosu na žalbene navode koje tuženik prvi put iznosi u žalbi (da vještak nije mogao identificirati nekretnine i sl.), ističe se, da ih ovaj sud ne može cijeniti jer je odredbom članka 352. stavkom 1. ZPP-a, propisano da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, a o čemu nije riječ u ovom slučaju. Ali, i pored toga navodi se kako tijekom postupka nije bilo sporno da je upravo tužitelj u zakupu navedenih nekretnina i da je na njima bio zasijan ječam i talijanski ljulj, a koje kulture su pobrstile tuženikove ovce prema iskazima saslušanih svjedoka.

9.4. Međutim, osnovano tuženik tvrdi da u smislu odredbe članka 1089. stavka 2. ZOO-a, tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od dana donošenja sudske odluke jer je tada utvrđena sporna imovinska šteta koju tužitelj trpi, zbog čega je u ovom dijelu pobijanu odluku trebalo preinačiti tako da je početak tijeka zakonske zatezne kamate određen od 29. veljače 2024., dok je za razdoblje od 7. ožujka 2016. do 29. veljače 2024. zahtjev tužitelja za kamatama trebalo odbiti kao neosnovan. 9.5. Ostali žalbeni navodi tuženika su sadržajno činjenični prigovori koji se stoje od iznošenja vlastitih utvrđenja i zaključaka, a koji su suprotni pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda, koja u cijelosti prihvaća i ovaj sud, što se ponovno navodi.

10. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a i Tarifom na nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23.), s time što trošak žalbenog postupka tuženiku nije priznat jer sa žalbom nije uspio u odnosu na glavnu stvar, a u odnosu na djelomični uspjeh u pogledu sporednog potraživanja nisu mu nastali posebni troškovi primjenjujući odredbu članka 154. stavka 5. ZPP-a.

11. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi članka 368. stavka 1. ZPP- a i članka 373. točke 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu 7. studenog 2024.

Sutkinja:

Arijana Bolanča