Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž R-118/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednice vijeća, Michala Danečeka, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Stokrp, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Anto Pecirep, odvjetnik u Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 27086373772, Zagreb, Sarajevska 7, kojeg zastupa Građansko upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr- 716/2017-47 od 21. veljače 2023., u sjednici održanoj 6. studenog 2024.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-716/2017-47 od 21. veljače 2023. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O trošku postupka nastalog povodom žalba stranaka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju PĐ, na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 2.616,43 eur1 / 19.713,49 kuna (slovima: dvijetisućešestošesanest eura i četrdesettri centa / devetnaest tisuća sedamsto trinaest kuna i četrdeset devet lipa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi od 15% godišnje do 31.12.2007. godine, od 01.01.2008. godine do 30.06.2011. godine po stopi od 14% godišnje, od 01.07.2011. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do isplate sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 1.636,30 kune od 16.12.2012. godine

- na iznos od 2.401,60 kuna od 16.04.2013. godine

- na iznos od 3.350,57 kune od 16.05.2013. godine

- na iznos od 3.036,40 kuna od 16.06.2013. godine

- na iznos od 3.491,86 kuna od 16.07.2013. godine

- na iznos od 5.796,76 kune od 16.08.2013. godine, pa sve do isplate kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.667,33 eur1 / 12.562,50 kn kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl.29. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro- račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu isplate zatezne kamate za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u dosuđenim iznosima bruto razlike plaće iz točke I. izreke ove presude.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev za isplatom bruto iznosa od 5.231,29 kuna iz točke I. izreke presude s pripadajućom zateznom kamatom na žiro račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa odvjetnika u Zagrebu, IBAN: [broj bankovnog računa].".

2. Tužitelj je protiv odluke pod točkom III izreke prvostupanjske presude i protiv odluke o trošku postupka podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. i 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud presudu u pobijanom dijelu preinači i usvoji tužbeni zahtjev te da dosudi tužiteljici cjelokupni zahtijevani trošak postupka, podredno da presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tuženik je protiv dijela presude kojim je usvojen tužbeni zahtjev podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a žali se i protiv odluke o trošku. Predlaže da drugostupanjski sud presudu u pobijanom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženoj, podredno da presudu u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja u tom dijelu na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 298,63 EUR.

4. Tuženik nije odgovorio na žalbu tužitelja dok tužitelj u odgovoru na žalbu tuženika pobija žalbene navode i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je odlučeno o glavnoj stvari.

5. Žalbe su pravovremene.

6. Žalbe su osnovane.

7. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredaba članka 365. ZPP-a ovaj je sud utvrdio da je sud prvog stupnja pobijanom presudom ostvario bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi odredbe članka 8. ZPP-a te članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, što je u svakom slučaju od utjecaja na zakonitost pobijane presude.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate neisplaćenih dodataka za prekovremeni rad, rad noću, subotama, nedjeljama i blagdanima i u smjenama u periodu od 7. kolovoza 2011. do 1. lipnja 2014., čemu se tuženik protivi.

9. Tuženik je dostavio radnu dokumentaciju tužitelja za sporno razdoblje sačinjenu sukladno točki IV. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne Novine 118/09, 118/12, 66/14 – dalje Odluka/09) dok je tužitelj svojim iskazom i iskazom svjedoka ČĐ dokazivao da ta dokumentacija nije potpuna.

10. Sud prvog stupnja je proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje radi utvrđivanja osnovanosti visine tražbine tužitelja, što je bio temelj pobijane odluke. U tom smislu tuženik osnovano prigovara da je vještačenje provedeno (samo) temeljem iskaza svjedoka ČĐ (podredno iskaza tužitelja) koji o spornim pitanjima prekovremenog rada odnosno rada subotom, nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danima iskazuje, uglavnom, općenito i paušalno, a u tom smislu iskazuje i sam tužitelj. Stoga tuženik opravdano prigovara da takav iskaz svjedoka ne može zamijeniti valjanu dokumentaciju za razdoblje od četiri godine. Pri tome tuženik, opet osnovano, prigovara da je sud prvog stupnja u ocjeni izvedenih dokaza, posebice nalaza i mišljenja vještaka, iz priložene dokumentacije o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena tužitelja i o isplaćenim naknadama, crpio samo ono što bi moglo ići u korist tvrdnji tužitelja dok je zanemario preostali dio, a da za to nije naveo valjane razloge.

11. Prema odredbi članka 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

12. Tuženik koji se u žalbi poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a sadržajno prigovara upravo da bi sud prvog stupnja pobijanom presudom ostvario bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi odredbe članka 8. ZPP-a, tvrdeći da sud prvog stupnja svoju odluku temelji na manjkavoj ocjeni izvedenih dokaza i rezultatu postupka jer je prednost dao iskazu svjedoka (i tužitelja) koji o svom radu u periodu više od 3 godine iskazuju šturo i praktički u suprotnosti s pisanim dokazima koji se tiču evidencije radnog vremena i plaće. U vezi ovog prigovora tuženika i postupanja suda prvog stupnja valja imati na umu pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u rješenju poslovni broj Rev-927/2022-2 od 7. veljače 2023. gdje je na pitanje "Mogu li personalni dokazi poput iskaza tužitelja imati prednost i veću vjerodostojnost pred materijalnim dokazima, dostavljenim evidencijama o radu, potpisanim od strane tužitelja?; odgovoreno:

"Pitanje mogu li personalni dokazi poput iskaza tužitelja imati prednost i veću vjerodostojnost pred materijalnim dokazima, dostavljenim evidencijama o radu, potpisanim od strane tužitelja zavisi od svih okolnosti pojedinog slučaja, a kada na temelju međusobno proturječnih tvrdnji stranaka nije moguće utvrditi je li postojeća evidencija radnog vremena uredno vođena, sudovi su ovlašteni odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom pravila o teretu dokazivanja, pri čemu je nužno imati u vidu jesu li, ne samo tužitelju nego i svjedocima kojima se dokazuje (ne) istinitost evidencije davane na uvid tako vođene evidencije radnog vremena, koje su isti jednim dijelom potpisali, a drugim dijelom nisu potpisivali, a posebno od kakvog je utjecaja na kvalitetu iskaza svjedoka o kvaliteti i potpunosti evidencije o radnom vremenu činjenica jesu li na tu evidenciju, bilo tužitelj, bilo svjedok, do pokretanja sudskih postupaka iznosili primjedbe i jesu li nakon prijema obračuna plaće kroz utuženo razdoblje imali primjedbi na (ne) obračunate prekovremene sate rada, te je li tužitelj eventualno u upravnom postupku, prije podnošenja tužbe osporavao evidenciju o svom radu na terenu podnoseći pisani prigovor, neovisno o tome što se to pitanje može rješavati kao prethodno pitanje i u ovoj parnici, a sve to posebno imajući u vidu protek vremena nakon kojeg se osporava točnost predmetne evidencije radnog vremena.".

13. Imajući u vidu naprijed navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske tuženik osnovano tvrdi da je sud prvog stupnja svoju odluku utemeljio na činjenicama proizašlim iz nepravilne ocjene izvedenih dokaza zbog čega je njegova žalba u tom smislu osnovana.

14. Što se tiče žalbe tužitelja, ona je također osnovana jer se iz stanja spisa i iz obrazloženja pobijane presude ne može utvrditi temelj odluke pod točkom III. izreke pobijane presude, čime je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se tužitelj poziva.

15. Iz tih je razloga valjalo temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a presuditi kao pod točkom I izreke.

16. Točka II izreke temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

17. U nastavku postupka sud prvog stupanja će postupiti u smislu odredbe članka 377. ZPP-a te će relevantne činjenice utvrditi pažljivom i sveobuhvatnom ocjenom izvedenih dokaza i rezultata postupka te će za svoju odluku iznijeti valjane i potpune razloge. Prilikom odlučivanja o trošku postupka odlučiti će i o zahtjevima stranaka za naknadu troška ovog žalbenog postupka.

U Karlovcu 6. studenog 2024.

Predsjednica vijeća

Alenka Laptalo