Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž R-197/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednice vijeća, Michala Danečeka, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Stokrp, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Sanja Mišević, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Mišević i Jarić j.t.d. iz Osijeka, L. Jägera 24/II, protiv tuženika Klinička bolnica Dubrava, OIB 32206148371, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tonči Ravlić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ravlić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Gundulićeva 31, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 15547/2021-19 od 6. listopada 2023., u sjednici održanoj 6. studenog 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Kliničke bolnice Dubrava kao neosnovana, te se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-15547/2021-19 od 6. listopada 2023., u odluci o glavnoj stvari, potvrđuje,
i
r i j e š i o j e
I Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 15547/2021-19 od 6. listopada 2023. u točki II izreke – odluka o trošku – za iznos 250,00 EUR i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu, i u tom dijelu rješava
Odbija se zahtjev tužiteljice radi naknade troška parničnog postupka u iznosu 250,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
II Odbija se zahtjev tuženika radi naknade troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
" I/ Nalaže se tuženiku Klinička bolnica Dubrava iz [adresa], OIB: 32206148371, da tužiteljici VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati razlike manje isplaćenih plaća u iznosu 2.214,23 eura1 / 16.683,09 kuna bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,
- za lipanj 2016., na iznos od 38,75 kuna / 5,14 eura1 od 15.07.2016.,
- za srpanj 2016., na iznos od 270,22 kuna / 35,86 eura1 od 15.08.2016.,
- za kolovoz 2016., na iznos od 701,03 kuna / 93,04 eura1 od 15.09.2016.,".
- za rujan 2016., na iznos od 216,87 kuna / 28,78 eura1 od 15.10.2016.,
- za listopad 2016., na iznos od 221,37 kuna / 29,38 eura1 od 15.11.2016.,
- za studeni 2016., na iznos od 641,21 kuna / 85,10 eura1 od 15.12.2016.,
- za prosinac 2016., na iznos od 433,73 kuna / 57,57 eura1 od 15.01.2017.,
- za siječanj 2017., na iznos od 447,66 kuna / 59,41 eura1 od 15.02.2017.,
- za veljaču 2017., na iznos od 218,37 kuna / 28,98 eura1 od 15.03.2017.,
- za ožujak 2017., na iznos od 526,25 kuna / 69,85 eura1 od 15.04.2017.
- za travanj 2017., na iznos od 229,22 kuna / 30,42 eura1 od 15.05.2017.,
- za svibanj 2017., na iznos od 146,48 kuna / 19,44 eura1 od 15.06.2017.,
- za lipanj 2017., na iznos od 362,24 kuna / 48,08 eura1 od 15.07.2017.,
- za srpanj 2017., na iznos od 247,00 kuna / 32,78 eura1 od 15.08.2017.,
- za kolovoz 2017., na iznos od 77,01 kuna / 10,22 eura1 od 15.09.2017.,
- za rujan 2017., na iznos od 334,81 kuna / 44,44 eura1 od 15.10.2017.,
- za listopad 2017., na iznos od 674,05 kuna / 89,46 eura1 od 15.11.2017.,
- za studeni 2017., na iznos od 450,45 kuna / 59,78 eura1 od 15.12.2017.,
- za prosinac 2017., na iznos od 460,67 kuna / 61,14 eura1 od 15.01.2018.,
- za veljaču 2018., na iznos od 158,54 kuna / 21,04 eura1 od 15.03.2018.,
- za ožujak 2018., na iznos od 266,72 kuna / 35,40 eura1 od 15.04.2018.,
- za travanj 2018., na iznos od 583,67 kuna / 77,47 eura1 od 15.05.2018.,
- za svibanj 2018., na iznos od 464,29 kuna / 61,62 eura1 od 15.06.2018.,
- za lipanj 2018., na iznos od 201,45 kuna / 26,74 eura1 od 15.07.2018.,
- za srpanj 2018., na iznos od 408,42 kuna / 54,21 eura1 od 15.08.2018.,
- za kolovoz 2018., na iznos od 255,12 kuna / 33,86 eura1 od 15.09.2018.,
- za rujan 2018., na iznos od 453,15 kuna / 60,14 eura1 od 15.10.2018.,
- za listopad 2018., na iznos od 477,41 kuna / 63,36 eura1 od 15.11.2018.,
- za studeni 2018., na iznos od 488,15 kuna / 64,79 eura1od 15.12.2018.,
- za prosinac 2018., na iznos od 542,57 kuna / 72,01 eura1 od 15.01.2019.,
- za siječanj 2019., na iznos od 481,99 kuna / 63,97 eura1 od 15.02.2019.,
- za veljaču 2019., na iznos od 317,00 kuna / 42,07 eura1 od 15.03.2019.,
- za ožujak 2019., na iznos od 498,31 kuna / 66,14 eura1 od 15.04.2019.,
- za travanj 2019., na iznos od 533,45 kuna / 70,80 eura1 od 15.05.2019.,
- za svibanj 2019., na iznos od 355,80 kuna / 47,22 eura1 od 15.06.2019.,
- za lipanj 2019., na iznos od 334,35 kuna / 44,38 eura1 od 15.07.2019.,
- za srpanj 2019., na iznos od 336,38 kuna / 44,65 eura1 od 15.08.2019.,
- za kolovoz 2019., na iznos od 245,26 kuna / 32,55 eura1 od 15.09.2019.,
- za rujan 2019., na iznos od 462,04 kuna / 61,32 eura1 od 15.10.2019.,
- za listopad 2019., na iznos od 574,53 kuna / 76,25 eura1 od 15.11.2019.,
- za studeni 2019., na iznos od 294,09 kuna / 39,03 eura1 od 15.12.2019.,
- za prosinac 2019., na iznos od 445,81 kuna / 59,17 eura1 od 15.01.2020.,
- za siječanj 2020., na iznos od 334,75 kuna / 44,43 eura1 od 15.02.2020.,
- za veljaču 2020., na iznos od 209,98 kuna / 27,87 eura1 od 15.03.2020.,
- za ožujak 2020., na iznos od 262,47 kuna / 34,84 eura1 od 15.04.2020., osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve do isplate, u roku od 15 dana.
II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak ovoga postupka u iznosu od 1.375,00 eura1 / 10.359,94 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 6. listopada 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana.".
2. Tuženik je protiv te presude podnio žalbu zbog bitne povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a žali se i protiv odluke o trošku postupka. U žalbi se navodi, u bitnom, da je sud pogrešno odlučio jer se dodaci na plaću obračunavaju na osnovnu plaću, a ne na sate ostvarene u prekovremenom radu te da je stav suda prvog stupnja zauzet u pobijanoj odluci u suprotnosti s tumačenjem Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora i da se dodaci na plaću ne mogu kumulirati. Osim toga, prigovara odluci o trošku postupka u dijelu u kojem je tužiteljici dosuđen trošak za sastav jednog podneska. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u korist tuženika, podredno da presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troška sastava žalbe u iznosu 311,07 EUR.
3. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu.
4. Žalba tuženika protiv odluke o glavnoj stvari nije osnovana.
5. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredaba članka 365. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) ovaj je sud utvrdio da sud prvog stupnja pobijanom presudom nije ostvario koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka te da je pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Neosnovano se u žalbi prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a u smislu da se presuda ne može ispitati obzirom na to da pobijana presuda sadrži razloge o svim činjenicama odlučnim za ovaj spor, koji su razlozi jasni i međusobno ne proturječe, tako da je presuda jasna i može se ispitati.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, zaposlenice tuženika na radnom mjestu perfuzionist, za isplatu razlike naknada plaća za odrađene prekovremene sate u periodu od lipnja 2016. do ožujka 2020., s osnove neisplaćenog dodatka na otežane uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata te naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, čemu se tuženik protivi.
8. Prema odredbi članka 94. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 – dalje ZR) za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %. Prema odredbi članka 51. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13 i 96/15 – dalje KU/13) propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 %, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Istovjetnu odredbu sadrži i članak 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je u primjeni od 1. ožujka 2018. (Narodne novine broj 29/18, 35/19, 78/19 i 92/19 – dalje KU/18).
9. Prema odredbi članka 57. KU/13 radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Istovjetnu odredbu sadrži i članak 55. KU/18.
10. Odredbom članka 36. stavak 2. KU/13 propisano je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Istovjetno je propisano i odredbom članka 34. KU/18.
11. Prema odredbi članka 59. stavak 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 141/12 – dalje TKU/12), odnosno članka 58. stavak 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 128/17, 47/18, 123/19, 66/20 i 56/22 – dalje TKU/17) propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego što je započeo bolovanje.
12. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da tužiteljica, kada joj kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovi iz članka 51. i članka 57. KU/13 odnosno članka 55. KU/18, zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodataka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodatka po navedenim osnovama, budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada, te ima odgovornost za život i zdravlje ljudi.
13. Neosnovano je pozivanje tuženika na pogrešno tumačenje odredaba KU jer je očito zajednička namjera ugovornih strana bila da se navedena uvećanja plaće mogu kumulirati jer bi u protivnom stranke kolektivnog ugovora izrijekom odredile nemogućnost takve kumulacije. Već po samoj prirodi stvari kriterij uvećanja plaće za prekovremeni rad, kriterij uvećanja plaće za posebne uvjete rada i kriterij uvećanja plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi međusobno se ne isključuju. Naime, ukoliko radnik u redovnom radnom vremenu radi u posebnim uvjetima, radi s iznimnom odgovornošću za život i zdravlje ljudi, te ukoliko u istim okolnostima obavlja i prekovremeni rad onda je logično da radnik uz pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad ima i pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za sate prekovremenog rada.
14. Naime, uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada i s osnove iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ne ulaze u osnovicu za obračun uvećanja plaće s osnove prekovremenog rada (osnovica za uvećavanje plaće s osnove prekovremenog rada je osnovna plaća – članak 51. stavak 1. alineja 4. KU/13), uz to i ZR/14 kao općim propisom (članak 1.) je propisano pravo radnika na povećanje plaće po četiri osnove koje se među sobom ne isključuju (članak 94.). U situaciji kada bi pravo radnika na povećanje plaće za prekovremeni rad isključivalo pravo radnika na povećanje plaće po drugim osnovama moglo bi se dogoditi da u određenim situacijama (kada je zbroj povećanja plaće po drugim osnovama veći od povećanja plaće za prekovremeni rad) radnik za ostvarene sate prekovremenog rada ostvari manju plaću po satu od plaće za rad u redovnom radnom vremenu. To bi bilo u direktnoj suprotnosti s intencijom zakonodavca iz navedenih zakonskih odredbi.
15. Stoga su neosnovani žalbeni navodi da tužiteljica za prekovremeni rad ima pravo samo na dodatak za prekovremeni rad sukladno odredbi članka 51. KU/13, pri čemu valja istaknuti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na 8. sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019., zbog različite sudske prakse glede prava na uvećanje plaće za sate ostvarene u prekovremenom radu zauzeo sljedeće pravno shvaćanje:
"Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13 i 96/15 – dalje KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz članka 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz članka 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu.".
16. Nadalje, prema odredbi članka 81. ZR/14 za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
17. Prema odredbi članka 59. stavak 1. TKU/12 i članka 58. stavak 1. TKU/17, ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 sata pripada mu naknada plaće u visini 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego što je započeo bolovanje, dok je stavkom 2. istog članka propisano da je ta naknada u 100 % iznosu kada je radnik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
18. Stoga se utvrđuje da je sud prvog stupnja pravilno usvojio tužbeni zahtjev prema nespornom izračunu tuženika.
19. Iz tih je razloga valjalo temeljem odredbe članka 368. stavak 1. presuditi kao u izreci.
20. Odlučujući o trošku postupka sud prvog stupnja je svoju odluku pravilno utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, ali je djelomično pogriješio u opsegu dosude troška u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a. Naime, tužiteljici nije bio nužan trošak sastava podneska od 22. rujna 2021. jer se njime očitovala na tuženikov odgovoru na tužbu iznoseći pri tome svoje pravno viđenja spora. Stoga je u pogledu iznosa troška za to ročište – 250,00 EUR, koje je tužiteljici dosuđeno sukladno Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje OT) valjalo preinačiti odluku o trošku.
21. Točka II izreke rješenja temelji se na odredbi članka 166. stavak 2. ZPP-a u vezi odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a obzirom da je tuženik uspio pobijanu odluku osporiti samo u manjem dijelu, koji se odnosi na sporednu tražbinu.
U Karlovcu 6. studenog 2024.
Predsjednica vijeća
Alenka Laptalo
