Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž-300/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od suca Antuna Dominka kao predsjednika vijeća, Vesne Šuflaj Šestak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te suca mr. sc. Alena Goluba kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Anti Meštroviću i dr., odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri d.o.o u Zagrebu, Tkalčićeva 73A protiv tužene FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno i kao jedine zakonske nasljednice pokojnog RU, zastupane po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, Kralja Petra Svačića 2, radi utvrđenja prava suvlasništva i predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-1167/2022 od 20. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2024.,
p r e s u d i o i r i j e š i o j e
I. Žalba tužene djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća, pa se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P- 1167/2022 od 20. veljače 2023.:
-potvrđuje u točkama 1. i 3. izreke,
-ukida u točkama 2. i 4. izreke i u tom ukinutom dijelu predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima tužene za podnošenje žalbe i o troškovima 1. do 3. tužitelja za podnošenje odgovora na žalbu odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda citiranom u izreci presuđeno je tako da izreka presude u cijelosti glasi:
„1. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici i to; TU OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/14, ŽU OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/7 i UU OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/14 dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine od 258 m2 koja u novoj katastarskoj izmjeri odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put površine od 258 m2.
2. Nalaže se tuženici FU OIB: [osobni identifikacijski broj] da preda tužiteljima TU OIB: [osobni identifikacijski broj], ŽU OIB: [osobni identifikacijski broj] i UU OIB: [osobni identifikacijski broj], te DU OIB: [osobni identifikacijski broj] i trgovačkom društvu TRGO -PRIJEVOZ-PERAIĆ OIB: 61195359956 u suposjed nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine od 258 m2 koja u novoj katastarskoj izmjeri odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put površine od 258 m2, sve u roku od 15 dana.
3. Nalaže se tuženici FU OIB: [osobni identifikacijski broj] da ukloni ogradu i zid izgrađene na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine od 258 m2 koja u novoj katastarskoj izmjeri odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put površine od 258 m2 , te joj se zabranjuje svako takvo ili slično pačanje u suvlasništvo tužitelja , sve u roku od 15 dana.
4. Nalaže se tuženici da naknadi tužiteljima parnične troškove u iznosu od 3.914,57€ /29.492,44 kune, sve u roku od 15 dana.“
2. Protiv pobijane presude pravovremenu žalbu podnosi tužena zbog svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), odnosno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da žalbeni sud žalbu prihvati i preinači presudu na način da tužbeni zahtjev 1. do 3. tužitelja u cijelosti odbije kao neosnovan, a podredno da pobijanu presudu u cijelosti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te traži i trošak za podnošenje žalbe.
3. U odgovoru na žalbu 1. do 3. tužitelji osporavaju navode žalbe tužene, predlažu ju odbiti kao neosnovanu i traže trošak za podnošenje odgovora na žalbu.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Predmet spora u parnici je zahtjev 1. do 3. tužitelja radi utvrđenja da su suvlasnici nekretnine [katastarska čestica] vrt površine 258 m2 k. o. [katastarska općina], koja u novoj katastarskoj izmjeri odgovara čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi put sa 258 m2, i to 1. tužitelj TU u 1/14 dijela, 2. tužiteljica ŽU u 1/7 dijela i 3. tužiteljica UU u 1/14 dijela; radi predaje u suposjed cijele te nekretnine i to 1. do 3. tužiteljima, DU i trgovačkom društvu Trgo-prijevoz-Peraić; kao i radi uklanjanja ograde i zida izgrađenih na toj nekretnini te zabrane tuženoj svakog takvog ili sličnog pačanja u suvlasništvo tužitelja.
6. U donošenju pobijane presude prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u točkama 1. i 3. izreke nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na postojanje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6.1. Prvostupanjski je sud obrazložio koje je činjenice uzeo kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene provedenih dokaza, a koja utvrđenja je utemeljio na činjenicama koje su iznijele stranke i izvođenjem dokaza koje su one predložile, pa neosnovano tužena u žalbi upire na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a.
7. Po ocjeni ovog suda, u odnosu na točke 1. i 3. izreke pobijane presude, prvostupanjski je sud pravilnom primjenom čl. 8. ZPP-a izvedene dokaze ocijenio svakog zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, te utvrdio sve odlučne činjenice i na njih pravilno primijenio materijalno pravo i za takvo utvrđenje dao valjane razloge, a utvrđeno činjenično stanje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, pa su u tom dijelu pobijane presude neosnovane žalbene tvrdnje tužene u pogledu žalbenih razloga iz čl. 355. i čl. 356. ZPP-a.
8. Naime, sud prvog stupnja pravilnom ocjenom svih izvedenih dokaza, kako iskaza saslušanih svjedoka ČU, NU, ŠU i ĆU, potom na temelju uvida u izvadak iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista, preslik katastarskog plana, rješenje o nasljeđivanju, rješenje zemljišnoknjižnog odjela, presude prvostupanjskog suda u predmetu poslovni broj P-470/07, kao i rezultata uviđaja na licu mjesta, te nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Igora Gulana s fotografijama i skice lica mjesta, utvrđuje da su 1. do 3. tužitelji suvlasnici nekretnine čk. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] vrt površine 258 m2 (prema katastarskoj izmjeri [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi put površine 258 m2) na kojoj su izgrađeni ograda i zid tužene, a da se dio te čestice nalazi u samostalnom posjedu tužene, pa kako utvrđuje da tužena nije dokazala da je stekla pravo vlasništva dijela te čestice koji drži u samostalnom posjedu, niti da ima pravo na samostalan posjed iste, u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev 1. do 3. tužitelja.
9. Iz obrazloženja pobijane presude i stanja spisa proizlazi da između stranaka nije bilo sporno:
- da su prema izvatku iz zemljišne knjige na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čk. br. [katastarska čestica] vrt sa 258 m2 upisani kao suvlasnici 1. tužitelj TU u 1/14 dijela, sada pokojni VU u 1/7 dijela čija je nasljednica 2. tužiteljica ŽU, 3. tužena UU u 1/14 dijela, DU u 1/7 dijela, trgovačko društvo Trgo-prijevoz-Peraić d.o.o., Polača u 6/21 dijela, sada pokojni RU u 1/7 dijela čija je nasljednica tužena FU, te tužena FU osobno u 1/7 dijela,
- da su sve navedene osobe kao suvlasnici te nekretnine u zemljišnu knjigu upisani rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru, Stalne službe Biograd na moru poslovni broj Z-788/08 od 23. ožujka 2009., donesenog na temelju pravomoćne i ovršne presude donesene u predmetu Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj P-470/07, a u kojem parničnom postupku su sudjelovali svi suvlasnici nekretnine, pa tako i tužena,
- da nekretnina čk. br. [katastarska čestica] vrt sa 258 m2 ima prema katastarskoj izmjeri oznaku čestice [katastarska čestica] put sa 258 m2 i da iz prijepisa posjedovnog lista 1476 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su kao suposjednici iste upisani RU, Trgo prijevoz-Peraić d.o.o., VU, DU, FU i TU,
- da iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Igora Gulana, mag. ing. geod., fotografija i skice lica mjesta, sačinjenih na temelju provedenog uviđaja na licu mjesta proizlazi da se predmet spora nalazi u sjevernom dijelu čk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji dio u naravi u vrijeme uviđaja predstavlja dvorišnu travnatu površinu koja je s južne strane omeđena željeznom ogradom i betonskim zidom, sa zapadne i istočne strane betonskim zidom, dok sa sjeverne strane nema vidljivih međnih oznaka, a međaši sa čk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i s njom u naravi čini jedinstveno dvorište; pa da je predmet spora dio te čestice u površini od 155 m2 koja je na skici lica mjesta mjerničkog vještaka prikazana narančastom bojom i točkama A-B-C-D-E-A,
- da je tužena u posjedu predmeta spora i da su ostali upisani suvlasnici zbog postojanja ograde i zida isključeni iz suposjeda tog dijela čestice.
10. Nije bilo sporno da je tužena vlasnica i posjednica nekretnine koja je u posjedovnom listu broj 3697 sada upisana kao čestica [katastarska čestica] [adresa], u naravi stambena zgrada, [adresa] i dvorište, ukupne površine 1248 m2, koju je kupio njezin sada pokojni suprug RU na temelju Kupoprodajnog ugovora od 9. kolovoza 1982., ovjerenog 18. kolovoza 1986. i Aneksa kupoprodajnom ugovoru od 3. rujna 1986., ovjerenog 3. veljače 1987., koje je kao kupac sklopio sa EU kao prodavateljem, a da je tužena nasljednica RU. Predmetnim Aneksom kupoprodajnog ugovora određen je predmet prodaje i to nekretnina u k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od dijelova čestica tadašnjih oznaka čk. br. [katastarska čestica], čk. br. [katastarska čestica] i čk. br. [katastarska čestica] sveukupne površine 1251 m2, koja se neznatno razlikuje od površine 1248 m2 koju ta nekretnina, sada katastarske oznake [katastarska čestica] ima upisanu u posjedovnom listu i koje je u posjedu tužena, zajedno sa još 155 m2 površine predmeta spora.
10.1. Tužena tvrdi da predmet spora, u naravi dvorišna travnata površina, koja sa dvorištem na kojem je sagrađena kuća tužene čini jednu jedinstvenu cjelinu, predstavlja isto stanje od kada je suprug tužene RU kupio zemljište i od strane prodavatelja uveden u posjed, od kada ni njega ni tuženu nikada nitko nije ometao u posjedu i vlasništvu, niti im je posjed ni vlasništvo predmeta spora ikada itko osporavao. Stoga i u žalbi ponavlja da sve i da ne raspolaže valjanom dokumentacijom za stjecanje prava vlasništa, a raspolaže, ista je temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva i na predmetu spora.
11. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.; dalje: ZVDSP) koja je stupila na snagu 1. siječnja 1997., propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
11.1. Suprotno žalbenim navodima, tužena tijekom prvostupanjskog postupka, pa ni u žalbenoj fazi postupka nije dostavila dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da ima valjani pravni temelj za samostalno posjedovanje realnog dijela čk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da je u zakonitom posjedu predmeta spora. U vrijeme sklapanja Kupoprodajnog ugovora 9. kolovoza 1982. i njegova Aneksa 3. rujna 1986. od kada tužena tvrdi da je zajedno s prednikom u posjedu predmeta spora, pa sve do do 31. prosinca 1996. u primjeni je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80 i 36/90, dalje: ZOVO) koji je u čl. 28. st. 4. propisivao da se pravo vlasništva na nekretnini stječe dosjelošću protekom 20 godina savjesnog posjedovanja, time da je od 1. siječnja 1997. pa nadalje na snazi čl. 159. st. 3. ZVDSP- a koji jednako propisuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, nekretninu u vlasništvo stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 72. st. 2. ZOVO-a, odnosno čl. 18. st. 3. ZVDSP-a posjed je savjestan ili pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.
11.2. Suprotno žalbenim tvrdnjama, tužena nije dokazala da se u posjedu predmeta spora, računajući i vrijeme posjedovanja od strane njezinog supruga RU nalazi još od 1982. Naime, saslušani svjedoci ČU i NU koji su u susjedstvu kuće tužene kupili zemljišta 2009. imaju saznanja da je tek u to vrijeme nekretnina tužene već bila ograđena, svjedok ŠU koja je u susjedstvu također kupila nekretninu još 1986. iskazala je da je obitelj RU tek nakon Domovinskog rata izgradila kuću i ogradila ju betonskim zidom te postavila ogradna vrata, dok iz iskaza svjedoka ĆU proizlazi da je njegov ujak RU ogradu s betonskim zidom napravio oko početka Domovinskog rata. Kako su stranke odustale od prijedloga za saslušanjem stranaka, proizlazi dokazanim da je kuća tužene ograđena zidom najranije oko početka Domovinskog rata, odnosno oko 1991. od kada, sve da je tužena sa svojim prednikom i bila u savjesnom predmeta spora, do pokretanja parničnog postupka u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-470/2007, odnosno do 2007. godine, u kojem postupku su oboje sudjelovali kao tužitelji s tvrdnjom da su na predmetnoj nekretnini samo suvlasnici, nije protekao potreban rok dosjedanja za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću od 20 godina.
12. Pretpostavka savjesnosti posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Za poštenje posjednika potrebno je uvjerenje posjednika da je stvar koju drži u samostalnom posjedu njegova, utemeljeno na opravdanim okolnostima. Okolnosti da se drugi suvlasnici nekretnine, pa tako ni tužitelji dugi niz godina nisu interesirali za nekretninu i nisu od tužene i njezinog supruga tražili predaju nekretnine u suposjed, ne može se tumačiti u prilog savjesnosti tužene i njezinog prednika koji su znali da predmetni realni dio nekretnine koju je suprug tužene ogradio, nije isključivo njihovo vlasništvo već samo suvlasništvo radi čega i drugi suvlasnici imaju pravo suposjeda nekretnine.
12.1. Da su tužena i njezin suprug znali da čk. br. [katastarska čestica] površine 258 m2 niti u jednom realnom dijelu ne predstavlja njihovo vlasništvo nego samo suvlasništvo, pa da stoga njihov posjed ograđenog dijela nekretnine nije bio savjestan, proizlazi iz spisu priložene presude zbog ogluhe Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj P- 470/07 od 30. studenoga 2007. kojoj je iskazana potvrda pravomoćnosti sa danom 8. travnja 2008., izrekom koje je utvrđeno da su, među ostalima RU za 1/7 dijela i FU za 1/7 dijela, stekli valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva čk. br. [katastarska čestica] površine 258 m2 k. o. [katastarska općina], koja odgovara dijelu parcele nove izmjere [katastarska čestica] put površine 258 m2 k. o. [katastarska općina] (prema obrazloženju presude zbog ogluhe svi tužitelji su taj osnov stekli kupoprodajom), a koja presuda zbog ogluhe obvezuje tuženu i osobno i kao nasljednicu RU jer su u tom parničnom postupku oboje još 2007. sudjelovali kao tužitelji.
12.2. Kako tužena i njezin prednik nisu imali razloga smatrati da realni dio nekretnine koju je suprug tužene ogradio predstavlja njihovo vlasništvo, a u parničnom postupku u kojem su sudjelovali 2007. i sami su tvrdili da ta nekretnina predstavlja samo njihovo suvlasništvo svakoga u 1/7 dijela, tada njihov isključivi posjed dijela čk. br. [katastarska čestica] u površini 155 m2 nije bio savjestan, a nesavjestan posjednik ne može dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine bez obzira na to koliko je trajao njegov posjed (takvo je shvaćanje izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 162/83 od 26. svibnja 1983.).
13. Imajući u vidu da tužena nije dokazala da je na predmetu spora, odnosno onom dijelu čk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 155 m2, koji drži u samostalnom posjedu, stekla pravo vlasništva ni da ima pravo na samostalan posjed tog dijela nekretnine, a da iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da su na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] čk. br. [katastarska čestica] vrt sa 258 m2 (prema katastarskoj izmjeri čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put sa 258 m2) upisani kao suvlasnici 1. tužitelj TU u 1/14 dijela, 3. tužiteljica UU u 1/14 dijela i sada pokojni AU u 1/7 dijela time da je njegov suvlasnički dio prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu donesenom po javnom bilježniku Željki Picukarić poslovni broj O-7131/2021, UPP/OS-95/2021-4 od 2. prosinca 2021. naslijedila njegova kći JU, na tako utvrđene činjenice pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je u točki I. izreke presude utvrdio da su 1. do 3. tužitelji suvlasnici te nekretnine.
13.1. S obzirom da je na temelju nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Igora Gulana, mag.ing.geod. nesporno utvrđeno da se na čk. br. [katastarska čestica] vrt sa 258 m2 (prema katastarskoj izmjeri čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put sa 258 m2) nalazi željezna ograda i betonski zid, radi izgradnje kojih su tužitelji isključeni iz suposjeda dijela te nekretnine u površini 155 m2, a na temelju čl. 42. st. 1. ZVDSP-a i tužitelji kao suvlasnici imaju pravo na suposjed i tog dijela nekretnine, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je u točki 3. izreke pobijane presude naložio tuženoj da ukloni taj zid i ogradu, neovisno o činjenici što ih nije postavila ona nego njezin sada pokojni suprug, radi čega je neosnovan tuženičin prigovor promašene pasivne legitimacije, te joj zabranio svako takvo ili slično pačanje u njihovo suvlasništvo.
14. Međutim, imajući u vidu da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, na temelju nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka utvrđeno da tužena u samostalnom posjedu drži samo točno određeni dio nekretnine u površini 155 m2, tada pobijana presuda nema razloga o odlučnoj činjenici zbog koje je prvostupanjski sud u točki 2. izreke presude naložio tuženoj predati 1. do 3. tužiteljima i ostalim upisanim suvlasnicima u suposjed cijelu čk. br. [katastarska čestica] vrt sa 258 m2 (prema katastarskoj izmjeri čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put sa 258 m2), radi čega je u tom dijelu presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju žalbenim navodima ukazuje tužena.
15. Iz svih naprijed izloženih razloga, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a djelomično odbiti žalbu tužene i potvrditi pobijanu presudu u točkama 1. i 3. izreke, a u odnosu na točku 2. izreke i u odnosu na odluku o parničnim troškovima sadržanu u točki 4. izreke, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a.
16. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju mu je ukazano ovim rješenjem, tako da će utvrditi koji točno određeni dio nekretnine tužena drži u samostalnom posjedu bez valjane osnove i koji je dužna predati u suposjed ostalim suvlasnicima, pa će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti zakonitu odluku i ponovo odlučiti i o troškovima parničnog postupka, dok će na temelju čl. 166. st. 3. ZPP-a i o troškovima podnošenja žalbe tužene i odgovora na žalbu 1. do 3. tužitelja odlučiti u konačnoj odluci.
17. Iz svih navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.
Bjelovar, 6. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća
Antun Dominko