Poslovni broj: Usž-1217/2023-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NL iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Krnicu, odvjetniku u Zagrebu, Radnička cesta 37B, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĆL iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku, Antuninska 3, radi utvrđivanja građevne čestice, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1456/2022 od 11. studenoga 2022. na sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se usvaja i poništava presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1456/2022 od 11. studenoga 2022.
II. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-350- 05/21-08/186, urbroj: 531-07-01-03/05-22-3 od 16. svibnja 2022. i rješenje Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, klasa: UP/I-350-05/21- 05/000047, urbroj: 2117/01-15/31-21-0010 od 18. listopada 2021. te predmet vraća prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-350-05/21-08/186, urbroj: 531-07-01- 03/05-22-3 od 16. svibnja 2022., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela, klasa: UP/I-350-05/21-05/000047, urbroj: 2117/01-15/31-21-0010 od 18. listopada 2021. Tim prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da građevnu česticu stambeno-poslovne zgrade izgrađene na zemljištu oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to prikazano na izvodu iz katastarskog plana od 18. veljače 2021. koji čini sastavni dio toga rješenja. Ukupna površina građevne čestice je 956 m[2] koju čini zemljište ispod zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 322 m[2] , te zemljište oko zgrade oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 643 m[2] .
2. Protiv presude prvostupanjskog suda tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Ukoliko se građevna čestica ne može formirati prema prostorno planskoj dokumentaciji tada se na temelju članka 159. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju čestica određuje prema pravilima struke u površini kojom se omogućava redovita uporaba građevine, što je u pravilu zemljište ispod objekta. Upravna tijela, a niti prvostupanjski sud nisu obrazložili razloge zbog kojih građevna čestica legalizirane građevine utvrđena u predmetnoj površini i obliku, odnosno nije iz obrazloženja odluka vidljivo koji kriterij struke su ovdje bili primijenjeni. Ukazuje da takvi navodi proizlaze iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, posl. broj: Usž-1779/2020 od 25. rujna 2020. Smatra da je došlo do povrede odredbe članka 30. Zakona o općem upravnom postupku, odnosno povrede njegovih prava onemogućavanjem uvida u "ispravljeni prijedlog". Predlaže da sud uvaži žalbu, poništi presudu prvostupanjskog suda i rješenja upravnih tijela.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dali odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud povrijedio zakon na štetu tužitelja time što je odbio tužbeni zahtjev za poništenje rješenja drugostupanjskog i prvostupanjskog upravnog tijela.
6. Prvostupanjski sud je potvrdio zakonitost rješenja upravnih tijela kojim je za ozakonjenu stambeno-poslovnu zgradu utvrđena građevna čestica koja čini zemljište ispod zgrade u površini od 322 m[2] te zemljište oko zgrade površine 643 m , sukladno odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19.).
7. Navedenom odredbom propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
8. Iz spisa predmeta proizlazi pravilno utvrđenim da se zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice odnosi na ozakonjenu jednu zgradu sagrađenu na više katastarskih čestica, od kojih su neke (čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]) uknjižene kao vlasništvo tužitelja. Prvostupanjskim rješenjem je utvrđena građevna čestica ukupne površine 956 m2 koju čini zemljište ispod zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 322 m[2] , te zemljište oko zgrade oznake čest. zem [katastarska čestica] iste k.o. površine 643 m[2] , uz obrazloženje da se ne može odrediti građevna čestica na temelju važećih prostorno planskih dokumenata, već pozivom na naprijed navedenu zakonsku odredbu navedeno da se građevna čestica određuje u skladu s pravilima struke, vodeći računa o stanju zatečenom na terenu i to na način da je zemljište koje čini redovnu uporabu građevine jasno ograđeno zidovima prema susjednim česticama.
9. Međutim, ovaj Sud nalazi osnovanim žalbeni navod tužitelja da prvostupanjski sud i upravna tijela nisu dala jasno obrazloženje zašto je građevna čestica u konkretnom slučaju formirana u veličini prikazanoj u izvodu iz katastarskog plana, odnosno nije jasno koji kriteriji struke su primijenjeni kod utvrđivanja građevne čestice u površini oko zgrade radi omogućavanja redovite uporabe građevine u smislu naprijed citirane zakonske odredbe.
10. Pri tome Sud ukazuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III- 5095/17 od 3. prosinca 2019. prema kojoj su nadležna tijela u slučajevima utvrđivanja građevne čestice dužna voditi računa o vlasničkim pravima na nekretnini, pa ukoliko se građevna čestica utvrđuje na zemljištu ili dijelu zemljišta koje nije u vlasništvu podnositelja zahtjeva, da treba osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva podnositelja i suprotstavljenog interesa zaštite prava vlasništva vlasnika nekretnine koja ulazi ili čiji dio ulazi u građevnu česticu podnositelja zahtjeva. Dakle, kada je u postupku utvrđivanja građevne čestice nužno obuhvatiti nekretninu ili dio nekretnine u vlasništvu druge osobe, taj dio imajući u vidu navedenu odluku Ustavnog suda treba utvrditi na način koji je najmanje otegotan za vlasnika. U tom slučaju rješenje o utvrđivanju građevne čestice treba sadržavati jasno obrazloženje zbog kojih je građevnu česticu radi omogućavanja redovite uporabe građevine trebalo utvrditi i na tom dijelu, a što je u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, u nastavku postupka treba pravilno utvrditi činjenično stanje i navesti razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, kao i razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, te u skladu s utvrđenim donijeti odgovarajuće valjano obrazloženo rješenje.
11. Imajući u vidu navedeno trebalo je usvojiti žalbu i odlučiti u cijelosti kao u izreci presude, temeljem odredbe članka 74. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.).
U Zagrebu, 6. studenoga 2024.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
