REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8865/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆD, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru od 8. kolovoza 2024., broj: Pp-9920/2024-5, u sjednici vijeća održanoj 6. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. ĆD kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okr. ĆD je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 EUR (trideset eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru od 8. kolovoza 2024., broj: Pp-9920/2024-5, proglašen je krivim ĆD da je, na način činjenično opisan u t. 1. i 2. izreke pobijane presude, počinio dva prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te da je, na način činjenično opisan u t. 3. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Za prekršaje iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za svaki od njih, utvrđena je novčana kazna po 400,00 eura, a za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji novčana kazna 1.200,00 eura, te mu je, na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna 2.000,00 eura. Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je uračunato vrijeme koje je proveo u uhićenju, kao 79,64 eura, pa mu je preostalo za platiti 1.920,00 eura, koju je novčanu kaznu dužan platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 50,00 eura.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja ĆDH, na udaljenost manju od 100 metara, te uznemiravanje ili uhođenje iste, na rok od dva mjeseca.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik po branitelju zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda preinači na način da mu se utvrde novčane kazne u ublaženom iznosu, da se ukine izrečena zaštitna mjera.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Okrivljenik u žalbi ističe da je lošeg imovnog stanja, da plaća alimentaciju za malodobno dijete, skrbi o gluhonijemoj majci i nepokretnoj baki, trenutno je u postupku razvoda braka, ističe neosuđivanost te da se pomirio se s oštećenicom, a potonje posebno ističe kao razlog za ukidanje izrečene zaštitne mjere, te navodi da mu se izrečenom mjerom samo dodatno otežava njegov kontakt s mlt. djetetom.
6. Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjene prekršaje utvrdio vrstu i mjere kazne primjerene stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, te sukladno čl. 39. st. 1. t. 2. istog Zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu koja odgovara zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.
7. Naime, za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koje prekršaje je okrivljenik proglašen krivim, zakonom je u vrijeme počinjenja prekršaja pod t. I. izreke pobijane presude, a ujedno i najblažeg propisa za okrivljenika, bila propisana novčana kazna od najmanje 260,00,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 90 dana, a vrijeme počinjenja prekršaja pod t. II. izreke pobijane presude novčana kazna od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana, a za prekršaje iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji novčana kazna od najmanje 1.100,00 eura ili kazna zatvora u trajanju najmanje 30 dana, pa, prije svega, treba istaknuti da su okrivljeniku utvrđene blaže vrste propisanih kazni te da su okrivljeniku utvrđene kazne vrlo blizu zakonom propisanih posebnih minimuma. Osim toga, iako je okrivljenik ranije neosuđivan, u konkretnom slučaju je proglašen krivim za djela počinjena u stjecaju, a u slučaju djela pod t. 1. radi se o fizičkom nasilju kao težem obliku prekršaja, a sadržaj riječi u djelima po t. 2. i 3. je izrazito ponižavajući, a u djelu pod 3. veća količina protupravnog ponašanja posebno se ogledava u činjenici da je okrivljenik žrtvi nasilja pljunuo u lice. Imovno stanje okrivljenika nije ničim niti u postupku, niti u žalbi dokazano. I ovaj sud smatra da je ukupno izrečena novčana kazna primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenih prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja. Žalbeni navodi o tome da se okrivljenik pomirio sa žrtvom nasilja isticani su tek u žalbi, a isti nisu niti dokazani. Iz navedenih razloga, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe.
8. Ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da je primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koja su predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Ovo naročito s obzirom da se radi o tri prekršaja nasilja u obitelji u stjecaju, počinjena prema istoj žrtvi nasilja. Duljina trajanja izrečene mjere od dva mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja, više je nego primjerena težini počinjenih prekršaja i opasnosti ponavljanja istog. Neosnovano se u žalbi tvrdi da se izrečenom mjerom samo dodatno otežava njegov kontakt s mlt. djetetom. Naime, kao prvo, izrečenom mjerom ni u kom slučaju nije zabranjen okrivljenikov pristup malodobnom djetetu, a osim toga notorno je da postoji mogućnost da se preuzimanje odnosno kontakt s djecom organizira i ostvari i bez kršenja navedene zaštitne mjere.
9. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenika zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da je okrivljenik tako lošeg imovnog da bi plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 eura, dakle, blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 6. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
