REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6384/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CŽ, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. toč. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj: 94/18., 42/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 18. lipnja 2024., broj: Pp-7419/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 6. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. CŽ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom prekršajnog suda u Splitu od 18. lipnja 2024., broj: Pp-7419/2022-7, okr. CŽ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. toč. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je izrečena kazna zatvora 15 dana, te mu je, temeljem čl. 44. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), primijenjena uvjetna osuda, pa se kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 1 godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu bude izrečena ista ili teža kazna od izrečene. Na temelju čl. 76a. st. 1. Prekršajnog zakona i čl. 70. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana od okrivljenika je oduzet jedan pištolj NN marke kalibra 7.65 mm (po pronalasku istog), bez naknade. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 30,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici, iz svih žalbenih razloga. Predlaže da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, ovaj sud je utvrdio da osnovano okrivljenik ističe da je je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (odlomak 7. i 9.) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na izvješću I. PP Zadar od 21. ožujka 2021. u kojem su policijski službenici prepričavali sadržaj obavijesnih razgovora s VŽ, OŽ, ĆŽ i DŽ, a koji razgovori su obavljeni traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.
7. Odredbom čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
8. Kako je, dakle, slijedom citiranih zakonskih odredaba, propisano da se zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
9. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju su VŽ, OŽ, ĆŽ i DŽ dali policijskim službenicima prilikom vršenja izvida prekršaja nisu zakoniti dokazi, jer se radi o neformalnom iskazivanju osoba pred policijskim službenicima pa time nisu zakoniti dokazi ni oni dijelovi Izvješća u kojima se ti razgovori prepričavaju, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
10. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku.
11. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
12. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze, naravno samo one koji su zakoniti, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja, a u odnosu na svjedoke treba iskoristiti sve procesne alate radi uredne dostave poziva odnosno njihova ispitivanja, poput terenske provjere adrese odnosno, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, naloga da se svjedok prisilno dovede. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 6. studenog 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.