Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-4243/2022-19

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vjekoslavu Rimac, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupani po odvjetničkom društvo Mađarić i Lui odvjetnicima iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-10/22-55 od 25. listopada 2022. godine, na sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-10/22-55 od 25. listopada 2022. godine u stavku I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 2.389,01 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe 7. ožujka 2016. pa do isplate, po stopi koja tužiteljici pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

    II Preinačava se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-

    10/22-55 od 25. listopada 2022. u stavku I izreke u dijelu kojem je naloženo tuženiku da isplati tužiteljici daljnji iznos od 12.475, 94 eura sa zateznim kamatama od 7. ožujka 2016. te u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 7.457,76 eura kao i u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.767,15 eura i sudi: Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u daljnjem iznosu od 12.475,94 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe 7. ožujka 2016. pa do isplate.

    Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 7.457,76 eura.

    Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.767,15 eura u roku 15 dana.

    III Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak postupka povodom pravnog lijeka u iznosu od 2.450,34 eura roku 15 dana

    r i j e š i o  j e

    I Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-10/22-55 od 25. listopada 2022. godine u stavku I izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade neimovinske iznos od 2.649,15 eura sa zateznim kamatama od 7. ožujka 2006. i tužba se u tom dijelu odbacuje.

    II Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-10/22-55 od 25. listopada 2022. godine u stavku I izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da naknadi tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.035,24 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 25. listopada 2022. godine i tužba se u tom dijelu odbacuje.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

    "1. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. [adresa], [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici NN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 131.960,00 kuna/17.514,10 eura1 sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe tj. od 7. ožujka 2016. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotna poena te na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.800,00 kuna/1.035,24 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja tj. od 25. listopada 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotna poena, kao i da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 56.190,50 kuna/ 7.457,76 eura, sve to u roku od 15 dana.

    2. S preostalim djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 10.240,00 kuna/1.359,08 eura tužiteljica je odbijena kao neosnovanim."

    2. Protiv dijela presude u stavku I izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP). Predlaže da se presuda u pobijanom smislu preinači ili ukine te stavlja zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske nenovčane štete prouzrokovane prometnom nezgodom dana 30. prosinca 2014. kada je stradala kao pješak te zadobila tjelesne ozljede.

    5. U žalbenom postupku sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva kao i tijek kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete, dok odgovornost i pasivna legitimacija nije sporna.

    6. U ovoj pravnoj stvari radi odluke o žalbi tuženika na presudu prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-29/19 od 5. studenog 2019. (list 143-145 spisa) rješenjem ovog suda poslovni broj Gž-4744/19 od 18. siječnja 2022. (list 153-159) ukinuta je navedena presuda u stavku I izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos preko 19.960,00 kuna do iznosa za 92.960,00 kuna, dakle za iznos od 73.000,00 kuna sa zateznim kamatama od 7. ožujka 2016. te u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 49.667,50 kuna.

    Ovdje valja reći, da se tuženik nije žalio na dosuđeni iznos imovinske nenovčane štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 5.850,00 kuna sa zateznim kamatama od 5. studenog 2019.

    7. Obzirom na navedenu prvostupanjsku presudu i žalbu tuženika protiv navedene odluke te drugostupanjsku odluku ovog suda poslovni broj Gž-4744/19 tužiteljici je pravomoćno dosuđen iznos od 19.960,00 kuna / 2.649,15 eura sa zateznim kamata 7. ožujka 2016. sa osnova naknade neimovinske štete kao i iznos sa osnova naknade imovinske nenovčane štete tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.850,00 kuna sa zateznim kamatama od 5. studenog 2019.

    8. Kako u ponovljenom postupku, a na što upire i tuženik u žalbi, prvostupanjski sud prilikom odmjeravanje pravične novčane naknade kako će to biti nastavno obrazloženo, istu nije umanjio za pravomoćno dosuđeni iznos od 19.960,00 kuna/2.649,15 eura te je tužiteljici ponovno dosudio i naknadu imovinske štete za pomoć i njegu u iznosu od 7.800,00 kuna/1.035,24 eura sa zateznim kamatama od 25. listopada 2022. (list 222 -230 spisa), a o kojem dijelu zahtjeva je pravomoćno već odlučeno, čime je ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP-a, valjalo je na temelju čl. 369. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u stavku I. i II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

    9. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, osim naprijed navedene bitne povrede iz čl. 354.st. 2. toč. 9. ZPP-a.

    10. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.

    ZPP-a na koju upire tuženik.

    11. Međutim, žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani te je s time u vezi potrebno reći slijedeće.

    12. Naime, u ovoj pravnoj stvari obzirom na navode tuženika tijekom prvostupanjskog postupka i prigovore na nalaz i mišljenje vještaka dr. Ivana Požgaina i dr. Vjekoslava Čuljak sukladno uputi ovog suda prema rješenju poslovni broj Gž-4744/19 od 18. siječnja 2022. te nastavno rješenjem ovog suda od 9. svibnja 2023. (list 245 spisa) na temelju čl. 373.b. ZPP-a određeno je izvođenje dokaza dopune nalaza i mišljenja navedenih vještaka na način da se ne razmatra dokumentacija koja se odnosi na liječenje kod psihijatra od 15. siječnja 2016. i 17. veljače 2016 koja se i nalazi u zdravstvenom kartonu, a sve prema pravnom shvaćanju ovog suda izraženom u odluci Gž-4744/19 od 18. siječnja 2022.

    13. Nadalje, nakon navedene dopune tuženik je ustrajao na prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka dr. Ivana Požgaina koji je i u svojoj dopuni nalaza ostao kod svog nalaza i mišljena na način da trajne posljedice sa psihijatrijske strane iznose 20% (list 251-253 spisa).

    14. Nastavno na prigovor tuženika, prvostupanjski sud je izveo dokaz dopunskim očitovanjem vještaka psihijatra dr. Ivana Požgaina i dr. Vjekoslava Čuljak na ročištu 23. listopada 2023. (list 269-271 spisa) time da je vještak psihijatar ostao kod svog nalaza i mišljenja i ocjene trajnih posljedica od 20% dok je vještak dr. Vjekoslava Čuljak navela da njezina ocjena iznosi 30 % te su suglasno naveli da umanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice ukupno iznosi ukupno 40%.

    15. Jednako tako, vještak traumatolog dr. Vjekoslav Čuljak je naveo da se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo godinu dana nakon ozljeđivanja (list 292 spisa) dok je vještak psihijatar dr. Ivan Požganin naveo da je psihijatrijsko liječenje završeno krajem 2019. (list 293 spisa).

    16. Pored navedenog, rješenjem ovog suda poslovni broj Gž-4243/22 od 30. siječnja 2024. (list 299 spisa) za donošenjem odluke u ovoj pravnoj stvari, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja po prijedlogu tuženika, na temelju čl. 373.b.st. 3. ZPP-a određeno je izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem po liječniku psihijatru radi utvrđenja povrede prava osobnosti prema kriteriju trajnih posljedica sa psihijatrijske strane, a koje su u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem te je vještačenje provedeno po vještaku dr. Anamariji Petek Erić.

    17. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Anamarije Petek Erić (list 332-343 spisa) time da nije razmatrana dokumentacija od 15. siječnja 2016. i 17. veljače 2016., proizlazi da se psihičko stanje tužiteljice ne može dovesti u izravnu uzročno-posljedičnu vezu sa predmetnim štetnim događajem.

    Jednako tako, iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica stavila primjedbe na navedeni nalaz navodeći da stavlja prijedlog za izvođenjem dokaza novim psihijatrijskim vještačenjem po Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, dok tuženik nije imao primjedbe na navedeni nalaz.

    Međutim, podneskom od 8. srpnja 2024. (list 58 drugostupanjskog predmeta) tužiteljica je odustala od dopunskog saslušanja vještaka dr. Anamarije Petek Erić i stavila prijedlog da se odluka donese na temelju stanja spisa.

    18. Nadalje, u ovoj pravnoj stavi obzirom na naprijed izvedene dokaze održana ja javna sjednica 5. studenog 2024. (list 83 spisa drugostupanjskog predmeta) na koju nije pristupio punomoćnik tužiteljice dok je punomoćnik tuženika pristupio i naveo da ostaje kod navoda iznesenih u žalbi i da nema primjedbe na navedeni nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Anamarije Petek Erić.

    19. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio;

    - da je tužiteljica stradala kao pješak 30.12.2014.,

    - da je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva dok odgovornost i pasivna legitimacija nije sporna;

    - da je tuženik tužiteljici na ime naknade neimovinske štete prije pokretanja postupka isplatio iznos od 40.040,00 kuna;

    - da je dopuštena preinaka tužbenog zahtjeva povišenjem tužbenog zahtjeva sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a;

    - da je radi utvrđenja visine pravične novčane naknade izveden dokaz medicinskog vještačenje po stalnom vještaku traumatologu dr. Vjekoslavu Čuljak te psihijatru DD kao i novo medicinsko vještačenje po psihijatru dr. Ivanu Požgain ;

    - da prema nalazu i mišljenju vještaka dr. Ivana Požgain trajne posljedice sa psihijatrijske strane iznose 20% dok prema traumatologu dr. Vjekoslavu Čuljak iznose 35% sa kirurške strane;

    - da je na ročištu od 22. 9. 2022. izveden dokaz dopunskog saslušanja vještaka dr. Vjekoslava Čuljak koji je naveo da s obzirom na nalaz psihijatra koji je procijenio da su simptomi PTSP-a posljedica štetnog događaja i da s osnova psihičkih posljedica umanjenja životnih aktivnosti kod tužiteljice je 20% je suglasan s mišljenjem vještaka dr. Požganin da ukupna ocjena umanjenja životnih aktivnosti s osnova tjelesnih i psihičkih posljedica je 45%, s tim da umanjenje s osnove tjelesnih oštećenja iznosi 30% ;

    - da uzevši u obzir opseg i težinu utvrđenih trajnih posljedica i životnu dob tužiteljice, tužiteljici pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti pravična novčana naknada u iznosu od 143.000,00 kuna;

    - da obzirom na jačinu i trajanje fizičkih bolova tužiteljici sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH za utvrđivanje naknade neimovinske štete, za ovaj oblik povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 15.000,00 kuna;

    - da tužiteljici imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenog straha pripada pravična novčana naknada u iznosu od13.000,00 kuna;

    - da tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u trajanju od 30 dana po 4 sata odnosno za 120 sati, po 20,00 kuna po satu, pripada iznos 2.400,00 kuna, te za daljnjih 90 dana po 3 sata dnevno, za 270 sati po 20,00 kuna po satu pripada iznos od 5.400,00 kuna, što ukupno iznosi 7.800,00 kuna/1.035,24 eura;

    - da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete za povredu prava osobnosti pripada ukupan iznos od 171.000,00 kuna, a budući je tuženik na ime naknade neimovinske štete tužiteljici isplatio prije pokretanja postupka iznos od 40.040,00 kuna, to tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 131.960,00 kuna/17.514,00 eura;

    - da tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate od dana podnošenja tužbe odnosno 7. ožujka 2016.;

    20. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da tužiteljici na ime neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 131.960,00 kuna/17.514 sa zateznim kamatama od 7. ožujka 2016. i imovinska šteta sa osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 7.800,00 kuna/1.035,24 eura te na temelju čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje u tekstu: ZOO) te čl. 1095. ZOO-a i čl. 1103. odlučio na navedeni način.

    21. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan, te tuženik osnovano osporava pravilnost i zakonitost navedenog zaključka prvostupanjskog suda.

    22. U odnosu na žalbene navode tuženika vezano za preinaku tužbenog zahtjeva, valja reći da iz sanja spisa proizlazi da je tužiteljica nakon provedenog medicinskog vještačenja i dopunskog očitovanja vještaka podneskom od 7. rujna 2022. (list 200 spisa) specificirala tužbeni zahtjev na način da je isti povisila, a kojoj preinaci se tuženik protivio podneskom od 9. rujna 2002. (list 202 spisa) time da je prvostupanjski sud dopustio preinaku rješenjem 22. rujna 2022.

    23. Suprotno tvrdnji tuženika, prvostupanjski sud dao je jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud kada je odlučio na navedeni način.

    24. U odnosu na žalbene navode, prvenstveno, kako je to naprijed navedeno nakon izvedenog dokaza medicinskog vještačenja pod vještaku psihijatru dr .Dunji Degmenčić, prvostupanjski sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Ivanu Požgain na koji nalaz je tuženik stavio primjedbe te je nakon dopunskog vještačenja ustrajao na istaknutim prigovorima.

    25. Nadalje, prvostupanjski sud je nakon donošenja pobijane prvostupanjske odluke u ovoj pravnoj stvari suda poslovni broj Gž-4243/22 od 30. siječnja 2024. (list 299 spisa) radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja po prijedlogu tuženika na temelju rješenja ovog suda sukladno čl. 373.b.st. 3. ZPP-a izveo dokaz novim medicinskim vještačenjem po liječniku psihijatru radi utvrđenja povrede prava osobnosti prema kriteriju trajnih posljedica sa psihijatrijske strane, a koje su u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem po vještaku dr. Anamariji Petek Erić.

    26. Jednako tako, prema nalazu i mišljenju navedenog vještaka psihijatra dr. Anamariji Petak Erić (list 332-343) psihičko stanje tužiteljice ne može se dovesti u izravnu uzročnu posljedičnu vezu sa predmetnim štetnim događajem.

    27. Vezano za nalaz i mišljenje navedenog vještaka dr. Anamarije Petak Erić, kako je to navedeno tužiteljica je podneskom od 8. srpnja 2024. (list 58 drugostupanjskog predmeta) navela da odustaje od dopunskog saslušanja vještaka dr. Anamarije Petek Erić i stavila je prijedlog da se odluka donese na temelju stanja spisa.

    28. Dakle, polazeći od nalaza i mišljenja vještaka navedenog vještaka dr. Anamarije Petak Erić te imajući u vidu navedeno očitovanje tužiteljice, kao i tuženika koji nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, a koji nalaz ovaj sud prihvaća kao nalaz izrađen u skladu sa pravilima struke, prema stanovištu ovog suda ne postoji adekvatna uzročno posljedična veza između ozljeđivanja tužiteljice u predmetnom štetnom događaju i tegoba tužiteljice sa psihičke strane.

    29. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka dr. Vjekoslava Čuljak (list 35 – 37 spisa), proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede natučenja glave, prijeloma preponskih kostiju obostrano sa pomakom ulomaka, prijelom krstačne kosti, prijelom IV slabinskog kralješka sa traumatskom spondilolistezom II stupnja, te da je došlo do akutne reakcije na stres.

    Prema mišljenju vještaka tužiteljica je trpjela fizičke boi jakog intenziteta 6 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, te bolove lakšeg stupnja 60 dana, s tim da je povremene boli koje će trpjeti tijekom života biti pridodani umanjenju životnih aktivnosti.

    Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su bol i pretrpljeni strah kod tužiteljice nastali neposredno nakon ozljeđivanja i da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta od trenutka ozljeđivanja do medicinskog zbrinjavanja te sekundarni strah jakog intenziteta 3 dana, sekundarni strah srednjeg jakog intenziteta 15 dana, sekundarni strah lakog intenziteta kroz cijelo vrijeme ličenja u vidu bojazni za ishod i rezultat liječenja.

    Također, prema mišljenju vještaka tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebna po izlasku na kućno liječenje kroz mjesec dana 3-4 sata dnevno, a nakon toga još mjesec dana do 3 sata.

    Pored navedenog, kod tužiteljice je prema mišljenju vještaka zaostala naruženost lakog stupnja u vidu postoperacijskog ožiljka dužine 25cm u području slabinskog dijela kralježnice time da tužiteljica prema postavljenom tužbenom zahtjevu ne potražuje naknadu štete po navedenom kriteriju.

    Nadalje, vještak u nalazu navodi da je kod tužiteljice zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi došlo do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 35%, i to radi bolova u križima i zdjelici koje će trpjeti tijekom života, naročito kod dužeg stajanja i hodanja, da je umanjena gibljivost slabinskog dijela kralježnice srednjeg do teškog stupnja kao i da su kod tužiteljice zaostale i psihičke posljedice naročito straha, sniženje praga raspoloženja, tremor ruku i nesanica.

    30. U odnosu na opseg trajnih posljedica ukazuje se da iz stanja spisa proizlazi da je vještak dr. Vjekoslav Čuljak u svom dopunskom očitovanju na ročištu 22. rujna 2022. naveo da trajne posljedice tužiteljice iznose 30% (list 207), a kod koje ocjene trajnih posljedica je ostao i kod dopunskog očitovanja na ročištu 23. listopada 2023. (list 270 spisa).

    31. Prema stanovištu ovog vodeći računa o težini povrede, okolnostima slučaja, ali i značenju povrijeđenog dobra i cilju kojem služi naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, a uzimajući u obzir težinu i vrstu povreda, trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha, trajne posljedice od 30 %, te životnu dob tužiteljice u trenutku povređivanja (rođena 1954.), njezino zanimanje, neugodnosti kojima je tužiteljica bila izložena za vrijeme liječenja, te sve druge okolnosti slučaja, primjereno zadovoljenje u smislu čl. 1100. ZOO-a predstavlja iznos od 78.000,00 kuna (po kriteriju fizičkih bolova 15.000,00; straha 13.000,00 kuna i trajnih posljedica 50.000,00 kuna, a što umanjeno za izvršenu isplatu prije pokretanja postupka u iznosu od 40.040,00 kuna predstavlja iznos od 37.960,00 kuna time da je tužiteljici kako je to naprijed navedeno pravomoćno već dosuđen iznos 19.960,00 kuna, a što je prvostupanjski propustio razmotriti, pa tužiteljici pripada naknada u iznosu od 18.000,00 kuna.

    32. Stoga, obzirom na navedeno tužiteljici pripada pravična novčane naknada (neimovinska šteta) u iznosu od 18.000,00 kuna /2.389,01 eura pa je odlučeno kao u stavku I izreke ove odluke, dok da je u preostalu dijelu u iznosu od 94.000,00kuna / 12.475,94 eura pobijanu odluku valjalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev u navedeno iznosu.

    33. U odnosu na tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu valja reći da je isti propisan odredbom čl. 1103 ZOO-a, na način da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Iz navedene odredbe slijedi da je bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći, da je šteta nastala, tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje, s time da neimovinska šteta u pravilu ne nastaje danom štetnog događaja, već ista nastupa kada se završi liječenje oštećenika, odnosno stabilizira njegovo zdravstveno stanje.

    Ovdje se valja rukovoditi i odredbom čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05, 36/09 i 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu; ZOOP), kojom je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete (ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne), ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva (u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne), a da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (koja odredba se na odgovarajući način primjenjuje, temeljem odredbe čl. 15. st. 1. istog Zakona, i na Hrvatski ured za osiguranje).

    34. Nadalje, iz dopunskog očitovanja vještaka dr. Vjekoslava Čuljak (list 292) proizlazi da se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo godinu dana nakon ozljeđivanja time da je predmetni štetni događaj bio 30. prosinca 2014., pa je obzirom na navedeno liječenje završeno 30. prosinca 2015.

    35. Dakle, kako se u predmetnoj pravnoj stvari tužiteljica nedvojbeno prije utuženja podnijela odštetni zahtjev, a prema usmenom očitovanju vještaka, liječenje tužiteljice je bilo završeno 30. prosinca 2015., to po ocjeni ovog suda, tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu od završetka liječenja kada su tuženiku objektivno mogli biti poznati svi parametri za naknadu pretrpljene štete iz predmetnog štetnog događaja.

    36. Jednako tako, ovdje valja ukazati da je tužba podnijeta 7. ožujka 2016. godine i da tužiteljica prema postavljenom zahtjevu zateznu kamatu ne neimovinsku štetu zahtjeva od dana podnošenja tužbe.

    37. Stoga, u iznesenom činjeničnom i pravno kontekstu, te sukladno čl. 2. ZPP-a tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate od dana podnošenja tužbe 7. ožujka 2016. kako je to i dosudio prvostupanjski sud, pa su suprotni žalbeni navodi tuženika neutemeljeni.

    38. U odnosu na žalbene navode tuženika da mu je dokumentacija koja se odnosi na psihičke tegobe dostavljena tek nakon ročišta od 2. travnja 2019. valja reći da navedeno nije odlučno obzirom da kako je to navedeno ne postoji adekvatna uzročno posljedična veza između psihičkih tegoba tužiteljice i predmetnog štetnog događaja.

    39. Slijedom navedenog valjalo je žalbu tuženika dijelom odbiti kao neosnovanu a dijelom prihvatiti i pobijanu odluku preinačiti, te na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a i čl. 373. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u stavku I. i II. izreke ove drugostupanjske odluke.

    40. S obzirom da je pobijana odluka dijelom preinačena te dijelom ukinuta i tužba u dijelu odbačena, valjalo je na temelju čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 154. st. 2. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka.

    41. Naime, tužiteljica sa osnovom uspjela 50% i visinom 12 %, a tuženik sa osnovom 50% i visinom 88%, stoga je tužiteljica uspjela u omjeru od 31%, a tuženik 69%, to je dakle tuženik uspio u postupku 38%.

    42. Nadalje, prema zahtjevu tuženika za naknadom troškova postupka (list 201 spisa) obzirom na vrijednost predmeta spora (list 200 spisa) tuženiku pripada sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022 i 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) trošak koji se sastoji od pristupa na ročište 15.2.2018. Tbr. 9/4 62,5 bodova, podneska 13.4.2018. Tbr. 8/3 50 bodova, ročište 10.5.2018. Tbr. 9/2 125 bodova, ročište 5.6.2018. Tbr. 9/2 125 bodova, podneska 6.11.2018. Tbr. 8/1 250 bodova, ročište 27.11.2018. Tbr. 9/1 250 bodova, podneska 18.3.2019. Tbr. 8/3 250 bodova, ročište 2.4.2019. Tbr. 9/2 125 bodova, podneska 14.5.2019. Tbr. 8/1 250 bodova, ročište 26.9.2019. Tbr. 9/1 250 bodova, žalba 7.11.2019. Tbr. 10/1 125 bodova, podnesak 25.5.2022. Tbr. 8/1 250 bodova, ročište 6.9.2022. Tbr. 9/1 250 bodova, ročište 22.9.2022. Tbr. 9/1 250 bodova, dakle tužitelju u odnosu na prvostupanjski postupak pripada ukupno 2.112,50 bodova, a što uz vrijednost boda s paušalom od 10,00 kuna iznosi 21.125,00 kuna i troška PDV u iznosu od 5.281,25 kuna, to trošak tuženika iznosi 26.406,25 kuna. a što uz trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 737,50 kuna, sveukupno iznosi 27.143,75 kuna.

    Kako je tuženik u prvostupanjskom postupku uspio u omjeru od 38%, to mu pripada trošak postupka u iznosu od 10.314,62 kuna, a što uz trošak vještačenja u iznosu od 3.000,00 kuna, pa trošak sveukupno iznosi 13. 314,62 eura.

    Dakle, trošak tuženika u prvostupanjskom postupku iznosi 1.767,15 eura dok zahtjev tužiteljice za naknadom troška postupka u iznosu od 7.457,76 eura nije osnovan, pa je odlučeno kao u stavku II izreke ove drugostupanjske odluke.

    43. Nadalje, u odnosu na pravne radnje poduzete nakon donošenja prvostupanjske odluke u žalbenom postupku vezano za postupanje prema rješenjima ovog drugostupanjskog suda, tuženiku sukladno čl. 155. ZPP-a pripada pravo na naknadu trošak sastava žalbe Tbr. 10/2-312,50 bodova; sastav podneska 7. rujna 2023. Tbr. 8/1-250 bodova; ročišta 3. listopada 2023. Tbr.9/4 - 50 bodova, ročišta 23. listopada 2023. Tbr. 9/1-250 bodova, podneska 12. lipnja 2024. Tbr. 8/1-250 bodova; ročište 10. rujna 2024. Tbr. 9/2-125 bodova, a što uz vrijednost boda od 15,00 kuna odnosno 1.99 eura i troška sudske pristojbe na žalbu u iznosu 143,34 eura odnosno sveukupno iznos 2.399,63 eura i uvećanja za PDV u iznosu od 599,90 eura, to trošak tuženika sveukupno iznosi 2.609,59 eura.

    44. Kako je tuženik u žalbenom postupku uspio od 87%, to mu pripada trošak postupka u iznosu od 2.270,34 eura a što uz trošak vještačenja u iznosu od 180,00 eura ukupno iznosi 2.450,34 eura pa je odlučeno kao u stavku III izreke ove odluke.

    U Zagrebu 5. studenog 2024.

    Predsjednik vijeća

    Gabriela Topić Kordej

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.