Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-707/2024-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog GI i dr., zbog kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15 , 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – u daljnjem tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbama 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1980/2021-37 od 17. siječnja 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj dana 5. studenog 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbijaju se žalbe 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K- 1980/2021-37 od 17. siječnja 2023., proglašeni su krivima 1. okrivljeni GI i 2. okrivljeni KI i to; 1. okrivljeni GI zbog kaznenog djela protiv imovine - oštećenjem tuđe stvari - opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11, a 2. okrivljeni KI kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11. 1. okrivljenom GI je, na temelju članka 235. stavka 1. KZ/11, utvrđena kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, te je 1. okrivljeni GI na temelju članka 51. KZ/11, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, dok je 2. okrivljeni KI, na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci. 1. okrivljenom GI i 2. okrivljenom KI n a temelju članka 56. KZ/11, izrečena je uvjetna osuda kojom je određeno da se jednistvena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci na koju je osuđen 1. okrivljeni GI i kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci na koju je osuđen 2. okrivljeni KI, neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja i to 1. okrivljeni GI od 3 (tri) godine, a 2. okrivljeni KI od 2 (dvije) godine ne počine novo kazneno djelo. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 – dalje: ZKP), sud je oštećenom FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu 11.440,91 kuna/ 1.518,47 eura, te je 1. okrivljenom GI naložio da oštećenom FI taj iznos plati u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, dok je oštećeni s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva upućen u parnicu. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP, naloženo je 1. okrivljenom GI i 2. okrivljenom KI da naknade troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP i to u paušalnom iznosu od 50,00 eura - svaki, kao i trošak provedenog sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 46,19 eura - svaki, a koji iznos su dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, kao i troškove nagrade i nužnih izdataka punomoćnika oštećenika u iznosu koji će biti naknadno određen.

    2. Protiv navedene presude žali se 1. okrivljeni GI po branitelju Rafaelu Krešiću, odvjetniku iz Zagreba, i to zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. ZKP i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se 1. okrivljeni odlobodi od optužbe, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s odgovarajućom uputom prema članku 487. ZKP.

    2.1 Žali se i 2. okrivljeni KI osobno a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se 2. okrivljeni oslobodi od optužbe, odnosno da se u odnosu na 2. okrivljenika pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    3. Odgovori na žalbe 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI nisu podneseni.

    4. Na zahtjev 1. okrivljenog GI o održavanju javne sjednice drugostupanjskog vijeća izviješteni su 1. okrivljeni GI i njegov branitelj, odvjetnik Rafael Krešić, te Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Sjednica vijeća održana je na temelju odredbe članka 475. stavka 4. ZKP jer na sjednicu vijeća nije pristupio uredno pozvani državni odvjetnik, dok su uredno pozvani 1. okrivljeni GI i njegov branitelj, odvjetnik Rafael Krešić pisanim podneskom od 4. studenog 2024. ispričali nedolazak i predložili da se sjednica vijeća održi u njihovoj odsutnosti.

    5. Žalbe 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI nisu osnovane.

    6. 1. okrivljeni GI u žalbi navodi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 te parafrazira zakonski tekst te odredbe i navodi da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te da je obrazloženje presude proturječno pri čemu postupovne povrede koje ističe samo uopćeno opisuje bez konkretno navedenih povreda za koje smatra da su počinjene. Osporavanje ocjene vjerodostojnosti iskaza oštećenog FI te kompariranje tog iskaz s iskazom svjedoka ĆI, kao i stav 1. okrivljenog da je njegovo postupanje obrambena reakcija a ne prijetnja, predstavlja žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koju žalbenu osnovu 1. okrivljeni GI također ističe u žalbi. No, suprotno tvrdnjama 1. okrivljenog GI, prvostupanjski sud je nakon korektno prenesenog sadržaja dokazne građe dao argumente za ocjenu dokaza, poglavito personalnih, koje je međusobno usporedio i konfrontirao te je u razlozima presude iznio jasne, valjane i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama bez proturječja koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP. Potrebno je napomenuti žalitelju da prvostupanjski sud obranu ĐI nije „koristio u dokaznom postupku“, jer taj iskaz nije niti analizirao, niti vrednovao, niti ga je u bilo kojem dijelu koristio kod utvrđenja činjenica, a nije jasno, niti je u žalbi obrazloženo, zbog čega bi se radilo o nezakonitom dokazu.

    7. 1. okrivljeni GI i 2. okrivljeni KI u žalbama navode da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje, pri čemu 1. okrivljeni GI navodi da se žali i zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ali ne navodi u čemu se ono sastoji. Okrivljenici osporavaju ocjenu vjerodostojnosti oštećenog FI navodeći da njegov iskaz ne potvrđuje niti jedan provedeni dokaz, dok su obrane okrivljenika životne i uvjerljive i suglasne s iskazom svjedoka ĆI. No, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio iz iskaza 1. okrivljenog GI, da je ponašanje oštećenog FI, koji je višekratno prolazio pored njegovog dvorišta, shvatio kao provokaciju zbog čega ga je i zaustavio i tražio od oštećenog da spusti staklo na vratima automobila. I svjedokinja ŠI navodi da je njen suprug, 1. okrivljeni GI zaustavio oštećenog FI, a onda je stajao pokraj nje u dvorištu dok se 2. okrivljeni KI obračunao s oštećenim FI. Slijedom tih iskaza obrana 2. okrivljenog KI, da je on zaustavio oštećenog a onda i fizički nasrnuo na njega, je suprotna obrani 1. okrivljenog i iskazu svjedokinje ŠI. 1. okrivljeni GI, 2. okrivljeni KI i svjedokinja ŠI suglasno navode da nakon što je 2. okrivljeni KI fizički nasrnuo na oštećenog su 1. okrivljeni GI i svjedok ĆI odvlačili ga od oštećenog. No svjedok ĆI decidirano navodi da je dolazio i odlazio s mjesta gdje su se nalazili okrivljenici i oštećeni FI, početak fizičkog sukoba nije vidio niti je na bilo koji način razdvajao osobe u sukobu. Uz to 1. okrivljeni GI, 2. okrivljeni KI i svjedokinja ŠI navode da oštećenja na automobilu FI nisu vidjeli a 2. okrivljeni KI dopušta jedino da je jače „potegnuo“ vrata na vozilu oštećenog. Nasuprot takvih obrana okrivljenika, oštećeni FI dosljedno iskazuje da ga je 1. okrivljeni GI zaustavio, nasilno otvarao vrata automobila kod vozačevog sjedala od čega su nastala oštećenja na njegovom vozilu te su mu 1. okrivljeni GI i 2. okrivljeni KI vikali da će ga ubiti i razbiti te ga udarali rukama po glavi i tijelu. Opis oštećenja na vozilu FI potvrđuje ponuda AUTOFLEX-a (list 8.) od 18. ožujka 2020., gdje su za popravak predviđeni blatobran, vrata p/l, pant, letvica, poklopac ogledala, prekidač a za popravak oštećenja je i izdan račun 9. srpnja 2020. u iznosu 11.440,91 kuna. Opisani fizički napad na oštećenog FI potvrđuje medicinska dokumentacija istog te nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Pere Bubala i dr. TI koji potvrđuju bolnost na području prsnog koša, lijeve strane rebara i oka oštećenog. Govoriti nekome da će ga se ubiti i razbiti je objektivno podobno da kod osobe kojoj se to govori izazove osječaj straha i osobne ugroženosti, a u konkretnom slučaju oštećeni FI je zbog inkriminiranog događaja i izgovorenih prijetnji od strane oba okrivljenika i zatražio policijsku zaštitu. Okolnost da je FI rekao da mu je i MI prijetio, a državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona istog, ne dovodi u sumnju iskaz oštećenog jer valja imati na umu da oštećeni ĐI nije poznavao od ranije, a tek na raspravi koja je bila nakon gotovo četiri godine dopustio je da je i ĐI bio učesnik događaja, pri čemu je naveo da se on fizički promijenio od vremena događaja, dok je u odnosu na 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI bio dosljedan i siguran u opisu njihovih postupanja. Stoga, suprotno stavu oba okrivljenika prvostupanjski sud je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te utvrdio da je 1. okrivljeni GI oštetio tuđu stvar, te jednako kao 2. okrivljeni KI, drugome ozbiljno prijetili da će ga teško tjelesno ozlijediti i usmrtiti, te je za takva svoja utvrđenja iznio jasne i valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe kaznenog zakona kada je 1. okrivljenog GI proglasio krivim za dva kaznena djela i to oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11 i prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11, a 2. okrivljenog KI zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11, nalazeći da su u njihovom utvrđenom ponašanju ostvarena sva subjektivna i objektivna obilježja inkriminiranih im kaznenih djela.

    8. 1. okrivljeni GI i 2. okrivljeni KI se ne žale zbog odluke o kazni pa je ovaj drugostupanjski sud razmatrao njihove žalbe kao da se žale na izrečenu kaznu jer, prema članku 478. ZKP, žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni zbog čega je ovaj žalbeni razlog razmatran kao da je žalba oba okrivljenika podnesena s prijedlogom da se blaže kazne. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Tako je, ispravno, prvostupanjski sud na strani 1. okrivljenog GI kao olakotno cijenio njegove obiteljske prilike jer je otac troje djece te protek vremena a 2. okrivljenom KI je olakotnim cijenio da je kazneno i prekršajno neosuđivan, protek vremena od počinjenog djela kao i manji doprinos kaznenom djelu prijetnje, dok su obojici okrivljenika cijenjene pobude zbog kojih su djela počinjena. Vodeći računa o navedenom te o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da 1. okrivljenom GI utvrđena kazna zatvora za kazneno djelo iz članka 235. stavak 1. KZ/11 u trajanju 6 (šest) mjeseci i za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11 u trajanju 8 (osam) mjeseci i potom osuda na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci a 2. okrivljenom KI osuda na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, te obojici okrivljenika izrečena uvjetna osuda s rokom kušnje, i to 1. okrivljenom od 3 (tri) godine a 2. okrivljenom u trajanju 2 (dvije) godine, su u cijelosti primjerene svim utvrđenim okolnostima. Stoga, blaže kažnjavanje za koje se zalažu okrivljenici nije osnovano.

    9. Kako žalbenim razlozima 1. okrivljenog GI i 2. okrivljenog KI nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu i u skladu sa člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP u pogledu bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa kako niti jedna takva potvrda nije utvrđena, trebalo je primjenom članka 482. ZKP presuditi kao u izreci.

    U Zagrebu, 5. studenog 2024.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Dušanka Zastavniković Duplančić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.