Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4765/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao članice vijeća i suca izvjestitelja i Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PČ, iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Florijanu Matić, odvjetniku iz Rijeke, protiv 1. tuženika SČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika ĆČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tuženika ŠČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicama Danijela Kovačić i Jasenka Perković, odvjetnicama iz Rijeke, radi sprečavanja štetnih emisija, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 3124/2012-76 od 16. listopada 2023., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P-3124/2012-80 od 17. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3124/2012-76 od 16. listopada 2023., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-3124/2012-80 od 17. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom ispravljenom presudom suđeno je:

"I. Odbija se postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Nalaže se tuženicima da na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] solidarno poduzmu radnje kojima će se spriječiti prodiranje oborinskih voda u stan tužiteljice koji se nalazi u prizemlju zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to na način da saniraju oštećeni dio vanjskog SZ pročelja zgrade nanošenjem reparaturne žbuke vodonepropusnih svojstava, zatim odbiti sve labilne dijelove žbuke na zidovima koji graniče s platoom u razini 30cm i izraditi novi sloj sa reparaturnim mortovima, odbiti postojeći sloj platoa i izraditi novi završni sloj platoa betonom sa izvođenjem padova prema mjestu upoja, te ugraditi hidroizolacijske folije na bazi PVC-a ili TPO-a uz ugradnju uz sve potrebne prefabricirane elemente te vertikalno uzdignuti duž svih vertikalnih dijelova u visini 30cm, zatim izraditi prohodni sloj platoa kulir pločama te očistiti mjesto izljeva i prilagoditi na novu izolaciju, te im se nalaže da prestanu na takav ili sličan način uznemiravati tužiteljicu u vlasništvu predmetnog stana, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe

2. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljici parnični trošak u visini od 4.016,12 EUR (četiri tisuće šesnaest eura i dvanaest centa) / 30.259,46 HRK (trideset tisuća dvjesto pedeset devet kuna i četrdeset šest lipa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Tužiteljica je dužna naknaditi tuženicima prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.468,04 Eura (26.129,94 kuna) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 16. listopada 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri poena, u roku 15 dana."

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže žalbu usvojiti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za solidarnim poduzimanjem radnji od strane 1.-3. tuženika kojima će se spriječiti prodiranje oborinskih voda u njezin stan koji se nalazi u prizemlju zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kojim će se sanirati oštećeni dio vanjskog SZ pročelja zgrade nanošenjem reparaturne žbuke vodonepropusnih svojstava, odbijanjem svih labilnih dijelova žbuke na zidovima koji graniče s platoom u razini 30cm i izradom novog sloja sa reparaturnim mortovima, odbijanjem postojećeg sloja platoa i izradom novog završnog sloja platoa betonom sa izvođenjem padova prema mjestu upoja, te ugradnjom hidroizolacijske folije na bazi PVC-a ili TPO-a uz ugradnju uz sve potrebne prefabricirane elemente te vertikalnim uzdignućem duž svih vertikalnih dijelova u visini 30cm, zatim izradom prohodnog sloja platoa kulir pločama te čišćenjem mjesta izljeva i prilagodbom novoj izolaciji, uz nalog da prestanu na takav ili sličan način uznemiravati tužiteljicu u vlasništvu predmetnog stana, koji tužiteljica temelji na odredbi članka 110. stavak 1., 2. 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09 - dalje: ZV).

5.1. Nesporno je da su stranke suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i da se stan tužiteljice nalazi u prizemlju te nekretnine, te da ista odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanoj u posjedovnom listu kao kuća, ogradica dok su tuženici suvlasnici nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

5.2. Također nije sporno da se na sjeverozapadnom pročelju nekretnine nalazi okućnica koja se sastoji od platoa, prilazne betonske rampe i zelene površine, kao i da je stan tužiteljice pun vlage, plijesni i gljivica.

6. Prvostupanjski sud je ocjenom provedenih dokaza zaključio da tužiteljica nije dokazala da je isključivi uzrok stanja njezine nekretnini, a koje se ogleda u vlažnosti unutarnjeg zida njezinog dnevnog boravka, prisutnosti plijesni i neugodnog mirisa prostora, neprimjereno otjecanje oborinskih voda sa nekretnine tuženika odnosno nije dokazala da su imisije oborinskih voda s nekretnine tuženika prekomjerne pa kako radnje koje tužiteljica predlaže poduzeti od strane tuženika de facto imaju za cilj cjelokupno otklanjanje svih nastalih posljedica u stanu tužiteljice, iako uzroci takvog stanja ne proistječu isključivo sa nekretnine u vlasništvu tuženika nego i jer je kao uzrok lociran i utvrđen i na zajedničkim dijelovima nekretnine u kojoj se nalazi stan tužiteljice u suvlasništvu stranaka (oluci, vertikale, manjkavost izolacije vanjskih zidova nekretnine, dotrajalost fasade i neadekvatno održavanje pročelja zgrade) koji terete sve stranke kao suvlasnike, to zatražena činidba od strane tuženika obuhvaća i dio obveza koje terete samu tužiteljicu kao jednog od suvlasnika nekretnine u kojoj se nalazi i njezin stan te odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Utvrđenja suda prvog stupnja, kao i primjenu materijalnog prava, kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

8. Prema članku 110. stavak 1. ZV nitko se ne smije služiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl, ako su prekomjernu s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne neposredne imisije), a prema stavku 2. istog čl. vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi nanijetu štetu, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

Odredbom članka 110 stavak 4 ZV-a propisano je da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnog pravnog temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i slično (neposredne imisije) pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta.

9. Slijedom sadržaja citiranih zakonskih odredbi, pod štetnim imisijama iz članka 110. ZV ne smatra se otjecanje oborinskih voda na tuđu nekretninu prirodnim silama ili slučajno.

10. U konkretnom slučaju tužiteljica tereti tuženike da prilikom izgradnje svoje stambeno poslovne zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] i betoniranog dvorišta/terase/platoa njihovog objekta na k. č. br. [katastarska čestica] koje je izgrađeno pod nagibom u odnosu na zgradu u kojoj se nalazi stan tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica] nisu adekvatno riješili odvodnju oborinskih voda jer se prilikom obilnijih kišnih razdoblja oborinske vode niz predmetno dvorište/terasu/plato slijevaju sa njihove nekretnine pod temelje zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i prodiru u stan tužiteljice u prizemlju te izazivaju vlaženje i oštećenja na parketima i na zidovima.

11. U pobijanoj presudi kao i u postupka koji joj je prethodio nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP.

12. Presuda ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, a nije se ostvarila niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u svezi članka 8. ZPP. Na te žalbene navode valja odgovoriti da je sud prvog stupnja, u skladu s odredbom članka 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto.

12. Stoga i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja također nije osnovan jer su činjenice odlučne za zakonito i pravilno presuđenje ovog spora pravilno utvrđene ili pak među strankama nisu niti sporne

13. Tužiteljica u žalbi iznosi svoju ocjenu provedenih dokaza i iznosi vlastitu verziju činjenica utvrđenih u postupku. Tako neosnovano ponavlja da je prekomjernost posrednih imisija (oborinskih voda) i štetu koju su iste uzrokovale na njezinom stanu dokazala sa dva provedena građevinska vještačenja

14. Međutim, tužiteljica zanemaruje činjenicu da iz oba nalaza i mišljenja građevinskih vještaka BČ i ĐČ proizlazi nemogućnost konkretnijeg izjašnjavanja o uzrocima vlaženja u stanu tužiteljice i odgovora na postavljeni zadatak suda bez poduzimanja dodatnih opsežnih invazivnih radova u vidu razbijanja, otkopavanja i utvrđivanja stvarnoga stanja - tijeka prolaza oborinskih voda kroz sporni prostor do nekretnine tužiteljice otkopavanje i drugih radnji na licu mjesta koje oni nisu bili u mogućnosti primijeniti tijekom svojih vještačenja odnosno ukazujući na potrebu angažmana trećih stručnih osoba koje bi trebale snimiti sam tijek prolaza oborinskih voda kroz sporni prostor dvorišta/terase/platoa u suvlasništvu tuženika dok su ustanove (IGH, Građevinski fakultet) odbile izradu takvog nalaza i mišljenja tako da su imenovani vještaci pri izradi svojih nalaza i mišljenja o uzrocima stanja nekretnine tužiteljice u dijelu koji se odnosi na izloženost oborinskim vodama koje otječu sa nekretnine tuženika preko platoa pod temelje zgrade u kojoj se nalazi stan tužiteljice pristupili teoretski.

15.1. Tako iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka ĐČ, kojeg je taj sud prihvatio kao stručan i obrazložen, proizlazi više uzroka koji dovode do otjecanja oborinskih voda pod nekretninu u kojoj se nalazi stan tužiteljice i to:

- uslijed otjecanja oborinskih voda sa betoniranog dvorišta u neposrednoj blizini njezinog objekta u vidu dodatnog vlaženja fasadnog zida dnevnog boravka prizemlja koji graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] jer je završni plato izveden kao stara i dotrajala betonska podloga platoa na koji se slijevaju sve oborinske vode s dijela okućnice, terase i prilaza te krova aneksa tuženika, koje se slijevaju kroz poddimenzionirani odvod kišne rešetke na najnižem dijelu na samom jugozapadnom uglu zgrade, ali da nije moguće tehnički garantirati da je nesmetano otjecanje oborinske vode sa svih površina omogućeno, posebno nakon znatnih oborina koje padaju u kratkom vremenu što rezultira podizanjem vode koja u jednom trenutku dodatno vlaži fasadni zid,

ali i

- da osnovnu vlagu nekretnina tužiteljice, kako dno zida tako i po cijeloj visini zid dobiva i kroz neizvedeni i neodržavani sloj žbuke fasade, posebno u dijelu prema k. č. [katastarska čestica], što je primarni dio vlaženja zida koji se javlja i kod manje intenzivnih kiša kada prostor platoa ne plavi,

- da fasadni zid prema [adresa] vlaži zbog neizveden hidroizolacije temelja, kako u horizontalnom tako i vertikalnom dijelu zida, koje uzrokuje kapilarno dizanje vlage, a to dodatno pojačava i neizvedena termoizolacija fasade koja uzrokuje prijelaz hladnoće kroz zidove i posebno u zimskim mjesecima grijanja, dodatno orošava stjenke zida,

- da prema usmenom očitovanju vještaka povodom prigovora tuženika, proizlazi da je oluk glavnog krova na nekretnini u kojoj se nalazi stan tužiteljice dotrajao te ga je potrebno zamijeniti čime bi se uklonile dodatne oborinske vode koje padaju na terasu,

15.2. Nastavno, vještak se izjasnio kako se nije moguće tehnički izjasniti o postotku uzroka vlaženja odnosno razgraničiti ranije navedene uzroke vlaženja koji obuhvaćaju ne samo navedeno otjecanje oborinskih voda sa platoa u šahtu nego i dotrajali oluci, otpala žbuka fasade, kapilarno dizanje vlage, rupe u zidovima i stanje samog pokrova slijevanja padalina na plato sa krovnog segmenta zbog trošnosti i oštećenja na olucima i vertikalama nekretnine.

16. Vezano uz prijedlog sanacije, sud je također prihvatio mišljenje vještaka ĐČ da sanacija mora biti sveobuhvatna, kako platoa s odvodnjom tako i fasade izvana i isušivanje zidova, izvedbu termo i hidroizolacije zidova za koji je prethodno potrebno napraviti sanacijski elaborat o obimu radova i količinom istih, a u nedostatku istoga ne može se govoriti o konkretnoj činidbi sanacije, ali u tom smjeru tužiteljica nije isticala dokazne prijedloge

17. Suprotno žalbenim navodima, kako je imenovani vještak na licu mjesta nedvojbenim utvrdio stanje nekretnine u kojoj se nalazi stan tužiteljice te se vještak u nalazu i mišljenju decidirano izjasnio kako nekretnina tužiteljice dobiva osnovnu vlagu kroz neizvedeni i neodržavani sloj žbuke fasade, posebno u dijelu prema k. č. [katastarska čestica], što je primarni dio vlaženja zida koji se javlja i kod manje intenzivnih kiša kada prostor platoa ne plavi, da fasadni zid prema [adresa] vlaži zbog neizveden hidroizolacije temelja, kako u horizontalnom tako i vertikalnom dijelu zida, koje uzrokuje kapilarno dizanje vlage, a to dodatno pojačava i neizvedena termoizolacija fasade koja uzrokuje prijelaz hladnoće kroz zidove i posebno u zimskim mjesecima grijanja, dodatno orošava stjenke zida, a i da je oluk glavnog krova dotrajao te ga je potrebno zamijeniti čime bi se uklonile dodatne oborinske vode koje padaju na terasu, to i po ocjeni ovog suda, tužiteljica nije dokazala prekomjerna izloženost oborinskim vodama sa nekretnine tuženika zbog neadekvatno izvedenog odvoda oborinskih voda koje otječu sa njihove nekretnine preko platoa te prodiru pod temelje zgrade u kojoj se nalazi stan tužiteljice, a što ima za posljedicu vlaženje unutrašnjosti njezinog stambenog prostora odnosno nije dokazala da su imisije oborinskih voda s nekretnine tuženika prekomjerne i da su isključivi ili barem pretežiti uzrok širenja vlage u stanu tužiteljice.

18. Neosnovano tužiteljica u žalbi ponavlja postojanje bitne povrede ZPP iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP budući da, u situaciji kada imisije nisu prekomjerne, nije odlučno je li sustav odvodnje oborinskih voda izrađen u skladu s pravilima struke, odnosno jesu li se vještaci o tome mogli očitovati ili ne (kako to sud u obrazloženju pravilno i navodi).

19. I odluka o parničnom trošku je pravilna i zakonita (članak 154. stavak 1. i članak 155. ZPP), a koju odluku žaliteljica određenim žalbenim navodima i ne osporava.

20. U skladu s navedenim odlučeno je, na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP, kao u izreci.

U Zagrebu, 5. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić