REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-365/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu pojedincu Maji Ivanović, uz sudjelovanje Ane Pinculić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog KC, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.; dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-508/2023. od 31. ožujka 2023., izmijenjene na raspravi 21. listopada 2024., nakon održane javne rasprave održane u nazočnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu CC, optuženika osobno uz branitelja, odvjetnika Josipa Savića, dana 5. studenog 2024. objavio je, a 31. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08.) stavlja se izvan snage kazneni nalog ovog suda broj K-365/2023-3 od 17. travnja 2023.

II Optuženi KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i C, rođ. Ć, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], planer analitičar u logistici, zaposlen s primanjima od oko 1.000,00 eura, sa završenom VŠS, neoženjen, bez djece, vlasnik stana površine 38 m2, vlasnik osobnog automobila Opel Astra, 2016. g., bez čina, neodlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan,

k r i v  j e

što je

- 25. lipnja 2022. u 16,45 sati u Dugom Selu, upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice A. B. Božikovića u smjeru sjevera te dolaskom do raskrižja s Zagrebačkom ulicom prošao pored znaka "STOP" i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆC koji se kretao Zagrebačkom cestom, uslijed čega je putnica u navedenom osobnom automobilu, oštećena ŠC zadobila prijelom V i VI desnog rebra koje povrede su teške naravi

- d a k l e, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi i zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

- čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano po članku 227. stavcima 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

III Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11. optuženi KC se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

IV Na temelju članka 56. KZ/11. optuženom KC se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ako optuženi KC u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optuženi KC dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 40,00 eura, kao i troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. i to troškove sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 244,21 eura, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 165,90 eura, troškove dopune prometnog vještačenja u iznosu od 386,88 eura, kao i troškove prometnog vještačenja na raspravi u iznosu od 131,25 eura, troškove toksikološkog vještačenja u iznosu od 393,75 eura kao i troškove toksikolog vještačenja na raspravi u iznosu od 105,00 eura, odnosno ukupno troškove iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 1.426,99 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, djelomično činjenično izmijenjenom 21. listopada 2024., optužilo je optuženog KC za počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano po članku 227. stavcima 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

1.1. Naime, zastupnica optužbe je izmijenila činjenični opis optužnice na raspravi 21. listopada 2024. na način da u 9. retku optužnice umjesto "stavak 2." treba ispravno stajati "stavka 4., dok je uostalom dijelu optužnica ostala neizmijenjena.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti izmijenjene optužnice optuženi KC je porekao počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret.

3. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optuženi KC je naveo da bi htio opisati događaj kada se odvila prometna nesreća. Naime, on je tog dana izlazio s parkinga trgovačkog centra te je išao lijevo ulicom A. B. Božikovića prema sjeveru. Ispred sebe je vidio semafor na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo. Zbog toga je pustio gas jer je vidio da će morati stati. No, negdje 20 metara prije semafora kako mu se približavao počelo se paliti zeleno svjetlo pa je on lagano dao gas i nastavio voziti pa u trenutku kada je prošao crtu raskrižja kroz zeleno svjetlo shvatio je da se s njegove lijeve strane nalazi automobil za koji mu se učinilo da se neće zaustaviti. Počeo je kočiti, no, nažalost došlo je do sudara. Njegova prednja strana automobila je udarila u desnu bočnu stranu drugog automobila.

3.1. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da tog dana nije ništa popio, a točno je da mu je policajac dao dräger koji je mjerio koncentraciju alkohola. Zna da je potpisao neki zapisnik, ali on nije u tom trenutku razmišljao što potpisuje jer je bio u stanju šoka. U tom trenutku je mislio da potpisuje samo primitak zapisnika.

3.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe jesu li ga policajci upoznali sa sadržajem zapisnika odgovorio je da nisu. Kada mu je predočen zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu s lista 9 spisa, odgovorio je da je na dnu tog zapisnika s lijeve strane upravo njegov potpis te ga je on potpisao. Na posebno pitanje zastupnice optužbe zašto bi onda policijski službenici napisali na zapisnik da nema primjedbi, za koje je branitelj optuženika naveo da se protivi takvom pitanju jer je optuženik iskazao kako je prilikom potpisivanja zapisnika bio u stanju šoka, na poziv suda da odgovori na pitanje, optuženik je odgovorio da nije znao što potpisuje te kao što je rekao mislio je da potpisuje primitak zapisnika. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je ovo drugo vozilo uočio taman kada je prošao crtu raskrižja kada je uočio drugo vozilo koje mu dolazi s lijeve strane i shvatio da neće stati. Može reći da je stisnuo kočnicu skroz do kraja jer je vidio da vozilo neće stati. Zna da nitko od njih koji su bili tamo prisutni nije zvao policiju već je u tom trenutku naišla prometna policija koja je onda dalje obavijestila o prometnoj nesreći svoje kolege.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitan je zapisnik o očevidu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo, Klasa: 211-04/22-K/954 od 25. lipnja 2022. sa skicom mjesta događaja (list 2-4 spisa), fotografski elaborat mjesta događaja (list 5-8 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za okrivljenika broj: 02149808 od 29. lipnja 2022. (list 9 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za ĆC broj: 02149809, (list 10 spisa), bolnička prijava za ŠC od 25. lipnja 2022. (list 11 spisa), medicinska dokumentacija za oštećenu ŠC (list 29-31 i 34-35 spisa), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka Pere Bubale (list 50-52 spisa), prometno vještačenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 27. veljače 2023. (list 54-59 spisa), kao i izvedeno stanje semaforizacije raskrižja s listova 108-127 spisa, a na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz KE za optuženika na listu 60 spisa.

4.1. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka - žrtve ŠC (list 37-38 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆC (list 39-40 spisa), kao i zapisnik o ispitivanju svjedoka DC (list 41-42 spisa).

4.2. Pročitan je nalaz i mišljenje vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća s listova 136-140 spisa kao i s rasprave od 6. rujna 2024. s listova 156-157 spisa.

4.3. Pročitan je nalaz i mišljenje vještaka toksikologa, dipl. ing. Zdravka Kovačića s listova 166-167 kao i s rasprave 21. listopada 2024. s listova 179-180 spisa.

5. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako svaki zasebno, tako u njihovoj ukupnosti te povezujući iste sa obranom optuženika, ovaj sud je nesporno utvrdio da je optuženi KC na način kako je to opisano u izreci presude počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano po članku 227. stavcima 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11. za koje ga je i proglasio krivim.

6. Iz iskaza svjedokinje ŠC od 7. studenog 2022. proizlazi da se je dana 25. lipnja 2022. godine oko 16,45 sati, nalazila kao putnica na zadnjem sjedalu iza suvozača, u osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao njezin sin ĆC, a kretali su se [adresa] u [adresa] u smjeru istoka. Dolaskom u visinu s TC Lidl iz sporedne ulica zamijetila je jedno vozilo koje se kretalo prema njima i kada je shvatila da se vozač tog vozila neće zaustaviti viknula je sinu: "Pazi!", međutim u tom trenutku ih je to vozilo udarilo svojom prednjom stranom u njihovu desnu bočnu stranu. ŠC je nadalje navela da je za vrijeme vožnje koristila sigurnosni pojas te da su nazvali HMP koja je izašla na mjesto događaja, a potom ih pregledali i njoj dali tablete protiv bolova.

7. Iz iskaza svjedoka ĆC proizlazi da je dana 25. lipnja 2022. godine oko 16,45 sati, upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], [adresa] u [adresa] u smjeru istoka. Dolaskom do raskrižja sa ulicom koja ide prema TC Lidl zamijetio je jedno vozilo koje se kretalo tom ulicom prema njemu i imalo namjeru uključivanja u promet iz te ulice. Kada je shvatio da se vozač tog vozila neće zaustaviti i propustiti ga, iako je dolazio iz sporedne ulice, pokušao ga je izbjeći na način da je vozilom naglo skrenuo ulijevo, u suprotni trak, ali vozač tog vozila ga je ipak udario svojom prednjom stranom u njegovu desnu bočnu stranu. Nakon prometne nesreće izašao je iz vozila i nazvao policiju te s obzirom da je bila gužva na cesti pomaknuo je vozilo na nogostup. ĆC je dalje naveo da je za vrijeme vožnje koristio sigurnosni pojas te se kretao brzinom od 40 km/h, koliko je i inače dozvoljeno na tom dijelu ceste. Istog dana u večernjim satima osjetio je bolove u vratu i desnoj lopatici te je zajedno s majkom ŠC i djevojkom VC zatražio liječničku pomoć u KBC Zagreb.

8. Iz iskaza svjedokinje VC od 7. studenog 2022. proizlazi da se dana 25. lipnja 2022. godine oko 16,45 sati, nalazila kao putnica na mjestu suvozača u osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka], a kojim je upravljao njezin dečko ĆC, a kretali su se [adresa] u [adresa] u smjeru istoka. Dolaskom do raskrižja sa ulicom koja ide prema TC Lidl, u tom trenutku je pričala s ŠC koja se nalazila iza nje, a u jednom trenutku ŠC je viknula "Pazi!" nakon čega je osjetila udarac u njezinu stranu vozila, ona je od siline udarca odbačena na stranu vozača odnosno na stranu ĆC. Istog dana osjetila je bolove u trbuhu i s obzirom da se nalazila u 4-5 mjesecu trudnoće zatražila je liječničku pomoć zajedno s ĆC i ŠC u KBC Zagreb.

9. Iz bolničke prijave Kliničkog bolničkog centra Zagreb na ime ŠC vidljivo je da je imenovana zaprimljena u ustanovu 26. lipnja 2022. godine zbog prometne nesreće u Dugom Selu, da je sjedila iza suvozača, da je naletio drugi auto i udario u području suvozača i da je u toku nesreće pala na bok, te je kao dijagnoza navedena prijelom rebara desno, peto i šesto rebro koja ozljeda je okvalificirana kao teška tjelesna ozljeda.

10. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka Pere Bubala da je oštećena ŠC u inkriminiranom događaju zadobila prijelom petog i šestog desnog rebra, koje ozljede po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje, da su iste nastale udarcem desne bočne strane prsnog koša u neku tupo tvrdu prepreku i da se mehanizam nastanka ozljeda utvrđenih kod oštećene uklapa u dinamiku predmetne prometne nesreće kako to proizlazi iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja. Nadalje, da ozljede koje je zadobila oštećena su u uzročnoj vezi.

11. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj 02149808 od 25. lipnja 2022. godine razvidno je da je kod okrivljenika KC, neposredno nakon prometne nesreće u 17,10 sati uporabom uređaja Dräger 6820 utvrđena koncentracija alkohola od 0,80 g/kg, što umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 0,70 g/kg alkohola u krvi, na koji zapisnik okrivljenik nije imao primjedbe i isti je vlastoručno potpisao.

12. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo od 25. lipnja 2022. godine razvidno je da kod ispitanika ĆC uporabom uređaja Dräger 6820 je utvrđena koncentracija alkohola od 0,0 g/kg, a koji zapisnik je ĆC vlastoručno potpisao.

13. Iz zapisnika o očevidu zajedno sa skicom mjesta događaja, kao i fotografskog elaborata vidljivo je da se prometna nesreće dogodila u Dugom Selu, na križanju ulica Š i ČC i [adresa], **.**.2022. povodom koje su u 17,00 sati na mjesto događaja izašli policijski službenici Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo. Nadalje, u odnosu na vrstu ceste radi se o kolniku u oba smjera, križanje je pregledno, cesta ravna, asfaltu je suh i čist, širina kolnika 9 metara, da je promet reguliran prometnim znakovima te da je vertikalna i horizontalna signalizacija dobra, da je stanje prometa normalno, da je bilo sunčano i dan. Nadalje, da osobe koje su sudjelovale u prometnoj nesreći su KC, vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], ĆC, vozač osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], DC, putnica u osobnom vozilu [registarska oznaka] i ŠC, putnica u osobnom vozilu [registarska oznaka]. Nadalje, da je mjesto događaja prometne nesreće izmijenjeno na način da su vozila po vozačima uklonjena sa mjesta događaja radi nesmetanog odvijanja prometa te na mjestu događaja nisu pronađeni tragovi iz prometne nesreće, dok se tragovi međusobno podudaraju. Nadalje u vrijeme prometne nesreće svjetlosni uređaji semafori nisu bili u redovnom režimu rada već treptajuće žuto, a što je sve vidljivo iz skice mjesta kao i fotoelaborata.

14. Prema prometnom vještačenju Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 27. veljače 2023. proizlazi da je uzrok nastanka prometne nesreće ulazak okrivljenika vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska u trenutku kada se tom cestom kretalo vozilo u kojem se nalazila oštećenica. Nadalje, iz vještačanja proizlazi da bi okrivljenik izbjegao nastanak prometne nesreće da je prije ulaska na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Nadalje, obzirom da u predmetnoj prometnoj nesreći nema tragova za utvrđivanje brzine kretanja vozila oštećenika provedenim prometnim vještačenjem nije moguće utvrditi je li oštećenik imao mogućnost izbjegavanja prometne nesreće. Nadalje, u predmetnoj prometnoj nesreći nema dovoljno tragova za utvrđivanje smjera kretanja vozila okrivljenika u predmetnom raskrižju. Na temelju oštećenja koja su u sudaru nastala na vozilima, može se procijeniti da se u trenutku sudara vozilo okrivljenika kretalo brzinom oko 30 km/h. Zaključno, okrivljenik je svojim postupanjem prouzročio nastanak ove prometne nesreće i istu je mogao izbjeći, a kako je to prethodno navedeno.

15. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća proizlazi da je optuženik upravljao osobnim vozilom u Dugom Selu od juga ulicom Š i GC i dolaskom do semaforiziranog raskrižja sa [adresa], na kojem su semafori treptali žuto, ušao je u raskrižje prolaskom pored prometnog znaka "obavezno zaustavljanje - STOP", te naletio prednjim dijelom svog osobnog vozila na desni bok osobnog vozila oštećenika, koje je prolazilo raskrižjem [adresa] od zapada prema istoku, dolazeći optuženom s lijeve strane. Nadalje, vještak navodi kako na kolniku mjesta nesreće nisu pronađeni materijalni tragovi prema kojima bi se mogla utvrditi dinamika kretanja vozila sudionika nesreće prije sudara, a pogotovo da li se optuženik zaustavio prije ulaska u raskrižje ili je u raskrižje ulazio bez zadrške, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka. Također, navodi se kako se približno može utvrditi da se vozilo optuženika kod sudara kretalo brzinom od oko 25 km/h, a brzina vozila oštećenika mogla je tada biti u području od oko 40 km/h. Konačno, u vještačenju se navodi da je raskrižje pregledno te da je zbog toga bilo moguće iz položaja optuženika u prilasku raskrižju sporednim smjerom vidjeti nailazak vozila oštećenika, bez obzira kojom se brzinom isto kretalo, te izbjeći nesreću sačekivanjem njegovog prolaska.

15.1. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća na raspravi 6. rujna 2024. proizlazi da je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja te u bitnom ponovio da se nesreća dogodila u semaforiziranom raskrižju [adresa] s [adresa] GC koja je ulica sporedna, a kojom se kretao optuženik i dolaskom na Zagrebačku skretao lijevo, dok mu je s lijeve strane po glavnoj [adresa] dolazilo vozilo oštećenika pa je u raskrižju došlo do naleta prednjeg dijela vozila optuženika na desni bok vozila oštećenika. Prilikom provođenja policijskog očevida nisu utvrđeni zaustavljeni položaji vozila niti postojanje tragova na mjestu nesreće mada ih je trebalo biti s obzirom na nastala oštećenja, pa se temeljem stanja spisa može utvrditi da se sudar dogodio u trenutku kada je osobno vozilo oštećenika prelazilo raskrižje glavnom [adresa], a osobno vozilo okrivljenika je dolazilo s desne bočne strane i u započetom skretanju ulijevo naletjelo prednjim dijelom na desni bok vozila oštećenika. Za utvrđivanje točnih brzina kretanja nema elemenata već se približno temeljem okolnosti da deformacije nastaju naletom vozila okrivljenika može utvrditi da se okrivljenik u trenutku sudara kretao brzinom od oko 25 km/h, a moguće da se vozilo oštećenika kretalo brzinom od oko 40 km/h. Budući da je prema iskazu oštećenog vozača isti prije sudara reagirao skretanjem ulijevo izmičući se vozilu okrivljenika mjesto kontakta bi se nalazilo više ulijevo u odnosu na pružanje njegove vozne trake pa s obzirom na sudarnu brzinu kretanja vozila okrivljenika tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je okrivljenik u raskrižje ulazio u vožnji ili se pred raskrižjem zaustavio i krenuo iz mjesta.

15.2. Prometno raskrižje regulirano je detektorskim semaforima s time da iz dokumentacije policijskog očevida proizlazi da su semafori bili na treptanju žuto. Ako je navedeno točno pa su semafori tako radili i u vrijeme nastanka nesreće tada je okrivljenik dolazeći sporednom ulicom prema postavljenim znakovima, a s obzirom na dobru preglednost mogao vidjeti nailazak vozila oštećenika i sačekivanjem njihovog prolaska izbjeći nesreću. Inače, semafori rade detektorskim režimom za sporedan smjer vozila na način da je zeleno svjetlo upaljeno [adresa] dakle vozilu oštećenika, dok je [adresa] GC upaljeno crveno svjetlo dok ne dođe neko vozilo ispred raskrižja. Kada takvo vozilo dođe do raskrižja, u nastavku će mu se nakon trajanja zaštitnog vremena upaliti zeleno svjetlo.

15.3. Na pitanje branitelja da li se tehničkim putem može jasno utvrditi kakvo je svjetlo bilo upaljeno okrivljeniku u vrijeme nesreće na semaforu, naveo je da tako nešto tehničkim putem ne može utvrditi. Nalaz i mišljenje u pogledu rada semafora je sačinio i očitovao se s obzirom na utvrđenje iz zapisnika o očevidu da su semafori bili na treptanju žuto. Jesu li semafori bili na treptanju žuto i u vrijeme nesreće ili tek kasnije po dolasku djelatnika policije ne može utvrditi nikakvim tehničkim putem. U slučaju ako semafori nisu bili na treptanju žutog te ako je raskrižje radilo u normalnom režimu rada i ako se optuženik prije nesreće zaustavio ispred raskrižja i sačekao paljenje zelenog svjetla tada je vozilu oštećenika već prije ulaska u raskrižje na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Jedino ako optuženik dolaskom do raskrižja nije sačekao paljenje zelenog tada je za njegov smjer moralo biti upaljeno crveno svjetlo na semaforu, a vozilo oštećenika je imalo upaljeno zeleno svjetlo. Tehničkim putem se ne može utvrditi koja od ove dvije varijante su se odigrale.

15.4. Na nastavno pitanje da li se može utvrditi je li vozilo oštećenika bilo zaustavljeno ispred raskrižja naveo je da bi mjesto sudara na središnjem dijelu raskrižja u odnosu na zaustavnu liniju na [adresa] kao i moguću sudarnu brzinu vozila oštećenika od oko 40 km/h upućivalo na siguran zaključak da vozilo oštećenika nije bilo zaustavljeno ispred raskrižja, već je u raskrižje ulazilo u vožnji.

16. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka toksikologa, dipl. ing. Zdravka Kovačića proizlazi da je u konkretnom slučaju optuženiku dana 25.06.2022.godine u 17,20 sati, odnosno 35 minuta nakon događaja, alkometrom marke Dräger 6820 u izdahu utvrđeno 0,80 g/kg alkohola umanjeno za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja, što iznosi 0,70 g/kg alkohola. Alkometar ne predstavlja kvantitativnu metodu utvrđivanja koncentracije apsolutnog alkohola u krvi, to je samo orijentacijska metoda ispitivanja je li testirana osoba pod utjecajem alkohola ili ne. Testiranje koncentracije alkohola u izdahnutom zraku je metoda određivanja prisutnosti alkohola, a za utvrđivanje stvarne koncentracije alkohola u krvi potrebno je priznatim instrumentalnim metodama odrediti koncentraciju iz izuzetog uzorka krvi i mokraće. Samo analizom utvrđene koncentracije apsolutnog alkohola u krvi i mokraći omogućuju da se sa sigurnošću utvrdi koncentracija apsolutnog alkohola u krvi u vrijeme događaja. Rezultat alkometrom utvrđene koncentracije alkohola u izdahu ne može služiti kao osnova za retrogradno preračunavanje koncentracije apsolutnog alkohola u krvi na vrijeme događaja. Alkometar ne daje podatak u kojoj se fazi nalazi alkohol u organizmu testirane osobe, da li u fazi resorpcije ili eliminacije, a što je osnova za retrogradno preračunavanje koncentracije apsolutnog alkohola u krvi na vrijeme događaja. Osim navedenog ne postoji jednoznačna korelacija između koncentracije alkohola u izdahu i koncentracije alkohola u krvi. S 95%-om statističkom vjerojatnošću koncentracija alkohola u krvi, pod pretpostavkom da je krv uzeta na analizu u vrijeme alkotestiranja, optuženik u to vrijeme (u vrijeme alkotestiranja, a ne u vrijeme događaja) bi se mogla nalaziti u granicama između 0,60 g/kg i 1,22 g/kg. Ovo je ispitivanje provedeno na 570 sudskih spisa s područja Županijskih sudova u Zagrebu i Rijeci gdje su vozačima nakon alkometrom utvrđene prisutnosti alkohola u izdahu utvrđene analizom koncentracije alkohola u krvi i mokraći. Kako je od događaja do alkotestiranja prošlo 35 minuta, uz pretpostavku da se je alkohol nalazio u fazi eliminacije iz organizma optuženika u vrijeme prometne nesreće, tada se je on dana 25.06.2022.godine u 16,45 sati mogao nalaziti u pripitom stanju s točno neutvrđenom koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi. Uz pretpostavku da se je alkohol u vrijeme događaja nalazio u fazi resorpcije u organizam optuženika, tada je koncentracija apsolutnog alkohola u njegovoj krvi u vrijeme prometne nesreće mogla biti i niža od 0,50 g/kg. Uzimajući u obzir podatak iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola na listu 9 spisa u kojem je navedeno da je optuženik konzumirao alkohola i to 1 dcL votke i 0,5 L pive, zadnja konzumacija u 10 sati, uz pretpostavljenu tjelesnu težinu između 75 i 85 kg, alkometrom u 17,20 sati kada je izvršeno alkotestiranje, u izdahu optuženika alkohol se više ne bi mogao naći. Zaključno, u konkretnom slučaju s toksikološkog gledišta, samo na osnovi alkometrom utvrđene koncentracije alkohola u izdahu, nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li ili ne u vrijeme prometne nesreće dana 25.06.2022.godine u 16,45 sati opt. KC bio u trijeznom stanju ili u pripitom stanju s točno neutvrđenom koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi te kakove su bile njegove sposobnosti za sigurnu vožnju.

16.1. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka toksikologa, dipl. ing. Zdravka Kovačića, danog na raspravi 21. listopada 2024. proizlazi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 19. rujna 2024. godine te dodaje: Temeljem isključivo alkometra, a kao što je to napisao u pisanom nalazu i mišljenju nije moguće sa sigurnošću utvrditi stvarnu koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi okrivljenika u vrijeme prometne nesreće dana 25. lipnja 2022. godine u 16,45 sati. Razloge zbog kojih nije moguće temeljem alkometra utvrditi koncentraciju naveo je u pisanom nalazu i mišljenju.

17. S obzirom na sve izloženo, nije bilo sporno da je inkriminiranog dana oštećena ŠC kao putnica u osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆC koji se kretao Zagrebačkom cestom, zadobila prijelom V i VI desnog rebra koje povrede su teške naravi, jer nastanak tjelesne ozljede nije osporavao optuženik, a sve proizlazi iz iskaza oštećene ŠC kao i svjedoka ĆC i VC te sudskomedicinskog vještačenja dr. Pere Bubala, temeljenog na medicinskog dokumentaciji oštećenice.

17.1. No, u ovom postupku je bilo sporno je li optuženik inkriminiranog dana i u inkriminirano vrijeme u Dugom Selu, protivno članku 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iako svjestan da su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, s obzirom da je u krvi imao koncentraciju alkohola od najmanje 0,70 g/kg apsolutnog alkohola u krvi te da time ugrožava druge sudionike u prometu, pristajući na sve posljedice koje mogu proizaći iz vožnje u takvom stanju, upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice A. B. Božikovića u smjeru sjevera te dolaskom do raskrižja s [adresa] prošao pored znaka "STOP" i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo pa zbog navedene alkoholiziranosti, protivno odredbi članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆC koji se kretao Zagrebačkom cestom. 18. Iako je optuženik u svojoj obrani u bitnom naveo kako je inkriminiranog dana kada je upravljao svojim automobilom ulicom A. B. Božikovića prema sjeveru ispred sebe vidio semafor na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo, da bi se negdje 20 metara prije semafora počelo paliti zeleno svjetlo pa je on lagano dao gas i nastavio voziti, pojašnjavajući kako je nakon što je prošao crtu raskrižja kroz zeleno svjetlo, došlo do sudara, sud njegovu obranu u tom dijelu nije prihvatio istinitom i vjerodostojnom, već obranom usmjerenom ka otklanjanju kaznenopravne odgovornosti, jer suprotno proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, osobito zapisnika o očevidu, kao i prometno tehničkog vještačenja.

19. Optuženik je također osporio u obrani da bi inkriminiranog dana išta popio. Budući da iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj 02149808 od 25. lipnja 2022. godine proizlazi da je kod optuženog KC, neposredno nakon prometne nesreće u 17,10 sati uporabom uređaja Dräger 6820 utvrđena koncentracija alkohola od 0,80 g/kg, što umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 0,70 g/kg alkohola u krvi, na koji zapisnik optuženik nije imao primjedbe i isti je vlastoručno potpisao, to je na utvrđivanje navedene sporne okolnosti provedeno toksikološko vještačenje po vještaku dipl. ing. Zdravku Kovačiću koji je u pisanom nalazi i mišljenju naveo kako je optuženiku 25. lipnja 2022. u 17,20 sati, odnosno 35 minuta nakon događaja, alkometrom marke Dräger 6820 u izdahu utvrđeno 0,80 g/kg alkohola umanjeno za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja, što iznosi 0,70 g/kg alkohola. Međutim, vještak je naveo kako alkometar ne predstavlja kvantitativnu metodu utvrđivanja koncentracije apsolutnog alkohola u krvi, to je samo orijentacijska metoda ispitivanja te da je za utvrđivanje stvarne koncentracije alkohola u krvi potrebno je priznatim instrumentalnim metodama odrediti koncentraciju iz izuzetog uzorka krvi i mokraće. Zaključno, vještak je naveo kako, u konkretnom slučaju s toksikološkog gledišta, samo na osnovi alkometrom utvrđene koncentracije alkohola u izdahu, nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li ili nije u vrijeme prometne nesreće dana 25. lipnja 2022. u 16,45 sati optuženi KC bio u trijeznom stanju ili u pripitom stanju s točno neutvrđenom koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi te kakve su bile njegove sposobnosti za sigurnu vožnju. Kod navedenog vještak je ostao u cijelosti na raspravi 21. listopada 2024. te dodao kako temeljem isključivo alkometra, a kao što je to napisao u pisanom nalazu i mišljenju, nije moguće sa sigurnošću utvrditi stvarnu koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi optuženika u vrijeme prometne nesreće dana 25. lipnja 2022. godine u 16,45 sati.

19.1. Prema tome, kako je evidentno da optuženiku koncentracija alkohola nije utvrđena uzimanjem uzorka krvi i mokraće, već alkometrom, te kako vještak nije mogao sa sigurnošću utvrditi odlučnu činjenicu koncentracije alkohola u krvi kod optuženika u inkriminirano vrijeme, to je navedenu sumnju o postojanju te odlučne činjenice trebalo riješiti u korist optuženika. Stoga je sud, u tom dijelu vodeći računa o rezultatima dokaznog postupka, izmijenio činjenični opis optužnice, na način da je iz činjeničnog opisa ispušteno da je optuženik inkriminiranog dana upravljao svojim automobilom i to dio koji glasi "protivno članku 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iako svjestan da su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene s obzirom je u krvi imao koncentraciju alkohola od najmanje 0,70 g/kg apsolutnog alkohola u krvi te da time ugrožava druge sudionike u prometu, pristajući na sve posljedice koje mogu proizaći iz vožnje u takvom stanju", kao i dijelovi koji glase "pa" da je "zbog navedene alkoholiziranosti", postupio protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da zbog navedenog nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom. Navedeni citirani dijelovi su ispušteni iz činjeničnog opisa, a uslijed te izmjene, izmijenjen i pravni opis kaznenog djela, koje izmjene su u korist optuženika, jer su blaže. Prema tome, uslijed ispuštanja blanketne odredbe iz članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ostala je terećena samo povreda blanketnog propisa iz članka 57. stavka 4. tog zakona, a takvo postupanje protivno tom blanketnom propisu upućuje da optuženik nije postupao s neizravnom namjerom, već sa svjesnim nehajem, slijedom čega je činjenični opis izmijenjen na način da je optuženik postupao "olako držeći da do štetnih posljedica neće doći", a što će se obrazložiti u dijelu koji se odnosi na subjektivni odnos optuženika prema kaznenom djelu.

20. No, činjenica da je optuženi KC **.**.2022. u 16,45 sati u Dugom Selu, upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice A. B. Božikovića u smjeru sjevera te dolaskom do raskrižja s [adresa] prošao pored znaka "STOP" i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo, protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆC koji se kretao Zagrebačkom cestom, proizlaze iz svih izvedenih dokaza, a osobito zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, fotoelaborata kao i prometnih vještačenja.

20.1. Tako iz zapisnika o očevidu proizlazi da u vrijeme prometne nesreće svjetlosni uređaji semafori nisu bili u redovnom režimu rada već treptajuće žuto, a što je sve vidljivo iz skice mjesta kao i fotoelaborata. Jednako tako, vodeći računa o rezultatima prometnog vještačenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 27. veljače 2023. proizlazi da je uzrok nastanka prometne nesreće ulazak optuženika vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska u trenutku kada se tom cestom kretalo vozilo u kojem se nalazila oštećenica. Nadalje, iz vještačenja proizlazi da bi optuženik izbjegao nastanak prometne nesreće da je prije ulaska na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Konačno, iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća kojem je pribavljeno i izvedeno stanje semaforizacije raskrižja, proizlazi da je optuženik upravljao osobnim vozilom u Dugom Selu od juga ulicom Š i GC i dolaskom do semaforiziranog raskrižja sa [adresa], na kojem su semafori treptali žuto, ušao u raskrižje prolaskom pored prometnog znaka "obavezno zaustavljanje - STOP", te naletio prednjim dijelom svog osobnog vozila na desni bok osobnog vozila oštećenika, koje je prolazilo raskrižjem [adresa] od zapada prema istoku, dolazeći optuženiku s lijeve strane. Kod tog pisanog vještačenja vještak je ostao u cijelosti i na raspravi te pojasnio kako se prometna nesreća dogodila u semaforiziranom raskrižju [adresa] s [adresa] GC koja je ulica sporedna, a kojom se kretao optuženik i dolaskom na Zagrebačku skretao lijevo, dok mu je s lijeve strane po glavnoj [adresa] dolazilo vozilo oštećenika pa je u raskrižju došlo do naleta prednjeg dijela vozila optuženika na desni bok vozila oštećenika. Za utvrđivanje točnih brzina kretanja nema elemenata, već se približno temeljem okolnosti da deformacije nastaju naletom vozila okrivljenika može utvrditi da se optuženik u trenutku sudara kretao brzinom od oko 25 km/h, a moguće da se vozilo oštećenika kretalo brzinom od oko 40 km/h. Vještak je naveo kako je prometno raskrižje regulirano je detektorskim semaforima s time da iz dokumentacije policijskog očevida proizlazi da su semafori bili na treptanju žuto. Ako je navedeno točno pa su semafori tako radili i u vrijeme nastanka nesreće tada je optuženik dolazeći sporednom ulicom prema postavljenim znakovima, a s obzirom na dobru preglednost mogao vidjeti nailazak vozila oštećenika i sačekivanjem njihovog prolaska izbjeći nesreću. Kraj takvog stanja stvari, odnosno činjenice da iz zapisnika o očevidu proizlazi da su semafori u vrijeme prometne nesreće bili na treptanju žuto, potpuno je promašeno pozivanje obrane da je trebalo utvrditi tehničkim putem koje je svjetlo na semaforu bilo upaljeno optuženiku, a kako je to optuženik tvrdio u obrani da je prošao kroz zeleno svjetlo na semaforu. Zapisnik o očevidu nije doveden u sumnju niti navodom vještaka koji je konstatirao kako prilikom obavljanja očevida nisu utvrđeni zaustavljeni položaji vozila niti postojanje tragova na mjestu nesreće, a koje je trebalo biti s obzirom na nastala oštećenja. Naime, u prometnom vještačenju je navedeno kako se na temelju zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja kao i fotoelaborata može utvrditi da se sudar dogodio u trenutku kada je osobno vozilo oštećenika prelazilo raskrižje glavnom [adresa], a osobno vozilo optuženika je dolazilo s desne bočne strane i u započetom skretanju ulijevo naletjelo prednjim dijelom na desni bok vozila oštećenika, pri čemu su semafori u trenutku prometne nesreće bili na treptaju žuto, pa je jasno da se optuženik nalazio na sporednoj cesti, kako su to iskazali i oštećena ŠC i svjedok ĆC, krećući se kolnikom Ulice A. B. Božikovića u smjeru sjevera kada je dolaskom do raskrižja s [adresa] prošao pored znaka "STOP" i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo, te protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska.

21. Uslijed navedenog naleta putnica u osobnom automobilu, oštećena ŠC, zadobila je prijelom petog i šestog desnog rebra, koje ozljede po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Te ozljede su nastale udarcem desne bočne strane prsnog koša u neku tupo tvrdu prepreku, a mehanizam nastanka ozljeda utvrđenih kod oštećene ŠC se uklapa u dinamiku predmetne prometne nesreće, a što proizlazi iz iskaza oštećenice, medicinske dokumentacije za istu te nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala.

22. Analizirajući navedena činjenična utvrđenja nesporno je utvrđeno da je optuženik upravljajući 25. lipnja 2022. u 16,45 sati u Dugom Selu, osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice A. B. Božikovića u smjeru sjevera te dolaskom do raskrižja s [adresa] prošao pored znaka "STOP" i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo, protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆC koji se kretao Zagrebačkom cestom, uslijed čega je putnica u navedenom osobnom automobilu, oštećena ŠC zadobila prijelom V i VI desnog rebra koje povrede su teške naravi.

23. Dakle, optuženik je kao sudionik u cestovnom prometu bio dužan dolaskom do raskrižja s cestom s prednošću prolaska, propustiti sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska i u predmetno raskrižje ući na siguran način ne ugrožavajući sigurnost za ostale sudionike u prometu sukladno odredbi članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što je isti propustio učiniti, već je bez zaustavljanja ušao u predmetno raskrižje i uzrokovao prometnu nesreću. Na opisani je način optuženik kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi uzrokujući prometnu nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena.

24. Pri tome je optuženik bio svjestan da takvom svojom vožnjom odnosno ulaskom u raskrižje s cestom s prednošću prolaska bez propuštanja vozila koja se po toj cesti kreću, može izazvati prometnu nesreću, ali je olako držao da do štetnih posljedica neće doći. Dakle, optuženik je postupao sa svjesnim nehajem, kao oblikom krivnje, koji je blaži oblik, od ranije terećenog oblika krivnje, neizravne namjere, koji je sud ispustio i izmijenio u činjeničnom opisu, jer u konkretnom slučaju nije utvrđeno kršenje blanketne norme iz članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

25. S obzirom da na strani optuženog KC nisu utvrđene okolnosti koje bi dovele u sumnju njegovu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela, u njegovom su ponašanju ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavaka 1. i 2. KZ/11 za koje je i proglašen krivim.

26. Obrana optuženog KC u dijelu u kojem je naveo kako je upravljajući vozilom ulicom A.B.Božikovića vidio semafor na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo, da bi se potom negdje 20 metara prije toga semafora upalilo zeleno svjetlo pa je lagano dao gas i nastavio voziti, nakon čega je u trenutku kada je prošao crtu raskrižja kroz zeleno svjetlo shvatio da se s njegove lijeve strane nalazi automobil za koji mu se učinilo da se neće zaustaviti te da je zatim došlo do sudara nije prihvaćena kao istinita. Takva obrana ocijenjena je obranom usmjerenom ka pokušaju otklanjanja kaznenopravne odgovornosti, suprotna je svim ostalim materijalnim dokazima, zapisniku o očevidu, iskazu oštećenika te nalazu i mišljenju prometnog vještaka. Već je rečeno kako je prometnim vještačenjem utvrđeno da su u trenutku prometne nesreće semafori bili na treptaju žuto, a ta činjenica temeljena na zapisniku o očevidu nije dovedena u sumnju. I samo svjedoci su iskazivali kako je naišlo vozilo sa sporedne ceste te nitko nije spominjao da su u trenutku nesreće radili semafori. Okolnost je li optuženik inkriminiranog dana konzumirao alkohol nakon provedenog toksikološkog vještačenja dovedena je sumnju, pa s obzirom da navedenu činjenicu se nije moglo sa sigurnošću utvrditi, sud je ispustio iz činjeničnog opisa te uskladio s rezultatima dokaznog postupka.

27. Iskaz oštećene ŠC prihvaćen kao istinit i vjerodostojan, obzirom je u skladu sa ostalim izvedenim dokazima. Jednako tako, u cijelosti su prihvaćeni kao vjerodostojni iskazi svjedoka ĆC i DC, jer su u skladu s materijalnim dokazima u spisu i suglasni iskazu oštećenice.

28. U cijelosti su kao istiniti, stručni i vjerodostojni ocijenjeni nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala, kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl ing. Srećka Hlišća, prometno vještačenje Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" te konačno i toksikološko vještačenje dipl. ing. Zdravka Kovačića, s obzirom na to da su dani od strane stručnih osoba, na temelju dokumentacije u spisu predmeta, te od strane osoba u potpunosti nezainteresiranih za ishod kaznenog postupka.

29. Materijalna dokumentacija pročitana u dokaznom postupku u cijelosti je prihvaćena kao istinita, a osobito zapisnik o očevidu, s obzirom da vjerodostojnost tih dokaza nije dovedena u sumnju.

30. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne okrivljeniku za počinjeno kazneno djelo, sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja, prijašnji život optuženika te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela.

30.1. Olakotnom okolnošću okrivljeniku cijenjena je činjenica da je neosuđivana osoba kao što to proizlazi iz izvoda iz kaznene evidencije, pa uzimajući u obzir životnu dob optuženika proizlazi da se predmetno kazneno djelo može smatrati izoliranim događajem u njegovom životu i ponašanju.

30.2. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

31. Cijeneći tako utvrđene okolnosti, težinu djela, prouzrokovanu posljedicu, ostvarenu kriminalnu količinu, nastalu štetu počinjenim kaznenim djelom, te zaprijećenu kaznu za ovakvo djelo (kazna zatvora do tri godine), ovaj sud je optuženog KC osudio na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, smatrajući istu primjerenom svim navedenim okolnostima.

32. Istovremeno, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja.

32.1. Sud je pri tome vodio računa da optuženi KC do počinjenja ovih kaznenih djela nije bio kazneno osuđivan, kako to proizlazi iz izvoda iz kaznene evidencije. Navedeno ukazuje kako je njegov dosadašnji život bio usklađen sa pozitivnopravnim propisima i općeprihvaćenim normama ponašanja, tako da se ovo djelo može smatrati izoliranim incidentom u njegovom životu, a ne uobičajenim obrascem ponašanja. Stoga sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženiku. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će joj biti omogućeno da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja.

32.2. Odlučujući o duljini vremena provjeravanja, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženika, ali i okolnosti vezane uz sama djela i njihovo počinjenje, pa stoga sud smatra da je vrijeme provjeravanja od dvije godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom roku optuženik ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Naime, u tom vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne istome će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da se ubuduće u prometu ponaša na način da u potpunosti poštuje sve prometne propise, te će imati priliku pokazati da je na vrijeme shvatio neprimjerenost takvog načina postupanja, odnosno olakog postupanja i držanja da kršenjem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama neće doći do štetnih posljedica po druge sudionike u prometu, odnosno imati će priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

33. Na temelju izričite zakonske odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08. sud je obvezao optuženog KC na naknadu troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 40,00 eura, kao i troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. i to troškove sudsko- medicinskog vještačenja u iznosu od 244,21 eura, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 165,90 eura, troškove dopune prometnog vještačenja u iznosu od 386,88 eura, kao i troškove prometnog vještačenja na raspravi u iznosu od 131,25 eura, troškove toksikološkog vještačenja u iznosu od 393,75 eura kao i troškove toksikolog vještačenja na raspravi u iznosu od 105,00 eura, odnosno ukupno troškove iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 1.426,99 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude. Ocjena je suda da će optuženi KC navedene troškove kaznenog postupka biti u mogućnosti podmiriti bez opasnosti po svoje uzdržavanje, jer se radi o osobi koja je zaposlena s primanjima od oko 1.000,00 eura, ostvaruje redovna primanja te ima vlastitu imovinu, a nema osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Zagreb, 5. studenog 2024.

Zapisničar

Sudac:

Ana Pinculić

Maja Ivanović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-508/2023.

2. Optuženi KC

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Josip Savić

4. Oštećena ŠC - nakon pravomoćnosti