REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Narodnog doma 2/b, Pazin

Broj: Pp-635/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Oriani Mikuljan-Trifoni uz sudjelovanje zapisničarke Katije Višković, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CP zbog prekršaja iz čl.77.st.3., a u svezi st.1.toč.5. i dr. Zakona o morskom ribarstvu povodom prigovora na prekršajni nalog Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Zagreb po provedenom žurnom postupku dana 04. studenog 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: CP, vlasnik obrta "Morsko ribištvo in druge storitve, CP, S.P.", matični broj tvrtke 8296189000, porezni broj tvrtke [adresa], s prebivalištem u [adresa], drž. Republike Slovenije, prekršajno osuđivan presudom Općinskog suda u Pazinu broj Pp-1068/2022 od 25.01.2023. koja je stekla pravomoćnost dana 01.03.2024. zbog prekršaja iz čl.77.st.1.toč.5. i čl.78.st.1.toč.3. Zakona o morskom ribarstvu novčanom kaznom u iznosu od 1.620,00 eura, fizička osoba – obrtnik

k r i v  j e

što je dana 14. prosinca 2022. u 15,35 sati plovilom oznake 30-IZ naziva "Jež", CFR SVN 000000105, zastava Republike Slovenije, na poziciji 45 ̊ 31 ́51 ̋ N i 13 ̊ 30 ́57 ̋ E na udaljenosti od 1,55 M od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljao gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom:

a) bez važeće povlastice koju izdaje Republika Hrvatska u skladu s čl.42.st.1.toč.(a) i čl.3.st.1. toč.(a) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008 b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale unutar izobate od 50 m protivno čl. 42. st. 1. toč. (a) i čl. 3. st. 1. toč. (c) Uredbe (EZ) br.1005/2008 u svezi čl.13.st.1. Uredbe (EZ) br.1967/2006.

d a k l e, što je obavljao ribolov na području zabrane ribolova.

Okrivljenik je time djelom pod a) počinio prekršaj iz čl. 77. st. 3. a u svezi st. 1. toč. 5. Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/2017 i 130/17), a djelom pod b) prekršaj iz čl. 78. st. 3. u svezi st. 1. toč. 3. istog Zakona, pa mu se primjenom čl.4.st.3. i čl.5. st.3. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu (NN.30/23), utvrđuju

- za prekršaj pod a) izreke novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura (tisućutristodvadeset eura)

- za prekršaj pod b) izreke novčana kazna u iznosu od 260,00 eura(dvjestošezdeset eura)

pa mu se temeljem čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u ukupnom iznosu od 1.580,00 eura (tisućupestoosamdeset eura)

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. Ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, a u suprotnom ista će se naplatiti sukladno odredbama čl.11. i 43. Zakona o izmjenama i dopuna Prekršajnog zakona (NN 39/2013).

II. Temeljem čl.139.st.3., a u svezi čl.138.st.2.tč.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 70,00 eura (sedamdeset eura), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Obrazloženje

1. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Zagreb je izdalo dana 25. travnja 2023. prekršajni nalog klase: 324-06/23-01/109, ur.br. 525-12/806-23-3 protiv okrivljenika CP zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je pravodobno podnio prigovor protiv navedenog prekršajnog naloga nakon čega je sud istog stavio van snage.

3. Temeljem čl. 221. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona proveden je žurni postupak protiv okrivljenika.

4. Okrivljenik CP je u pisanoj obrani, između ostalog, naveo da nije kriv za prekršajna djela koja mu se stavljaju na teret, da smatra da naslovni sud nije nadležan postupati u ovom predmetu, da je prekršajni nalog izdao neovlašteni tužitelj, tvrdeći da su se djela za koja se tereti dogodila na području Republike Slovenije, sjeverno od ravne crte koja spaja točku u sredini kanala sv. Odorika s koordinatama 45 ̊ 28 ́42.3 ̋ N i 13 ̊ 35 ́08.2˝ E s točkom A s koordinatama 45 ̊ 30 ́41.7 ̋ N i 13 ̊ 31 ́25.7˝ E sukladno odlukom Stalnog arbitražnog suda br.2012-04 do 29. lipnja 2017. Smatra da prekršajne naloge ne može izdati Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske kao tužitelj s obzirom da hrvatska tijela ne mogu u postupku biti ovlašteni tužitelji jer su se djela za koja ga se tereti dogodila na teritoriju Republike Slovenije, da tužitelj nema odobrenje slovenskih tijela za provedbu ribarskog inspekcijskog pregleda na slovenskom teritoriju. Ističe da se u inkriminirano vrijeme nije nalazio na plovilu, da policijski službenici nisu utvrdili njegov identitet sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, da nije počinio prekršaje.

Okrivljenik navodi da mu nije jasno zašto je optužen sukladno čl.77.st.1.toč.5. i st.3. Zakona o morskom ribarstvu koji regulira obavljanje gospodarskog ribolova na moru bez valjane povlastice, odobrenja ili dozvole koju izdaje Republika Hrvatska budući da je on državljanin Republike Slovenije, koji posjeduje sve valjane povlastice za ribolov kao i odobrenje za ribolov koje mu je izdalo nadležno tijelo u Republici Sloveniji. Podredno ističe prigovor zablude o protupravnosti prekršaja ukoliko bi sud zaključio da su ostvarena obilježja bića prekršaja koji mu se stavljaju na teret, da očito nije bio dužan niti je mogao biti svjestan da obavljanjem svoje djelatnosti sukladno međunarodnom pravu, propisima Europske unije, te slovenskim propisima, čini nešto zabranjeno iz perspektive hrvatskih tijela, te predlaže da sud donese presudu kojom ga se oslobađa krivnje.

5. Tijekom postupka izvršen je uvid u obavijest na stranicama 19-20 spisa, uvid u izvješće na stranici 21 spisa, uvid u kartografski ispis iz satelitske snimke na stranicama 22-24 spisa, uvid u izvadak iz poslovnog registra Republike Slovenije na stranicama 47-48 spisa, uvid u izvadak iz registra plovila Republike Slovenije na stranicama 25-27 spisa, uvid u potvrdu na stranicama 28-29 spisa, reproducirana je video snimka na CD-u koja prileži u kuverti na stranici 18 spisa, ispitan je svjedok ŽP.

6. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći navode obrane okrivljenika, te provedene dokaze, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu sutkinja nalazi da je okrivljenik počinio prekršaje za koje se tereti.

7. Odredbom čl. 77. st. 4. a u svezi st. 1. toč. 5. Zakona o morskom ribarstvu koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme bilo je propisano da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kn za prekršaj kazniti fizička osoba ako obavlja ribolov bez važeće povlastice za ribolov koju je izdala Republika Hrvatska ili odgovarajuća obalna država u skladu s čl. 42. st. 1. toč. (a) i čl. 3. st. 1. toč. (a) Uredbe Vijeća (EZ) br.1005/2008, dok je st.3. propisana ista novčana kazna za isti prekršaj kojeg počini fizička osoba – obrtnik.

8. Odredbom čl. 3. st. 1. toč.(a) citirane Uredbe propisano je da se smatra da se ribarsko plovilo bavi ribolovom NNN (nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov) ako se dokaže da je suprotno mjerama za očuvanje i upravljanje koje se primjenjuju na dotičnom ribolovnom području obavljao ribolov bez važeće povlastice, odobrenja ili dozvole koju je izdala država zastave ili odgovarajuća obalna država.

9. Uredbom Vijeća (EZ) br.1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike „obalna država“ se definira kao država pod čijom se suverenošću ili jurisdikcijom nalaze vode u kojima se obavlja aktivnost ili u čijim se lukama obavlja aktivnost, a povlastica za ribolov znači službenu ispravu kojom se u skladu s nacionalnim propisima njezinu ovlašteniku daje pravo korištenja određenog ribolovnog kapaciteta za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava.

10. Uvidom u e-izvadak iz Poslovnog registra [adresa] utvrđeno je da je okrivljenik upisan kao samostalni poduzetnik odnosno kao vlasnik obrta "Morsko ribištvo in druge storitve CP S.P.", dakle da je okrivljenik fizička osoba-obrtnik. 11. Uvidom u Registar plovila [adresa] utvrđeno je da je okrivljenik vlasnik plovila oznake 30-IZ naziva "Jež". Obrana ne osporava da se navedenim plovilom obavljao gospodarski ribolov u ime i za račun okrivljenika.

12. Temeljem ovlaštenja iz čl.88.st.2. Prekršajnog zakona sud je vjerodostojnim ocijenio iskaz svjedoka ŽP koji je iskazivao jasno, određeno i suvislo o svojom postupanju u akvatoriju Savudrijske vale.

13. Na temelju vjerodostojnog iskaza ispitanog svjedoka, podataka iz obavijesti o počinjenom prekršaju, podataka iz izvješća o postupanju, kartografskog ispisa iz satelitske snimke, utvrđeno je da je polovilo oznake 30-IZ naziva " C" dana **.**.2022. od 15,25 sati kada je prešlo crtu razgraničenja u Savudrijskoj vali do 15,53 sati kada je napustilo teritorijalno more Republike Hrvatske, obavljalo gospodarski ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom, bez povlastice koju izdaje Republika Hrvatska čime su ostvarena obilježja prekršaja iz čl.77.st.3., a u svezi st.1.toč.5. Zakona o morskom ribarstvu, a u svezi čl.42.st.1.toč.(a) istog Zakona i čl.3.st.1.toč.(a) Uredbe (EZ) br.1005/2008.

14. Sud nije prihvatio obranu u dijelu u kojem navodi da su se djela za koja se tereti dogodila na teritoriju Republike Slovenije.

15. Republika Hrvatska nije prihvatila odluku Europskog arbitražnog suda kojom je odredio i crtu razgraničenja između Republike Slovenije i Republike Hrvatske u akvatoriju Savudrijske vale (Piranski zaljev) dok se [adresa], usprkos tome, odlučila na implementiranje arbitražne presude, te je u studenom i prosincu 2017. donijela zakonske i podzakonske akte kojima je utvrdila ingerenciju i u području Piranskog zaljeva.

16. Odredbom čl.2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, čije su potpisnice i [adresa] i [adresa], propisano je da se suverenost obalne države proteže izvan njezinoga kopnenog područja i njezinih unutrašnjih voda i, ako se radi o arhipelaškoj državi, njezinih arhipelaških voda na susjedni pojas mora, koji se naziva teritorijalnim morem, te da se suverenost proteže na zračni prostor iznad teritorijalnog mora i na njegovo dno i podzemlje, a suverenost nad teritorijalnim morem ostvaruje se prema odredbama ove Konvencije i prema drugim pravilima međunarodnog prava. U smislu odredbe članka 10. Konvencije u svrhe iste, zaljev je jasno istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu omjeru prema širini svog ulaza da sadržava vode zatvorene kopnom, a nije samo obična krivina obale. Uvala se, naime, neće smatrati zaljevom ako njezina površina nije jednaka ili veća od površine polukruga kojemu je promjer crta povučena preko ulaza u tu uvalu. U svrhu mjerenja, površinom uvale smatra se površina obuhvaćena između crte niske vode uzduž obale uvale i crte povučene između crte niske vode na njenim prirodnim ulaznim točkama. Ako, zbog postojanja otoka, uvala ima više od jednog ulaza, polukrug se povlači tako da se kao promjer uzme ukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine ulaze. Površina otoka unutar uvale računa se kao dio morske površine uvale, te ako razmak crte između crta niske vode na prirodnim ulaznim točkama zaljeva nije veći od 24 morske milje, može se povući granična crta između tih dviju crta niske vode, a vode koje su njome zatvorene smatraju se unutrašnjim vodama, a ako je razmak između crta niske vode na prirodnim ulaznim točkama zaljeva veći od 24 morske milje, povlači se ravna polazna crta od 24 morske milje unutar zaljeva, tako da se crtom te duljine zatvori najveća moguća površina vode. Člankom 300. Konvencije propisano je: "Države stranke u dobroj vjeri ispunjavaju obveze preuzete ovom Konvencijom i ostvaruju prava, jurisdikciju i slobode priznate u Konvenciji na način koji dopušta zloupotrebu prava."

17. Nadalje, odredbama Pravilnika o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN.5/11), donesenog na temelju čl.7. Zakona o morskom ribarstvu (NN.56/10, 127/10), preuzetim i Zakonom o morskom ribarstvu (NN.62/17, 14/19), propisane su granice ribolovnog mora Republike Hrvatske odnosno morski prostor nad kojim se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te je odredbom čl.5. Pravilnika propisano da se ribolovna zona A nalazi u unutarnjem ribolovnom moru i vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske, a obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske koje u sjevernom dijelu utvrđuje graničnu crtu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, koja granična crta je detaljno opisana, čime je podzakonskim aktom Republike Hrvatske utvrđen prolazak državne granice na moru između Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

18. Slijedom navedenoga, teritorijalno more Republike Slovenije, prema Konvenciji, budući nije postignut dogovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, završava na crti sredine u Savudrijskoj vali i na crti sredine u Tršćanskom zaljevu, a kako slovensko teritorijalno more uopće ne dolazi do otvorenog mora, to jest međunarodnih voda u Jadranu, nikakvim izmjenama svoga Pomorskog zakonika Republika Slovenija ne može steći ono što joj ne dopušta međunarodno pravo mora. [adresa] svojim teritorijalnim vodama ne izlazi na otvoreno more, tako da prema međunarodnom pravu nema svoj epikontinentalni pojas, pa, ni pravo na gospodarski ili bilo koji drugi pojas.

19. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem tvrdi da ga policijski službenici nisu identificirali u vrijeme inkriminiranog događaja, te da nisu utvrdili njegov identitet sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

20. Odredbom čl.22.st.1. Prekršajnog zakona propisano je da je počinitelj prekršaja osoba koja vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počini prekršaj. Čl.4. Zakona o obrtu (NN.143/13, 127/19 i 41/20) propisano je kako je obrtnik u smislu ovoga Zakona osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz čl.2.st.1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Obzirom da Prekršajni zakon i Zakon o morskom ribarstvu predviđaju kao počinitelja prekršaja i fizičku osobu – obrtnika to se nameće zaključak da je za zakonitost obavljanja gospodarskog ribolova, koji se obavlja u okviru djelatnosti obrta odnosno u ime i za račun obrta odgovoran vlasnik obrta neovisno o tome je li se u tom trenutku nalazio na ribarskom plovilu ili nije.

21. Sukladno tome sud je stanovišta da su djelatnici policije poduzeli sve potrebne radnje za utvrđivanje identiteta obrta u okviru kojeg je počinjen prekršaj, što je svjedok u svom iskazu opravdao činjenicom da su slovenske ribarice uvijek u pratnji policijskog plovila Republike Slovenije, te da im drukčije postupanje prema plovilu i osobama na njemu iz tih razloga nije bilo omogućeno, pa je takvo postupanje postalo uobičajeno kod ovakvih događanja na moru. Valja napomenuti da niti jedna od ovlasti iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima policijski službenici nisu primijenili u postupanju radi utvrđivanja prekršaja izuzev davanja upozorenja i naredbi.

22. Iz navedenih razloga sud nije prihvatio obranu u dijelu u kojem navodi da nije bio svjestan da je plovio na dijelu mora kojeg tijela Republike Hrvatske smatraju hrvatskim teritorijem osobito jer je dugi niz godina ribario u tom istom području na temelju povlastice izdane od strane slovenskih tijela i nikada ga nisu prekršajno kaznile niti slovenske niti hrvatske vlasti.

23. Okrivljenik je, kao osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost ribolova, trebao s posebnom pažnjom voditi računa da prilikom obavljanja iste ne ulazi neovlašteno u teritorijalno more Republike Hrvatske, a kao nositelj ribarskog obrta, kao profesionalni ribar morao je i mogao biti svjestan različitih stajališta susjednih država glede državne granice u Savudrijskoj vali, te da se prelaskom preko središnje crte u tom dijelu izlaže riziku da može počiniti prekršaje.

24. Iz obrane proizlazi da okrivljenik posjeduje valjanu povlasticu za ribolov i odobrenje za ribolov koje mu je izdalo nadležno tijelo u Republici Sloveniji.

25. Međutim, strane pravne ili fizičke osobe ne mogu dobiti povlasticu za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske ako nema međunarodnog ugovora o ribarstvu, a s Republikom Slovenijom nije sklopljen takav ugovor. U Prilogu I. Uredbe (EU) br.: 1380/2013 o zajedničkoj ribarstvenoj politici uređen pristup obalnim vodama u smislu čl.5.st.2. navedene Uredbe, pa tako toč.8. toga Priloga uređuje pristup za Sloveniju obalnim vodama Republike Hrvatske i to u odnosu na geografsko područje "12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Hrvatske koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnom mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)", pri tome određujući vrste ribe, te količinu, kao i broj ribarskih plovila. Međutim, uz navedeno istaknuta je i fusnota: "Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade [adresa] i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 04. studenog 2009.". Kako se, dakle, s obzirom na ovakav sadržaj navedene fusnote prethodno opisani režim u odnosu na pristup obalnim vodama Republike Hrvatske ne primjenjuje, a s obzirom na poznato stajalište i postupke Republike Hrvatske vezano uz predmetni Sporazum i arbitražnu odluku, to proizlazi da slovenska plovila, i bez obzira na eventualno izdanu povlasticu od strane Republike Slovenije, ne mogu obavljati gospodarski ribolov u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, pa u tom smislu povlastica koju je izdala Republika Slovenija ne predstavlja povlasticu koju je izdala "odgovarajuća obalna država" u smislu prekršajne odredbe čl.77.st.1.toč.5. Zakona o morskom ribarstvu.

26. Neprijeporno je dakle, da je okrivljenik kao fizička osoba - obrtnik i državljanin Republike Slovenije obavljao gospodarski ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez važeće povlastice koju je izdala Republika Hrvatska čime su ostvarena obilježja prekršaja iz čl. 77. st. 3 a u svezi st. 1. t. 5. Zakona o morskom ribarstvu.

27. Odredbom čl. 78. st. 4. a u svezi st. 1. toč. 3. Zakona o morskom ribarstvu koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme bilo je propisano da će se novčanom kaznom od 2.000,00 kn 4.000,00 kuna kazniti fizička osoba ako obavlja ribolov na području zabrane ribolova ili u razdoblju zabrane ribolova, bez kvote ili nakon iscrpljenja kvote ili na nedopuštenim dubinama u skladu s čl. 42. st. 1. toč. (a) i čl. 3. st. 1. toč. (c) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008, dok je st. 3. propisana ista novčana kazna za isti prekršaj kojeg počini fizička osoba - obrtnik.

28. Čl. 3. st. 1. (c) citirane Uredbe određeno je da se smatra da se ribarsko plovilo bavi ribolovom NNN ako se dokaže da je suprotno mjerama za očuvanje i upravljanje koje se primjenjuju na dotičnom ribolovnom području obavljao ribolov na području zabrane ribolova, u razdoblju zabrane ribolova bez kvote ili nakon iscrpljenja kvote ili na nedopuštenim dubinama.

29. Odredbom čl.13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2847/93 te stavljanju van snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 je, između ostalog, propisano da se korištenje povlačnih alata zabranjuje unutar tri morske milje od obale ili unutar izobate od 50 metara ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

30. Notorno je da je u akvatoriju Savudrijske vale dubina mora manja od 50 m.

31. Na temelju podataka iz obavijesti o počinjenom prekršaju, podataka iz izvješća o zaticanju, te kartografskog ispisa iz satelitske snimke utvrđeno je da se plovilom oznake 30-IZ naziva "Jež", zastava Republike Slovenije, inkriminirane prilike obavljao gospodarski ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom na udaljenosti manjoj od 3 M od obale odnosno od rta Savudrija čime su ostvarena obilježja prekršaja iz čl.78.st.3., a u svezi st.1.toč.3. Zakona o morskom ribarstvu i čl.42.st.1.toč.(a) i čl.3.st.1.toč.(c) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 u svezi čl.13.st.1. Uredbe (EZ) broj 1967/2006.

32. Iz izloženih razloga okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen za prekršaje navedene u izreci.

33. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne cijenjene su sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona držeći odmjerenu kaznu primjerenu težini i posljedicama počinjenog djela, te stupnju krivnje okrivljenika.

34. U vrijeme počinjenja prekršaja za koje se okrivljenik tereti na snazi je bio Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17 i 14/19) kojim je za prekršaj iz čl.77.st.3. bila propisana novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn do 15.000,00 kn za fizičku osobu – obrtnika, a za prekršaj iz čl.78.st.3. novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn do 4.000,00 kn za fizičku osobu - obrtnika.

Dana 15. ožujka 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu (NN 30/2023) koji je blaži za okrivljenika jer u čl.4.st.3. propisuje novčanu kaznu od 1.320,00 do 1.990,00 eura (9.945,54 kuna do 14.993,66 kuna) za prekršaj iz čl.77.st.3. Zakona o morskom ribarstvu, a u čl.5.st.3. novčanu kaznu od 260,00 eura do 530,00 eura (1.958,98 kuna do 3.993,29 kuna) za prekršaj iz čl.78.st.3. Zakona o morskom ribarstvu.

Valjalo je stoga sukladno čl.3.st.2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/2022) primijeniti novi propis koji je povoljniji za okrivljenika jer propisuje niže iznose novčane kazne.

35. Olakotnih okolnosti nije bilo, dok je kao otegotna ocijenjena dosadašnja kažnjavanost za istovrsne prekršaje.

36. Obzirom na navedene okolnosti okrivljeniku su utvrđene u izreci navedene novčane kazne za svaki prekršaj u uvjerenju da će se ukupnom novčanom kaznom postići svrha generalne i specijalne prevencije.

37. Budući da je okrivljenik proglašen krivim dužan je podmiriti troškove postupka koji su dosuđeni u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (od 100,00 do 5.000,00 kuna) i to srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka, kao i putne troškove svjedoka.

U Pazinu, 04. studenog 2024.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Katia Višković, v.r.

ZPTrifoni, v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

DNA:

- okrivljeniku

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- spis